Podgorica, (MINA) – Neophodno je obezbijediti da romska zajednica ima predstavnika u Skupštini Crne Gore, jer bi pripadnici tog naroda na najbolji način objasnili sa kojim problemima se suočavaju i šta vide kao rješenje.
To je ocijenjeno na panel diskusiji “Rezervisani mandat i za pripadnike RE populacije u Skupštini Crne Gore”, koju su organizovali Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i agencija MINA.
Poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić smatra da u Crnoj Gori živi više od šest hiljada pripadnika romske populacije i da se izvjestan broj Roma ne deklariše na taj način.
Ona je rekla da joj se čini da je, ukoliko ne postoji reprezentacija romske populacije u Skupštini, to jasna potvrda rasizma.
„Distanca u odnosu na romsku populaciju, baš kao i u odnosu na LGBTIQ populaciju su dvije najveće distance koje pokazuje naše društvo“, rekla je Jelušić.
Jelušić je navela da je jasno da je zaostajanje toliko veliko da zahtijeva hitne mjere i reprezentaciju Roma u Skupštini.
„Kako bi oni iz sopstvenih redova delegirali koji su zakoni za njih potpuno neosjetljivi i gdje su najveći problemi kada je u pitanju jednak pristup mogućnostima, na koji način oni vide izlazak iz problema“, rekla je Jelušić.
Prema njenim riječima, ukoliko postoje neki tradicionalni i običajni segmenti u romskoj populaciji, koji sprečavaju neke iskorake, društvo je dužno da ono što je u njegovoj moći promijeni.
Ona smatra da treba tražiti određene modele koji brojčano najviše nalikuju ili su u skladu sa manjinskim zajednicima u Crnoj Gori koji imaju svoju parlamentarnu prezentaciju.
Jelušić je ocijenila da je u najboljem interesu romskog naroda da prvo razvije sumnje da će oni biti za režim ili opoziciju primarno, a ne za same sebe i svoje potencijale i mogućnosti koje u ovoj zemlji ne mogu da iskoriste na adekvatan način.
„Inkluzivnost je jedan od temeljnih postulata ukoliko se želi izgradnja demokratskog društva i društva u kojem svako ima pravo da bude prezentovan i da uzme učešće barem u donošenje onih politika koje neposredno utiču na njegov život i mogućnosti“, navela je ona.
Ona je navela da Crna Gora ima probleme i kada je u pitanju obrazovanje.
“Imali smo skandale da se visoko obrazovani mladi Rom može zaposliti samo kao portir ili pomoćni radnik, dakle tu obrazovanje prestaje da ima značaj”, rekla je Jelušić.
Jelušić je kazala da sistemska nepravda proizvodi užasno loše efekte.
Ona je istakla da sve što se prebacuje romskoj zajednici, obećanja da će im dati zemlju, radi većinska zajednica.
Izvršni direktor nevladine organizacije Phiren amenca, Elvis Beriša, naveo je da pripadnici romske zajednice već jesu uključeni u politički život u Crnoj Gori, ali ne u dovoljnoj mjeri i da generalno nijesu svjesni važnosti svog glasa.
On je kazao da prema podacima Ministarstva ljudskih i manjinskih prava preko 75 odsto pripadnika romske i egipćanske zajednice nijesu upoznati sa izbornim sistemom.
„Smatram da je jako važno da romska zajednica ima obezbijeđene uslove i ambijent koji podržava njihovo uključivanje“, istakao je Beriša.
Beriša je ocijenio da je vrlo malo fokusa stavljeno na pitanje političke reprezentacije romske zajednice a to je, kako je kazao, ono što toj zajednici treba.
Kako je naveo, od uvođenja principa afirmativne akcije, do sada se 18 puta izmijenio Zakon o izboru odbornika i poslanika i nije bilo riječi da se cenzus spusti sa tih 0,7 odsto.
„Mi pričamo da to treba, ali niko ne želi da to aktivno podrži“, rekao je Beriša.
On je kazao da režimu, kako prije 30. avgusta 2020. godine, tako i danas, to nije odgovoralo i ne odgovara.
„Opozicija do 2020. godine je vjerovala da je to siguran glas DPS-u, a DPS nije htjela da omogući romskoj zajednici da ima spušten taj cenzus upravo jer je bilo lakše da kontroliše i manipuliše romskom zajednicom“, naveo je Beriša.
Beriša je rekao da je javna tajna da je Romski nacionalni savjet koordinirao do danas pred svake izbore romskom zajednicom, posebno najugroženijim dijelom.
„Od 2020. godine, imamo i romsku partiju koja je registrovana i koja je propustila da na parlamentarnim izborima učestvuje – sa odgovorom da to nijesu mogli da urade jer nije smanjen cenzus“, rekao je on.
Beriša je kazao da ne misli da bi to dalo nekih rezultata, promijenilo situaciju romske zajednice, ali da bi doprinijelo da romska zajednica reprezentacijom i aktivnim učešćem može da bude akter u donošenju nekih značajnih politika.
„Upravo se to do sada pokušavalo, da romska zajednica ne bude svjesna da izlazak na izbore u stvari nije samo puka obaveza ili da bi održala nekog člana porodice na poslu, jer su najčešći pritisci takvi“, naveo je Beriša.
Kako je kazao, javna je tajna da je najveći broj pripadnika romske zajednice zaposlen u komunalnim preduzećima i da je tu bilo najviše pritisaka pred sve izbore.
„Smatram da bi romska politička partija imala mnogo značajniju ulogu da je radila ono što se očekivalo od nje. Da edukuje romsku zajednicu o moći koju ona ima izlaskom na izbore“, rekao je Beriša.
Beriša je istakao da romska zajednica mora da shvati da je ona ta koja mora da gura.
„Postoji nova generacija romske zajednice koja je svjesna tih prilika i koja želi promjene, a ne želi da omogući ono što se ranije dešavalo“, naveo je on.
On je kazao da se godinama unazad nad romskom zajednicom vršila manipulacija i zastrašivanja.
Beriša je rekao su svjesni da priča oko romske zajednice počinje onda kada se definiše datum nekih izbora.
„Tada su nam važni i bitni Romi, a u toku procesa do tada – neka se snalaze“, rekao je Beriša.
Beriša je upitao šta će se desiti kada se smanji cenzus.
„Da li će taj autentični predstavnik imati snagu da sam zastupa istinske interese romske zajednice, ili će morati da zastupa interese po instrukcijama drugih“, dodao je Beriša.
On je ocijenio da je potrebna jaka politička partija Roma, koja će raditi na unapređenju standarda života u crnogorskom društvu.
Kako je kazao, pozvali su sve liste da dođu i da se predstave romskoj zajednici pred lokalne izbore, a jedini su bili zainteresovani URA, Svetosavska i Preokret.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
