fbpx
9.9 C
Podgorica
February 3, 2023.
NaslovnicaCrna GoraĐukanović: Izlaz u hitnom organizovanju vanrednih izbora

Đukanović: Izlaz u hitnom organizovanju vanrednih izbora

Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori potrebno je hitno organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi dobila stabilnu vladu, koja će povratiti kredibilitet institucija i vratiti zemlju na evropski kurs, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

On je, na Samitu predstavnika Grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu i lidera partija sa Zapadnog Balkana, kazao da Crna Gora za dvije godine ima dvije neuspješne smijenjene vlade i da je, iako je davno otvorila sva pregovaračka poglavlja i bila lider i uzor u integracijama, zaglavljena u tom procesu.

Đukanović je ocijenio da Crna Gora ima posrnulu ekonomiju i protjerane kredibilne strane investitore, i ustavnu i institucionalnu krizu kojoj se ne nazire kraj.

“Što je najgore, tu tijesnu parlamentarnu većinu čije su vlade u službi ruskih aspiracija i velikosrpskog nacionalizma, čine i partije koje se formalno deklarišu kao proevropske, što dovodi u zabludu i naše evropske partnere i otežava situaciju”, kazao je Đukanović, saopšteno je iz DPS-a.

Kako je ocijenio, situacija u Crnoj Gori i u regionu mnogo je gora nego prije deceniju, ili prije nekoliko godina.

Đukanović je naveo da opet bujaju antievropske snage, povampiruje se politika crtanja etničkih granica na Balkanu kao devedesetih i želi se dokazati da multietnička demokratija nije moguća, da evropska perspektiva ima alternativu.

Alternativa je, kako je rekao, Evroazijska unija.

“U Crnoj Gori izlaz vidimo u hitnom organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi izabrali stabilnu vladu koja će povratiti kredibilitet institucija, vratiti zemlju na evropski kurs i uhvatiti se u koštac sa teškim ekonomskim i društvenim problemima koje su nam donijele promjene, u vremenu regionalnih i globalnih poremećaja”, rekao je Đukanović.

On je istakao da za to očekuju rezolutniju podršku evropskih i zapadnih partnera.

Đukanović je dodao da očekuju i ozbiljnije sagledavanje procesa u regionu, u kom se u svakoj zemlji političke snage jasno dijele na proevropske i antievropske snage.

On je kazao da je, nažalost, demarkaciona linija na balkanskoj političkoj sceni i dalje tradicionalna.

Đukanović je istakao da geopolitički pristup proširenju zahtijeva snažniju podršku proevropskim snagama i politikama u regionu.

“Moramo zajedno naći formulu kako u takvim uslovima ubrzati proces integracije, koji ima i političku komponentu, ne samo tehničku. Nedavno oživljavanje Berlinskog procesa dobar je podsticaj u tom pravcu”, rekao je Đukanović.

On je naglasio da zato vjeruje da će evropska perspektiva za Zapadni Balkan ostati stvarna i da će i evropski i regionalni lideri uraditi sve da Evropska unija (EU) iskoristi komparativne prednosti u odnosu na druge globalne aktere, kako bi Evropa bila ujedinjena i u miru.

Đukanović smatra da kretanja na globalnom planu opominju više nego ikada.

“Rat je opet na evropskom tlu. Čuvanje i poštovanje evropskih, univerzalnih vrijednosti – demokratije, vladavine prava, rodnih i manjinskih prava, ravnopravnosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i ljudskih prava – sve više dobija na značaju”, kazao je Đukanović.

On je rekao da svi moraju biti spremni da se suprotstave dezinformacijama koje dolaze od trećih aktera i da u neposrednoj budućnosti hrabrije promovišu inicijative u korist politike proširenja i punopravnog članstva.

Prema riječima Đukanovića, kao da je bio potreban rat u Ukrajini da bi se dodatno učvrstilo saznanje evropskih partnera o važnosti integracije Zapadnog Balkana u EU i da bi se vidjelo da Rusija u kontinuitetu podstiče retrogradne politike u svim djelovima Evrope.

“Da na Zapadnom Balkanu ima svoje proksije, podržava balkanske nacionalističke politike i njihove velikodržavne projekte, i teži održavanju postojećih i otvaranju novih zamrznutih konflikata, protiveći se sve otvorenije ne samo članstvu naših država u NATO, već i u EU”, naveo je Đukanović.

On je dodao da se Crna Gora sa time nosi od 2015. godine.

Đukanović je rekao da je godinu kasnije, uoči prijema u Sjevernoatlantsku alijansu, pokušan i državni udar u izvedbi agenata ruske vojnoobavještajne službe, u sprezi sa proruskim snagama u zemlji i regionu.

“Sudski postupak protiv aktera tog ataka s kojim smo se sami izborili još nije okončan. Trebalo je da se desi agresija na Ukrajinu da bi neki naši međunarodni partneri uvidjeli pred kakvom je opasnošću Crna Gora tada bila”, kazao je Đukanović.

Kako je naveo, zahvaljujući kontinuiranim hibridnim pritiscima iz Rusije i regiona, ali i zbog danas potpuno očiglednog pogrešnog percipiranja stvarnosti od nekih zapadnih partnera i njihovog nesnalaženja prije dvije i po godine, opozicija je 2020. tijesno pobijedila na izborima.

“Došlo je do mirne tranzicije vlasti po svim demokratskim pravilima. Nažalost, od tada je kod nas sve krenulo nizbrdo”, rekao je Đukanović.

Đukanović je ocijenio da je Samit predstavnika Grupe socijalista i demokrata značajniji što se održava neposredno nakon Samita u Tirani.

Kako je kazao, Samit u Tirani je važan korak u pravilnom sagledavanju geostrateške i geopolitičke važnosti integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

“On je, takođe, potvrdio da su EU i Zapadni Balkan partneri u izgradnji demokratije i socijalne pravde, da je perspektiva članstva naših država u EU zajednički strateški cilj”, rekao je Đukanović.

On je naveo da EU kroz ekonomsko-investicioni plan dodatno potvrđuje i ulogu ključnog i najsnažnijeg ekonomskog partnera na Zapadnom Balkanu, kao i da to čini i kroz program ublažavanja efekata energetske krize.

Đukanović je istakao da posebnu zahvalnost duguju izvjestiocu Toninu Piculi, koji je zaslužan za Rezoluciju o novoj strategiji proširenja EU, u kojoj se jasno podvlači da reformski procesi politike proširenja i unutrašnje reforme EU treba da idu ruku pod ruku.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Rok za upis obradivih površina 30. april

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavjestilo je poljoprivredne proizvođače da je...