Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dalo je 2009. godine pravno mišljenje u kojem tvrdi da je davanje garancija Kombinatu aluminijuma (KAP) te godine, u iznosu od 135 miliona EUR, bilo u skladu sa važećim propisima, piše Pobjeda.
Istog stava bio je i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji je ocijenio da nije povrijeđen nijedan zakon.
Ti stavovi dijametralno se razlikuju u odnosu na nedavne nalaze vještaka finansijske struke koje je angažovalo Specijalno tužilaštvo i u kojem se tvrdi da su bivši ministar ekonomije Branko Vujović, njegov nekadašnji pomoćnik Dragan Kujović i još deset službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija, prilikom izdavanja garancija za KAP, oštetili državni budžet, navodno, za 127,4 miliona EUR.
Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević saslušala je 26. aprila ove godine osumnjičene koji su, nakon davanja iskaza, pušteni da se brane sa slobode.
Prema saznanjima Pobjede, Vujović, Kujović i bivši službenici dva ministarstva istakli su da su sve radili u skladu sa odlukama i zaključcima tadašnje Vlade Crne Gore, uz poštovanje zakona.
Pravno mišljenje koje je 27. novembra 2009. godine potpisala tadašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja je ispitala originalnu potpisanu verziju garancije i ugovora o restrukturiranju, te Ustav Crne Gore, Zakon o budžetu za 2009. godinu, Odluku o zaduživanju i davanju garancija Crne Gore za 2009. godinu i druge dokumente – potvrđuje odbranu da su Vujović i drugi radili poštujući procedure i zakonske propise.
“Potpisivanje i zaključivanje garancije, kao i sprovođenje obaveza Crne Gore, neće biti u suprotnosti sa postojećim primjenjivim zakonom, statutom, pravilom, sudskim rješenjem, odlukom ili dozvolom kojima podliježe Crna Gora. Neće biti u suprotnosti sa odredbama budžeta i neće preći iznos od 167,5 miliona EUR predviđenih Zakonom o budžetu za 2009. godinu”, navodi u mišljenju Čarapić.
Da propisi nijesu narušeni konstatuje i tadašnja Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne GoreMiijana Milić, koja 2010. ocjenjuje da u procesu dodjele državnih garancija za KAP nije povrijeđen nijedan zakon.
Ova mišljenja u suprotnosti su sa tri nalaza sudskih vještaka rađenih po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Pobjeda piše da je do sada javnost upoznata sa navodima SDT-a koji se tiču štete po budžet nastale po ovom osnovu, ali se ne pominju koristi koje je crnogorska ekonomija imala od očuvanja aluminijumske industrije i 1,65 hiljada radnih mjesta u KAP-u i Rudnicima boksita.
Pobjeda je došla do informacija da je od 127,4 miliona EUR koliko je naplaćeno od 135 miliona EUR datih garancija 25 miliona iskorišćeno za socijalni program kojim se rješavao višak radnika ova dva preduzeća.
Vlada je, uz taj iznos, dodala pet miliona EUR, čime je riješeno pitanje 2,37 hiljada radnika.
U suprotnom, morala bi se isplatiti otpremnina za svih četiri hiljade radnika, koliko je u tom trenutku radilo u KAP-u i Boksitima, što bi državu koštalo najmanje 80 miliona EUR.
Pored toga, direktni gubitak budžeta bio bi i iznos od 90 miliona EUR, koliko je naplaćeno od 2009. do prošle godine za poreze i doprinose radnika. To bi ukupne gubitke zbog gašenja KAP-a dovelo do 170 miliona EUR.
Od 2009. do kraja prošle godine radnicima ova dva preduzeća ukupno je za neto zarade isplaćeno 95,4 miliona EUR, a za otpremnine 10,9 miliona.
Od KAP-a su Željeznica i Luka Bar za to vrijeme zaradile 35 miliona EUR, dok je prodaja imovine u stečaju donijela 28 miliona EUR prihoda.
Izvoz aluminijuma u tom periodu vrijedio je 1,15 milijardi EUR i znatno popravlja spoljnotrgovinski bilans.
Osim toga, proizvodnja u KAP-u generisala je prihode od više stotina miliona EUR i drugim kompanijama u Crnoj Gori. Te kompanije su zapošljavale radnike, plaćale poreze i doprinose i na taj način punile budžet.
Investicije za izgradnju novih fabrika, rješavanje pitanja zaštite živome sredine i remont ćelija u elektrolizi iznosile su 100 miliona EUR.
Istovremeno, od prodaje imovine KAP-a u stečaju prihodovano je oko 28 miliona EUR.
Danas je u aluminijskoj industriji zaposleno oko 600 radnika, čija je prosječna neto zarada 780 EUR.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
