Naslovnica Glavna vijest IRF odobrio 45,1 milion EUR kredita

IRF odobrio 45,1 milion EUR kredita

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Investiciono-razvojni fond (IRF) je od 25. marta primio 998 zahtjeva za kredit, od čega je odobrio njih 247, u ukupnom iznosu od 45,1 milion EUR.

Predsjednik Odbora direktora IRF-a, Zoran Vukčević, kazao je u intervjuu za Dnevne novine da su 192 zahtjeva u proceduri obrade.

“U istom periodu odobreno je 810 moratorijuma u ukupnom iznosu od 158 miliona EUR”, rekao je Vukčević.

On je, odgovarajući na pitanje koji je najveći problem crnogorskih preduzeća, kazao da je to likvidnost, prije svega za obezbjeđenje isplata plata.

“IRF je donio odluku o novoj kreditnoj liniji kojom je, prije svega, bila obezbijeđena isplata plata i ta kreditna linija predstavlja dopunu postojećih kreditnih linija, kojima nije bila predviđena isplata zarada”, naveo je Vukčević.

IRF je, u čitavom tom periodu, najvećim dijelom isplaćivao kredite koji su namijenjeni za isplatu zarada i zakupa i na taj način je omogućeno da veliki broj malih preduzetnika/preduzeća, kao što su ugostitelji, zanatlije i taksisti, jednostavno preživi.

“Na sreću, nije bilo potrebe da se koriste sredstva za likvidnost čija je namjena nabavka ljekova, medicinske opreme, kao i nabavka životnih namirnica i dezinfekcionih sredstava, osim u svega nekoliko slučajeva”, dodao je Vukčević.

Uloga IRF-a će u tom periodu biti znatno veća, kada će pripremiti set posebnih kreditnih linija, kojima će pokušati da omoguće smanjenje negativnih posljedica na ekonomiju Crne Gore od uticaja pandemije.

Vukčević je ocijenio da će turizam imati najveće posljedice i da tom sektoru treba obezbijediti posebne mjere.

“IRF sprema poseban paket mjera, kojima će se obezbijediti da se smanji negativan uticaj pandemije i da se kako tako turistički kapaciteti održe i pripreme za naredne godine. Međutim, ne treba biti toliki pesimista ni za ovu turističku sezonu. Možda ona bude i mnogo bolja nego što mi očekujemo. Ohrabruju vijesti od nekih turoperatora, ali sačekajmo”, rekao je Vukčević.

On je kazao da je država pokazala da ima potencijal i da zna da se nosi sa izazovima kada je najteže, bez obzira na slabosti.

“Isto tako treba vjerovati da možemo i ekonomske probleme rješavati”, dodao je Vukčević.

On je, odgovarajući na pitanje kakav će biti uticaj pandemije na preduzeća, kazao da mjere ili ukupna situacija nije istim intenzitetom pogodila sva preduzeća.

“Što je veće preduzeće, to ima više mogućnosti da riješi svoje probleme. Dobri menadžeri moraju da znaju da štede i da kad se dese poremećaji na tržištu, imaju mogućnost da reaguju. Moramo se prisjetiti da se u našem društvu govorilo da treba čuvati za ‘crne dane’”, rekao je Vukčević.

Zato su, kako je dodao, sva preduzeća koja su u prethodnom periodu radila na ekonomskim principima i koja su svoju poslovnu politiku vodila onako kako je trebalo mogla da amortizuju udar negativnog uticaja pandemije.

“Međutim, i ova situacija je pokazala da jedan broj preduzeća koristi ovo vrijeme u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti. Isto tako jedan dio preduzetnika je vidio šansu da kroz date povoljnosti mjera koje je država obezbijedila ostvari ekstra profit ili da ima i druge nezaslužene benefite”, saopštio je Vukčević.

On je, odgovarajući na pitanje da li je potrebno veće miješanje države u ekonomska pitanja, kazao da uloga države mora biti veća u ekonomiji, ne u smislu ko treba da se bavi biznisom, nego šta treba da bude prioritet i šta treba korigovati.

“Očigledno je da samo tržište nije savršen mehanizam. Vidjeli smo i u ovoj situaciji da ekonomija ne može da preživi bez intervencija države. To je slučaj i u Crnoj Gori”, naveo je Vukčević.

Prema njegovim riječima, uticaj države na ekonomske tokove može biti i te kako pozitivan.

“Imamo primjer i u Crnoj Gori iz bliske prošlosti, kao na primjer Kombinat aluminijuma (KAP). Jedan vlasnik nije bio na visini zadatka i KAP je dat drugom vlasniku, uspješnom domaćem preduzetniku. Da li je KAP sada problem? Tako moramo vidjeti šta ćemo sa drvnom industrijom i koji su nam potencijali u sferi metalne industrije”, rekao je Vukčević.

On smatra da država, biznis asocijacije, preduzeća, preduzetnici i banke moraju zajedno raditi na diverzifikaciji crnogorske privrede, jer se uz postojeći razvoj turizma i poljoprivrede moraju podstaći drugi sektori za koje postoje uslovi.

Vukčević je, odgovarajući na pitanje koja je razlika između ove ekonomske i ostalih kriza koje su se desile u svijetu, kazao da je u ovim periodima, pored čuvanja zdravlja, od presudnog značaja kako skratiti trajanje ekonomskog šoka.

“Očigledno je da moramo uspostaviti obrasce ponašanja kojima ćemo dalje usporavati širenje virusa ili njegovog vraćanja, dok ćemo istovremeno stvarati okruženje sigurno da se ljudi vrate na posao, svojim porodičnim obavezama i društvenom životu. Očigledno je da je to model koji nas očekuje i koji će doprinijeti ekonomskih aktivnostima”, zaključio je Vukčević.

Najčitanije