Podgorica (MINA) – Crna Gora je, sudeći prema pregovorima političkih partija, izvjesno pred skorijim parlamentarnim izborima, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović, dodajući da bi bilo korisno kada bi oni bili organizovani u roku od dva do tri mjeseca.
On je kazao da sada ne može da nagađa da li će se većina, koja je stvorena nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, dogovoriti da formira još jednu, treću Vladu za dvije godine, ili će se odmah svi dogovoriti da je to bespotrebno i da treba što prije doći do vanrednih parlamentarnih izbora.
“Ali izvjesno mogu reći – čak i kad bi se formirala treća vlada, bila bi kratkog daha”, rekao je Đukanović u intervjuu za Euro News Albania.
Prema njegovim riječima, političko tle parlamentarne većine, nastale na osnovu rezultata izbora 30. avgusta 2020. godine je veoma nestabilno i ne može da generiše stabilnu političku Vladu.
“Očekujem da Crna Gora uskoro prođe kroz parlamentarne izbore i dobije stabilnu vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropskog napretka”, istakao je Đukanović.
On je kazao da dvije godine novog političkog iskustva u Crnoj Gori smatram izgubljenim, i da su se u tim godinama generisali problemi u finansijskom, ekonomskom, institucionalnom, pravnom planu.
“Crna Gora je zastala u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i to su razlozi zbog kojih mislim da je Crnoj Gori neophodna, ozbiljna, snažna, politička, odgovorna vlada. Tu političku vladu očigledno ne možemo dobiti na temelju rezultata izbora od avgusta 2020. godine”, smatra Đukanović.
Kako je naglasio, Crnoj Gori što prije treba ozbiljna i efikasna vlada.
“A do nje možemo jedino kroz prijevremene parlamentarne izbore. Bilo bi jako korisno kada bi smo ih imali u roku do dva tri mjeseca”, dodao je Đukanović.
On je rekao da je ruska agresija na Ukrajinu ozbiljno probudila interes EU za politiku proširenja i pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana.
Đukanović smatra da su se dodatno otvorila vrata, prije svega za Crnu Goru, koja je lider u pregovaračkom procesu sa Unijom.
“Očekivali smo da će Vlada Abazovića ispunjavati odgovorno obaveze iz našeg partnerstva u vremenu formiranja Vlade, da će senzitivno zaključiti da su se dodatno otvorila vrata za Crnu Goru u EU i da će se latiti tog posla i da će raditi užurbano na ispunjavanju prioritetnih obaveza prema EU”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vlada Abazovića je Crnu Goru vratila u prošlost na neodgovoran način.
“Jedno veoma teško istorijsko nasljeđe pokušala je da riješi preko noći na način koji je štetan za interese Crne Gore. Zbog toga ja ta Vlada izgubila povjerenje, ali, nažalost, Crna Gora još nije počela da koristi priliku ubrzanog pristupa EU”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) bila “solo akcija Abazovića” i da za to nije imao podršku najjačih političkih partija, počev od one koja je dala podršku manjinskoj vladi.
“Moje uvjerenje je da ugovor koji je na snazi nije izum Abazovića, niti njegovog kabineta. Mislim da je jednostrana rješenja u tom ugovoru kreirala SPC, a Abazović je taj koji je prihvatio takav aranžman i nametnuo Crnoj Gori obaveze koje bi mogle imati dugoročnu štetu po njene nacionalne interese”, naglasio je Đukanović.
Kako je dodao, nema nikakve sumnje da će institucije i građani Crne Gore koristiti ustavno-pravne mogućnosti da pred nadležnim sudovima pokrenu proceduru ispitivanja utemeljenosti tog ugovora.
“Naravno, u besprekornom institucionalnom redu ćemo doći do odgovora da li je to što je uradila Vlada Abazovića u interesu Crne Gore i u skladu sa njenim ustavno-pravnim sistemom”, naglasio je Đukanović.
On je rekao da je Abazović je po tom, kao i po mnogim drugim pitanjima, “politički manipulant”.
“Nema sumnje da je Crnoj Gori potreban taj ugovor, mora da ima institucionalno uređene odnose sa vjerskim zajednicama, ali to ne znači da ideju treba realizovati na način na koji je to uradio Abazović – zakulisno, mimo demokratske procedure, bez konsultacija stručne, naučne i politički relevantne javnosti”, ocijenio je Đukanović.
On je istakao da nije tačna tvrdnja da je Abazović diskriminisan kao etnički Albanac.
“Već je kažnjen gubitkom povjerenja u parlamentu jer je neodgovorno zastupao Crnu Goru i nije vodio računa o njenim nacionalnim interesima. Radio više u interesu drugih nego države koja mu je poklonila povjerenje”, poručio je Đukanović.
Crnogorski predsjednik smatra da je inicijativa Otvoreni Balkan loša alternativa za drugu dobru postavljenu inicijativu – Berlinski proces.
“Berlinski proces počiva na pretpostavci saradnje uz poštovanje evropskih standarda. Time se pomaže zemljama regiona da brže dostignemo evropske standarde i brže stvorimo pretpostavke za članstvo u EU”, objasnio je Đukanović.
On je istakao da se Otvoreni Balkan lansira u trenutku kada jedan dio lidera u regionu gubi nadu da će njihove države postati članice EU.
“Tada ti lideri pokušavaju da kreiraju alternativu predstavljajući je da je bolja od ideje Berlinskog procesa, a sada je predstavljaju kao dopunu tog procesa”, dodao je Đukanović.
On je istakao da Otvoreni Balkan pokušava da podstakne saradnju među državama regiona na istim pitanjima kojima se bavi Berlinski proces, uz jednu razliku – Otvoreni Balkan ne podrazumijeva evropske već balkanske standarde za saradnju.
“Vjerujem da ne postoji bolja budućnost za države regiona od članstva u EU i zato se zalažem da se implementira i dalje razvija Berlinski proces, a ne da se njemu traže lose balkanske alternative”, istakao je Đukanović.
On smatra da su i danas veoma ozbiljne i prijeteće potencijalne posljedice po Zapadni Balkan zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Đukanović je kazao da Rusija, nakon neuspješnog državnog udara u Crnoj Gori, nije odustala.
Rusija je, ističe on, nastavila da razvija sve sofisticiranije forme i sadržaje svog hibridnog rata na Zapadnom Balkanu, uključujući i definisanje čvrstih partnerstava sa pojedinomm državama na Zapadnom Balkanu.
“Tako da Rusija u svojim antievropskim namjerama nije sama na Zapadnom Balkanu”, rekao je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
