Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Turistički poslenici su svjesni izazovne situacije u kojoj posluju, ali optimizam ne smije da ih napusti, saopštio je predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG), Ranko Jovović, očekujući da će se ipak iskoristiti dio ove sezone.
Odbor je na sjednici koja je održana online razmotrio treći paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, koji je prošle sedmice usvojila Vlada.
“Svjesni smo izazovne situacije u kojoj poslujemo, ali optimizam ne smije da nas napusti. Nadam se da dolaze bolja vremena za turizam i da ćemo ipak iskoristiti dio ove sezone”, kazao je Jovović.
Iz PKCG je saopšteno da je državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma i šef Operativnog tima za podršku turističkoj privredi, Damir Davidović, predstavio treći paket ekonomskih mjera, za period do 2024. godine, vrijedan 1,22 milijarde EUR, od čega pomoć turizmu iznosi 215 miliona.
Na kratkoročne mjere, do 2022. godine, odnosi se 83 miliona EUR.
Kratkoročne sanacione mjere, koje će biti efektivne u ovoj godini, iznose 51 miliona EUR i ogledaju se u reprogramu kredita, povoljnim uslovima finansiranja uz subvencije kamata i subvencijama u cilju očuvanja radnih mjesta.
“Kamatna stopa će se u potpunosti subvencionirati za reprogramirani kredit. Prilikom reprograma, stopa koju dogovarate ne smije da bude veća nego što je kod osnovnog kredita. Ministarstvo će najkasnije naredne sedmice raspisati javni poziv gdje će moći da se prijavi cijela turistička privreda i sektor ugostiteljstva. Reprogram se odnosi na period od sredine marta”, objasnio je Davidović.
Predviđene su i subvencije za turoperatore 1,5 miliona EUR i registrovane izdavaoce privatnog smještaja tri miliona EUR, kroz programe i kriterijume koji će usvojiti Vlada, kao i smanjenje naknade za korišćenje morskog dobra, pet miliona EUR.
“Fiskalni efekat kratkoročnih mjera u sektoru turizma zaključno sa 2022. godinom iznosiće 83,35 miliona EUR”, naveo je Davidović.
Pored kratkoročnih socio-ekonomskih mjera, treći paket sadrži i dugoročne mjere do 2024. godine, koje se ogledaju u kreditima za završetak i izgradnju novih hotela, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje, kupovinu postojećih hotela, za unapređenje turističke infrastrukture i vanpansionske potrošnje i za podršku ugostiteljstvu.
Mjere se odnose i na utvrđivanje kategorije “stalni sezonski radnik” koji ostvaruje pravo na 60 odsto zarade za šest mjeseci kada ne radi, od čega će po 50 odsto subvencionisati država i poslodavac.
“Veličina crnogorskog tržišta, neophodnost rasta, potreba za diverzifikacijom ponude Mediterana, u naredne četiri godine traži od nas da pružimo dodatni kvalitet u skladu sa svjetskim trendovima usmjeren ka srednje i viskoplatežnim gostima. Prilikom diverzifikovanja ponude biće potrebno više kreativnosti i hrabrosti”, dodao je Davidović.
Trećim paketom mjera predviđeno je sniženje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na sedam odsto kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranlh pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.
Predstavnik hotela Lighthouse, Duško Milanović, pitao je da li subvencije obuhvataju turističko-ugostiteljske usluge poput keteringa i prevoza turista brodićima, te da li se odnose i na kredite koji su nedavno odobreni, što je Davidović potvrdio.
“Prema podacima Centralne banke (CBCG) odobreno je 1,5 hiljada kredita za podršku turizmu i ugostiteljstvu”, rekao je Davidović.
Tomo Knežević iz Lipske pećine ocijenio je da podrška turističkim poslenicima neophodna u ovoj godini.
Njega je interesovala mogućnost oslobađanja od koncesione naknade.
Odgovoreno je da lokalne samouprave treba da pruže doprinos rasterećenju preduzeća u ovom izazovnom vremenu, ne samo po pitanju koncesionih naknada već i zakupa terasa.
Predstavnik hotela Cattaro, Janko Racković, kazao je da je potrebno da se iz budžeta više sredstava izdvoji za digitalni marketing crnogorske destinacije, te pojača saradnja sa avio-kompanijama, naročito niskobudžetnim.
Davidović je naveo da su najveća sredstva do sada opredijeljena za digitalni marketing i jačanje avio-dostupnosti.
Direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Željka Radak Kukavičić, kazala je da je raspisan tender za digitalni marketing, vrijedan pola miliona EUR, a otvaranje ponuda biće 13. avgusta.
“Uključili smo emitivno važna tržišta. Pored regiona, tu su francusko, njemačko, poljsko i tržište Velike Britanije. Sa kampanjom će se krenuti kada se stvore epidemiološki uslovi za to”, navela je Radak Kukavičić.
Ona je rekla da je akcenat na svim segmentima ponude Crne Gore, te da će biti organizovane studijske posjete medija “skrivenim”, odnosno manje poznatim predjelima države.
Fokus će, između ostalog, biti i na ekokatunima, te kampovima.
Davidović je pozvao seoska domaćinstva da se registruju za obavljanje turističke djelatnosti čime bi se obogatila ponuda naročito na sjeveru.
Janko Radunović iz Credit Holiday-a predstavio je članovima Odbora njihov proizvod Digitalni turistički vaučer.
“Digitalni turistički vaučer izdaju hoteli ili drugi turistički objekti preko našeg portala creditholiday.com. Odmah po izdavanju, digitalni turistički vaučeri su dostupni svim potrošačima na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu”, objasnio je Radunović.
Izdavanjem i prodajom digitalnog turističkog vaučera hoteli i drugi turistički objekti odmah dobijaju sredstva na računu i obavezuju se da u budućnosti imaocu vaučera omoguće rezervaciju i korišćenje turističkih usluga.
“Dakle, novi proizvod funkcioniše na principu plati sada, rezerviši i odsjedni kasnije”, rekao je Radunović.
Digitalni turistički vaučeri sadrže popuste u zavisnosti od perioda upotrebe, koje fleksibilno definišu izdavaoci, odnosno hoteli ili drugi turistički objekti.
Na taj način, tim objektima je dostupan novi kanal prodaje koji im omogućava poboljšanje likvidnosti, direktnu komunikaciju u procesu rezervacije sa kupcem vaučera, kao i smanjenje troškova.
Potrošaču, odnosno turisti, je dostupan uključeni popust, fleksibilnost rezervacije u periodima validnosti vaučera, kao i sigurnost u obeštećenju odnosno povratu cjelokupnih sredstava u slučaju da vaučer ostane neiskorišćen.
