fbpx
15 C
Podgorica
December 9, 2022.
NaslovnicaCrna GoraDruštvoLeon: Transparentnost medijskog vlasništva presudna za slobodu medija na Balkanu

Leon: Transparentnost medijskog vlasništva presudna za slobodu medija na Balkanu


Podgorica, (MINA) – Transparentnost medijskog vlasništva i oglašavanja od presudnog je značaja za garanciju slobode medija u svim državama na Zapadnom Balkanu, ocijenio je medijski konsultant i analitičar Jakov Leon.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je Akt o slobodi medija Evropske komisije (EK) prvi konkretan korak u pokušaju da se osigura nezavisnost medija i zaštite novinari.

„Nakon što je postalo jasno da Evropska unija (EU), tačnije pojedine države članice, nijesu imune na pokušaje zloupotrebe, uprkos brojnim zakonima, koji bi trebalo da garantuju njihovu nezavisnost od vlasti i političkih centara moći, odnosno njihovim prvobitnim verzijama, kojim su zakoni mijenjani onako kako to odgovara vladajućim strukturama“, naveo je Leon.

Kako je rekao, priča o ugroženoj slobodi medija tu tek počinje, s obzirom da smo svjedoci prijetnji, napada i ubistava novinara na prostorima EU, čije su pozadine različite, ako koja su unijeli veliku zabrinutost i nametnule potrebu da se učini više.

Leon je ukazao da je broj napada na reportere sa protesta i javnih okupljanja porastao tokom pandemije, a da su posebno izraženi napadi, prijetnje i govor mržnje na digitalnim platformama.

„Brisel nije imao drugi izbor, nego da posegne svim raspoloživim sredstvima i ova preporuka je prvi vidljiv potez da su u EU riješeni da zaštite medije i novinare, jer su isti temelj svakog demokratskog društva“, naveo je Leon.

Na pitanje šta vidi kao glavni problem kada se govori o ugroženosti medija u državama Evropske unije i Zapadnog Balkana, Leon je kazao da je riječ o potpuno dva različita medijska tržišta, gde drugo nije uređeno, a kamoli nezavisno i slobodno.

On je rekao da pokušaji da se izvrši pritisak na medije EU postoje, ali da postoje institucije i zakoni, koji ih štite.

„Naravno da se situacija od zemlje do zemlje razlikuje, što i jeste najveći izazov za nadležne u Briselu, ali su pritisci kako politički, tako i ekonomski na Zapadnom Balkanu neuporedivo perfidniji i opasniji“, ocijenio je Leon.

Kada je riječ o zajedničkim problemima, Leon je rekao da su oni prevashodno tehnološke i konceptualne prirode.

„Jer se i mediji u EU i na Zapadnom Balkanu suočavaju sa podjednako važnim izazovom: kako do publike, posebno mlađih generacija, koje okreću glavu tradicionalnim medijima, posebno javnim servisima i informišu se uglavnom preko društvenih mreža“, naveo je on.

Leon smatra da su pitanje transparentnosti medijskog vlasništva i oglašavanja od presudnog značaja za garanciju slobode medija u svim državama na Zapadnom Balkanu, pa i u Crnoj Gori.

On je ukazao da se u EU teško može prikriti informacija o vlasničkoj strukturi, čak i kad je ona kompleksna, a da sve promjene i finansijski prilivi prije ili kasnije završe u javnosti.

„Nijednom novinaru koji sjedi u redakciji, nije u interesu da njegovo ili njeno ime bude dovedeno u vezu sa sumnjivim poslovanjem ili manipulacijama menadžmenta. Slično je i sa oglašavanjem“, naveo je Leon.

On je ukazao da u Evropi postoji praksa takozvanih plaćenih članaka, ali da su takvi sadržaji jasno obilježeni.

Balkan je, prema riječima Leona, daleko od takvog nivoa svijesti i odgovornosti.

„Medijske igre (sa političkom pozadinom) u regionu, često liče na dugotrajnu i kompleksnu partiju „Ne ljuti se čoveče“. Opšte je prihvaćeno da se uređivačke pozicije dijele tako da su sve političke struje prisutne i koliko-toliko zadovoljne. Svi to znaju i okreću glavu, jer drugu opciju nemaju, o nekakvoj zaštiti mogu samo da maštaju“, dodao je Leon.

On je rekao da je u međuvremenu i građanima postalo jasno u kakvom su stanju mediji, zbog čega se okreću drugim izvorima i sadržajima, te da nije iznenađenje što su u vrhu najgledanijih emisija rijaliti programi.

