Podgorica, (MINA) – Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za prošlu godinu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
Predsjednik SMCG Radomir Kračković je, na konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja “Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana”, rekao da je problem bezbjednosti novinara u Crnoj Gori i dalje prisutan.
On je rekao i da je broj napada na novinare prošle godine manji u odnosu na prethodnu, “što je dobra vijest”.
“Ali imamo zabrinjavajuće trendove poput rasta onlajn /online/ prijetnji, a problematičan je i položaj novinarki”, dodao je Kračković.
On je poručio da će SMCG nastaviti da prati tu problematiku koja značajno utiče na položaj novinara u Crnoj Gori.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković rekla je da Crna Gora u pogledu indeksa bezbjednosti novinara ocijenjena sa 3,35 na skali od sedam.
Ona je rekla da je Crna Gora treća u regionu, iza Sjeverne Makedonije i Hrvatske ali ispred Kosova, Srbije, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Camović Veličković je dodala da je to pogoršanje za 0,05 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ona je, povodom tužbi novinara za klevetu i uvredu, rekla da se svake godine pokreće na desetine postupaka za nadoknadu štete.
„Ali je sudska praksa pokazala da dosuđene kazne nijesu ekstremne i da su novčane kazne višestruke manje od traženih iznosa“, rekla je Camović Veličković, dodajući da nije bilo ozbiljnijih slučajeva koji su pokrenuti, kao ni slučajeva u kojima su od medija traženi ekstremno visoki zahjtevi.
Camović Veličković je rekla da u prošloj godini nije bilo zahtjeva da novinari otkrivaju svoje izvore.
Ona je navela da novi tekst Zakona o medijima nije usvojen, ali da je radna grupa tokom cijele godine radila na izmjenama tog dokumenta.
“I dalje ostaje isti problem što državni organi nemaju dovoljno znanja ili mehanizama da novinarima osiguraju bezbjedno okruženje za rad. Nastavljena je praksa da sa najvećih državnih adresa upućuju kritike na račun rada pojedinih medija i novinara”, rekla je Camović Veličković.
U tome je, kako je dodala, prednjačio bivši premijer Dritan Abazović koji je kritikovao rad Gradske televizije.
Camović Veličković je rekla da novinari svjedoče o antisindikalnom djelovanju u pojedinim medijima.
“Zvanično novinari ne treba da budu licencirani da bi mogli da obavljaju svoj posao. Ipak, u više navrata je tokom prethodne dvije godine govoreno o toj ideji koju su predlagali čak i predstavnici medijskih organizacija, ali i državni organi”, dodala je Camović Veličković.
Ona je rekla da je socio-ekononski položaj novinara doživio skroman napredak, zahvaljujući povećanju zarada tokom prošle godine.
“Ipak i dalje su aktuelni brojni problem koji opterećuju novinare – neplaćeni prekovremeni rad, preopterećenost, nedostatak usavršavanja i nesigurna radna mjesta”, rekla je Camović Veličković.
Ona je navela i da još nije usvojen novi Granski kolektivni ugovor kojim bi se unaprijedio položaj zaposlenih u medijima, jer poslodavci ne žele da private predloge Sindikata.
Kako je kazala Camović Veličković, istraživanje je pokazalo da se, bez obzira na povećanje, zarade zaposlenih u medijima nalaze između minimalne i prosječne na nivou države.
Ona je rekla da, prema trenutnim procjenama, u Crnoj Gori funckionišu 222 medija u kojima je zaposleno oko dvije hiljade ljudi, i da su posebno loši uslovi rada u onlajn i lokalnim medijima.
Prema njenim riječima, sve više žena radi u medijima i nalazi se na uredničkm pozicijama.
“Ali i dalje su žene te koje su svakodnevno na terenu. Ne postoji značajna razlika u položaju muškaraca i žena, koji je jednako loš, ali su žene dodatno izložene težnji upostavljanju ravnoteže između posla i porodičnog života”, rekla je Camović Veličković.
Ona je navela da se stanje u pogledu zaštite novinara i medijskih radnika nije mijenjalo prethodne godine.
“Govor mržnje se sve češće javlja u javnoj sferi, a s obzirom na to da prijetnje postaju još veći problem, neophodno je da država uspostavi posebne mehanizme za zaštititu”, kazala je Camović Veličković.
Ona je rekla da je tokom prošle godine registrovano 28 napada i prijetnji po novinare i medije, a da je Uprava policije registrovala 21 slučaj.
“To govori o činjenici da četvrtina slučajeva koji se dese ne budu prijavljeni nadležnim organima. Uglavnom se svi lakši slučajevi rješavaju u kratkom roku, a među presudama bilo je i zatvorskih kazni”, rekla je Camović Veličković.
Ona je rekla da efikasnost istraga napada na novinare i imovinu medija i dalje predstavlja veliki problem, s obzirom na to da su istrage dugotrajne i spore i da slučajevi ostaju uporno neriješeni.
Camović Veličković je dodala da se to desilo u najozbiljnijim slučajevima, kao što je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića i ranjavanja novinarke Olivere Lakić.
“Dosadašnja praksa je pokazala da državni organi u pojedinim slučajevima kasne sa sprovođenjem neophodnih radnji, ali da čak i kada se svi rokovi budu ispoštovani, to i dalje ne garantuje efikasnost istrage”, rekla je Camović Veličković.
Ona je navela da je prošle godine registrovan porast onlajn broja uznemiravanja medijskih radnika sa 11 takvih slučajeva, od kojih su dvije bile prijetnje smrći.
Camović Veličković je rekla da je početkom godine registrovan i prvi slučaj iznude koji je počinjen onlajn.
“Državni organi nijesu uspostavili sistem prikupljanja podataka da bi spriječili nekažnjivost. Stanje u ovoj oblasti djelimično je pogoršano u odnosu na prethodne godine, uglavnom zbog činjenice da se podaci dobijeni od državnih organa ne poklapaju se sa stanjem u praksi”, navela je Camović Veličković.
Prema njenim riječima, iz godine u godinu obaraju se rekordi kada je u pitanju broj nefizičkih prijetnji i uznemiravanja.
“U prošloj godini je registrovano 15 takvih slučajeva, među kojima su se posebno isticali slučajevi onlajn prijetnji i uznemiravanja. To je više od polovine ukupnih slučajeva koji su se desili tokom prošle godine”, kazala je Camović Veličković.
Ona je dodala da je, kada su u pitanju prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara, došlo je do određenog napretka u odnosu na prethodnu godinu jer se broj slučajeva smanjio.
“Prijetnje su registrovani u dva prijavljena slučajeva koji su se desili onlajn”, rekla je Camović Veličković.
Ona je kazala da je smanjen broj prijetnji smrću i da su registrovana dva takva slučaja.
“Tokom prošle godihe uvećan je broj fizičkih napada na novinare. Tip napada i njihova ozbiljnost sve više izražavaju efekat zastrašivanja, a primjetno je da se povećava broj novinara koji su žrtve takvog zastrašivanja”, kazala je Camović Veličković.
Govoreći o prijetnjama i napadima na medijske institucije, organizacije i udruženja, Camović Veličković je kazala da je smanjen broj ugrožavanja bezbjednosti tih organizacija.
“Najveći broj napada i prijetnji odnosio se na Gradsku televiziju”, rekla je Camović Veličković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
