fbpx
10 C
Podgorica
December 8, 2022.
NaslovnicaCrna GoraDruštvoVukadin: Akt o slobodi medija korak naprijed u rješavanju problema

Vukadin: Akt o slobodi medija korak naprijed u rješavanju problema


Podgorica, (MINA) – Evropski akt o slobodi medija koji je usvojila Evropska komisija (EK) veoma je dobar dokument i korak je naprijed u rješavanju problema sa kojima se mediji suočavaju, ali će mnogo toga zavisiti od njegove primjene, ocijenio je novinar Slavko Vukadin.

On je kazao da je riječ o predlogu zakona, koji tek treba da usvoje zakonodavna tijela Evropske unije (EU), Evropski parlament i Savjet EU, s ciljem zaštite pluralizma i nezavisnosti medija na jedinstvenom tržištu Unije.

Vukadin je u intervjuu agenciji MINA rekao da smatra da mediji u EU i na Zapadnom Balkanu dijele slične probleme.

„Možda s tom razlikom da je stanje u EU nešto bolje zbog duže i zrelije demokratske tradicije, ali to opet nije slučaj u svim članicama“, naveo je Vukadin, koji je dopisnik Hine iz Brisela.

On je ocijenio da je najveća razlika u tome što EK ima veći uticaj u zemljama kandidatima za članstvo, nego u članicama.

„To znači da EK, kroz godišnje izvještaje o napretku i postavljanje uslova za otvaranje i zatvaranje pregovoračkih poglavlja, ima snažne instrumente za pritisak na zemlje kandidatkinje da poštuju demokratske standarde“, kazao je Vukadin.

Kako je rekao, tih instrumenata nema kada zemlja jednom uđe u EU i postane punopravna članica.

Vukadin je naveo da će se ovim predlogom zakona o slobodi medija to donekle ispraviti.

„Naravno, pritisak na vlade zemalja kandidata daje rezultate samo onda ako te vlade zaista žele i rade na što bržem ulasku u EU, što nije uvijek i kod svih slučaj, uprkos tome što javno govore da snažno rade na evropskim integracijama“, dodao je Vukadin.

Na pitanje postoji li nešto u aktu što nije do kraja uređeno ili je izostavljeno, on je odgovorio da nijedan zakonski predlog nikada nije savršen, kao što u životu nikada ništa nije savršeno.

„Mogu reći da je riječ o vrlo dobrom predlogu, ali će puno toga zavisiti od njegove primjene. Ni najbolji zakon koji se ne primjenjuje ne vrijedi ništa“, rekao je Vukadin.

Kako je kazao, prema zamisli predlagača, Evropski akt o slobodi medija trebalo bi da ojača uredničku slobodu medija i zaštititi ih od neopravdanih, nesrazmjernih i diskriminatorskih nacionalnih mjera.

„Sjetimo se relativno nedavnog slučaja novinske agencija STA kojoj je prethodna vlada Janeza Janše uskraćivala finansiranje, što je ocijenjeno kao pritisak na nezavisnost te agencije“, rekao je Vukadin.

EK je tada, kako je naveo, osuđivala taj potez vlade Slovenije, ali se žalila da ne može ništa preduzeti, osim verbalne podrške, jer nije bilo zakonskih rješenje na nivou EU pomoću kojih bi mogla intervenisati.

Vukadin je kazao da stoga i na ovaj zakonski predlog treba gledati kao na nastojanje da se popuni ta rupa, nedostatak zakona po kojem bi EK mogla djelovati u slučajevima ugrožavanja medijskih sloboda i nezavisnosti.

„EK navodi da će s novom uredbom novinari i urednici biti zaštićeniji od neprimjerenog uplitanja u donošenje uredničkih odluka, a oni u javnim medijima da će se moći pouzdati u to da im poslodavac raspolaže odgovarajućim i stabilnim sredstvima za finansiranje budućeg rada u skladu sa zadatkom pružanja javnih usluga“, naveo je Vukadin.

Prema njegovim riječima, deklarisane namjere i ciljevi zakonskog predloga nešto su što svakako treba pozdraviti, ali između deklarisanog i stvarnog uvijek postoji razlika, i tek će se vidjeti kako će to u praksi djelovati i u koliko mjeri će pomoći medijima.

„Ono što u ovom trenutku možemo reći je da je ovo svakako poboljšanje i korak naprijed jer je bolje imati nekakvu zaštitu na nivou EU od nikakve“, rekao je Vukadin.

Na pitanje koje su dobre strane, a šta vidi kao loša rješenja u Aktu o slobodi medija, on je odgovorio da je dobra strana sama činjenica da je zakon predložen kako bi se popunila praznina, odnosno nedostatak bilo kakvih pravila na evropskom nivou.

„Kao što sam prethodno rekao, ciljevi i namjere kojima se EK rukovodila svakako su dobra strana, a praksa u primjeni će pokazati koji su nedostaci“, dodao je Vukadin.

Zakonom o slobodi medija, kako je kazao, obuhvaćena su područja kao što su zaštita uredničke nezavisnosti, zabrana upotrebe špijunskog softvera protiv medija, nezavisnost javnih medija, testovi medijskog pluralizma, transparentno državno oglašavanje, zaštita medijskog sadržaja na internetu i pravo novog korisnika da prilagodi svoju medijsku ponudu.

Vukadin je rekao da je EK istovremeno sa predlogom uredbe objavila i preporuku, u kojoj se utvrđuje niz najboljih praksi za unapređenje uredničke nezavisnosti i veće transparentnosti vlasništva.

Preporuka, kako je kazao, predviđa skup dobrovoljnih mjera za razmatranje medijskim kompanijama.