„Na kraju krajeva, povjerenje ljudi ne samo u medije, već načelno u državne institucije ozbiljno je narušeno i stiče se utisak da to nadležne najmanje brine“, naveo je Leon.

Na pitanje zašto je EK trebalo toliko vremena da usvoji navedeni dokument i da li se sa tim kasni Leon je kazao da se o brzini sprovođenja inicijativa i mjera može polemisati, ali da ne smatra da EU kasni, imajući u vidu kompleksne strukture i činjenicu da se govori o 27 država članica sa potpuno različitim društvenim izazovima.

„Trebalo bi imati u vidu i činjenicu da Brisel traga za odgovarajućim mehanizmima prihvatljivim za sve članice, jer bi eventualno produbljivanje internih sporova dodatno otežalo ovaj zadatak. A taj zadatak nerijetko iziskuje dugotrajan proces“, istakao je Leon.

On je kazao da je u preporuci EK ne vidi loša rješenja, već isključivo izazove.

Kako je rekao, koliko kod da su neke mjere dobre, ne znači da će mehanizam zaštite slobode medija biti uspiješan.

„Važno je da postoji ozbiljna i iskrena spremnost da se podigne crvena zastavica, svaki put kada je nezavisnost medija narušena, a uz to sprovedu i odgovarajuće mjere sankcionisanja“, istakao je Leon.

On je kazao da očekuje da će biti izvjesnih promjena ili optimizacije onog što Akt o slobodi medija EK obuhvata.

„Ipak, najvažnije je da poslanici Evropskog parlamenta, kao i ostali nadležni organi EU, pokažu riješenost i spremnost da odreaguju pravovremeno na svaki naredni izazov, a biće ih neminovno“, dodao je Leon.

Na pitanje koji su najbolji mehanizmi da se spriječi politički uticaj na uređivačku politiku medija, Leon smatra da bi bilo najbolje bilo kada bi političke partije i miljenici političkih partija mimoišli odbore, savjete, sva tijela koja direktno i indirektno utiču na uređivačku politiku medija.

„Ali vi nikome ne možete uskratiti političku opredeljenost. Zato je jedini način da se uticaj politike maksimalno ublaži uspostavljanjem mehanizma, u kojem svako telo odgovara, nekom drugom nadzornom telu“, ocijenio je Leon.

On je ukazao da postoje brojni manje ili više uspešni modeli u državama EU, u kojem se na primjer parlament može izjasniti o kandidatima za generalne direktore, ali javni servisi imaju više nezavisnih tela, koji ga na kraju intervjuišu, biraju, a kasnije i kontrolišu njegov rad.

Svako zasijedanje tih tijela, kako je naveo, mora biti javno i svaka odluka može biti preispitana, ukoliko postoji sumnja o zloupotrebi položaja.

Leon je rekao da je problem što ne postoji jedno rešenje za sve, jer su tržišta specifična, a institucionalne strukture drugačije.

„Politika je pronašla svoj put ili više njih, kako da umiješa prste u imenovanja ili donošenje odluka. Važno je da u svakoj zemlji postoji odgovarajući mehanizam, koji omogućava transparentno poslovanje, nesmetani monitoring i kad zagusti ili zapne intervenciju nadležnih u Briselu“, istakao je Leon.

On je kazao da od evropske komesarke za vrijednosti i transparentnost Vere Jurove očekuje da istraje i da postavi temelje mehanizma u zaštiti slobode medija u EU, kojim će svi novinari biti ponosni.

„Akt o slobodi medija Evropske komisije je tek početak i veći dio temelja, na kojem se još mora raditi“, dodao je Leon.

Na pitanje da li je nešto u tom aktu nedovršeno ili izostavljeno, on je rekao da bi razmotrio udruživanje snaga sa renomiranim novinarskim organizacijama, medijskim institutima i univerzitetima, posebno u domenu medijske pismenosti.

“Razmislio bih i o institucionalizovanom, održivom mehanizmu monitoringa slobode medija u EU, korišćenju novih tehnologija i interakciji sa građanima, budući da su krajnji korisnici medijskih usluga, a u njihovi finansijeri, posebno kada govorimo o javnim servisima“, dodao je Leon.

On je kazao da bi Jurovoj sugerisao da odmah angažuje svoj tim u izradi programa ili plana tranzicije.

„Možda čak i „to-do“ liste za medije, a posebno nadležne organe u državama Zapadnog Balkana, budućim članicama EU. Jer kako trenutno stoje stvari, ovdašnji medijski univerzum, dijametralno je suprotan evropskom“, rekao je Leon.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije