Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore odlučio je da troškove za rješavanje zahtjeva za upotrebu tog znaka u ovoj godini umanji 50 odsto, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović, je na sjednici Savjeta u srijedu kazao da su se na taj korak odlučili kako bi podržali preduzeća da nastave ranije započete aktivnosti, s obzirom na složenu situaciju zbog pandemije.
„Važno je da što više proizvoda natprosječnog kvaliteta dobije žig Dobro iz Crne Gore, kako bi promovisali prave vrijednosti i podstakli domaću proizvodnju. Svi treba da doprinesemo širenju svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Dobro iz Crne Gore je znak onih koji su natprosječni po kvalitetu“, rekao je Golubović.
Iz PKCG je saopšteno da je Savjet prvu sjednicu održao u novom sazivu koji će u narednom periodu činiti predstavnici Komore, ministarstava ekonomskog razvoja i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kompanija Jadroagent, Pivare Trebjesa, Plantaže, Stadion, Voli Trade i Fleka.
Savjet će činiti i predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO), Uprave za inspekcijske poslove, Zavoda za metrologiju Crne Gore, Instituta za standardizaciju, Akreditacionog tijela, Ekonomskog i Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore (UCG), Fakulteta umjetnosti i komunikologije Univerziteta Donja Gorica (UDG), Instituta za javno zdravlje i Centra za ekotoksikološka ispitivanja.
PKCG od 2008. godine realizuje projekat Dobro iz Crne Gore sa ciljem promovisanja domaćih resursa i stimulisanja njihovog korišćenja, razvoja domaće proizvodnje, povećanja izvoza, novih investicija i radnih mjesta, te ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja.
Žig Dobro iz Crne Gore se dodjeljuje za proizvode odnosno usluge koji imaju kvalitet više.
Pravo na korišćenje tog žiga danas ima 20 kompanija za 102 proizvoda.
Potpredsjednica PKCG, Nina Drakić, predstavila je izvještaj o realizovanim prošlogodišnjim aktivnostima i planove za ovu godinu.
Korisnici žiga Dobro iz Crne Gore, kako je navela, su imali priliku da učestvuju na 58 edukativnih aktivnosti, a nastavljene su i aktivnosti na promociji projekata Kupujmo domaće i Domaci ukusi.
„Pojave kao što je pandemija, koja nas je zadesila u prošloj godini, naglašava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u tim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta“, rekla je Drakić.
Komora je, kako je kazala, zbog toga posvetila još veću pažnju afirmaciji domaćih proizvoda i u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja dodatno afirmisala akciju Kupujmo domaće.
„Putem 73 bilborda širom Crne Gore poslata je poruka da se upravo kupovinom crnogorskih proizvoda snaži domaća ekonomija“, poručila je Drakić.
Iz PKCG su kazali da je mjerenje efekata sprovedenih aktivnosti dostupno kroz rezultate istraživanja o stavovima potrošača, koje je realizovano tokom prve polovine marta prošle godine, sa ciljem ocjene znanja, svijesti i stavova javnosti o projektu Dobro iz Crne Gore i kampanjama Kupujmo domaće i Domaći ukusi.
„Dobro iz Crne Gore prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji, a ohrabrujući podatak je da 16 odsto potrošača procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla“, dodali su iz PKCG.
Međutim, istraživanje pokazuje da je mladima svejedno kupuju li kvalitetne domaće ili proizvode iz inostranstva.
Načelnica Direkcije za razvoj nacionalnog brenda u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Marija Čvorović, kazala je da je zabrinuta zbog indiferentnosti mladih prema domaćim proizvodima.
S obzirom na to da se ta populacija informiše online, Čvorović smatra da se što više treba u projektu posvetiti internet komunikaciji, edukaciji i promociji.
Mladen Fatić iz Pivare Trebjesa je ocijenio da kampanje Kupujmo domaće i Domaći ukusi treba objediniti.
Predstavnik firme Fleka, Miloš Milošević, saopštio je da bi se intenzivnijim promovisanjem žiga u digitalnim medijima doprinijelo afirmaciji domaćeg kvaliteta među mladima.
Prema riječima direktora Instituta za standardizaciju Zorana Glomazića, priča o Dobru iz Crne Gore odnosi se na kvalitet, koji rezultira primjenom međunarodnih standarda u poslovanju.
On je pozvao privrednike da iskažu potrebu za novim standardima, kako bi njihovo usvajanje bilo uključeno u program rada te institucije.