„Kao što su uslovi za nezavisno stvaranje uredničkog sadržaja, osnaživanje novinara da učestvuju u ključnim odlukama za funkcionisanje medijskih kuća i strategije za osiguravanje dugoročne stabilnosti izrade informativnih sadržaja“, naveo je Vukadin.

On je dodao da preporuka priložena zakonodavnom predlogu nije obavezujuća, ali da će Komisija pratiti kako je države članice sprovode.

Upitan šta vidi kao glavni problem kada se govori o ugroženosti medija u državama EU i Zapadnog Balkana, Vukadin je kazao da je u posljednjih nekoliko godina u članicama EU zabilježen veliki porast ubistava novinara, fizičkih i psihičkih napada na medijske radnike i zastrašivanja u obliku strateških tužbi protiv učešća javnosti.

„Internet je u posljednjih 20, 30 godina donio dalekosežne promjene za cijelo društvo, pa tako i za medije, njihovu ulogu i načine djelovanja“, rekao je Vukadin.

Društvene mreže su, kako je naveo, postale važan izvor informisanja i kanal za plasiranje informacija, kako istinitih, tako i lažnih.

Prema riječima Vukadina, digitalni svijet je još prilično neregulisano područje u cijelom svijetu, pa tako i EU.

On je kazao da su vidljiva nastojanja da se u to područje unesu pravila i na neki način uredi kako bi se negativne posljedice tog novog fenomena svele na najmanju moguću mjeru.

Kako je naveo Vukadin, tim dijelom problema bave se dva zakona iz digitalnog paketa, Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržišima.

„Zakoni o digitalnim uslugama i o digitalnim tržištima imaju dva glavna cilja, stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga zaštićena i uspostaviti jednake uslove za podsticanje inovacija, rast i konkurentnost na jedinstvenom evropskom tržištu i globalno“, dodao je Vukadin.

Akt o slobodi medija, kako je kazao, može se smatrati nekom vrstom dopune tih zakona.

Kako je pojasnio Vukadin, glavni problemi koji se Aktom o slobodi medija nastoje riješiti su politički nadzor i uplitanje u uredničke odluke, kao i ekonomski pritisak na medije.

„Stoga predlog uključuje mjere za zaštitu nezavisnosti i osiguranje stabilnog finansiranja javnih medija, kao i za transparentnost vlasništva nad medijima i dodjele državnog oglašavanja“, naveo je Vukadin.

On je kazao da je Akt o slobodi medija uredba, što znači da se direktno primjenjuje u svim državama članicama.

„Dakle, u ovom slučaju EK će moći djelovati puno ranije nego da je u pitanju direktiva“, rekao je Vukadin, dodajući da to znači da će Komisija puno ranije moći da osigura dosljednu primjenu Akta o slobodi medija.

Govoreći o mjerama zaštite od političkog miješanja u uređivačke odluke, koje predložena uredba uključuje, on je kazao da bi veliku ulogu u sprečavanju političkih pritisaka mogao imati evropski nadzornik slobode medija, Evropski odbor za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih tijela.

„Odbor će promovisati djelotvornu i dosljednu primjenu prava EU o medijima, posebno pomažući Komisiji u pripremi smjernica o regulatornim pitanjima u području medija“, naveo je Vukadin.

Takođe će, kako je dodao, moći davati mišljenja o nacionalnim mjerama i odlukama koje utiču na medijska tržišta i koncentracijama na medijskom tržištu.

„Odbor će koordinisati i nacionalne regulatorne mjere u pogledu medija izvan EU koji predstavljaju rizik za javnu sigurnost, kako bi se osiguralo da ti mediji ne zaobilaze pravila Unije“, kazao je Vukadin.

On je rekao da Akt o slobodi medija ne sprečava niti utvrđuje konkretni prag za koncentracije na tržištu medija.

“Umjesto toga on pruža okvir za nacionalna pravila i postupke ocjene onih koncentracija na medijskom tržištu koje bi mogle znatno uticati na medijski pluralizam i uredničku nezavisnost”, naveo je Vukadin.

On je, odgovarajući na pitanje na koji će način EK regulisati segment raspodjele državnog oglašavanja, koje je uvijek bilo odličan metod da država pomogne „poslušne“ medije, kazao da pitanje raspodjele državnog oglašavanja nije problem samo u Crnoj Gori.

„Mogli bismo reći da je to problem poznat širom EU i šire“, naveo je Vukadin.

Državno oglašavanje važan je izvor prihoda medijskog sektora i stoga je, kako je poručio, od izuzetne važnosti da se osigura transparentnost u raspodjeli tih oglasa.

„Jer oni za, kako ste rekli “poslušne” medije mogu biti izdašan izvor prihoda, a neposlušne medije otjerati u stečaj i nestanak“, dodao je Vukadin.

Uredba, kako je kazao, predviđa da javna tijela i preduzeća u državnom vlasništvu moraju svake godine objavljivati informacije o rashodima za oglašavanje.

„Moraće da objave kome su dodijelili oglase i koliki je godišnji iznos koji su platili za oglase objavljene u svakom pojedinom mediju“, dodao je Vukadin.

On je rekao da se Evropskim aktom o slobodi medija zahtijeva transparentna, objektivna, proporcionalna dodjela sredstava za takvo državno oglašavanje u medijima, bez diskriminacije.

Cilj je, kako je naveo, smanjiti rizik od zloupotrebe javnih sredstava i drugih državnih sredstava za stranačke interese i podsticati poštenu tržišnu konkurenciju na unutrašnjem medijskom tržištu.

„To mi se čini prilično snažnom mjerom, koja će, ako ne spriječiti, a ono barem dosta zakomoplikovati kupovanje naklonosti pojedinih medija dijeljenjem izdašnih sredstava za oglašavanje“, kazao je Vukadin.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije