Petrovac, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori nedostaje kontinuirana i efikasna promocija gastronomije u svrhu obogaćivanja turističke ponude, s obzirom na to da je hrana njena treća turistička atrakcija, ocijenjeno je na konferenciji Kulturne i kreativne industrije i baština, koja je održana u Petrovcu.
Učesnici konferencije, posvećene hrani i gastronomiji kao naslijeđu i nematerijalnoj kulturnoj baštini, smatraju da promocija hrane, koja pripada kulturnom naslijeđu, mora biti strateški planirana i imati kontinuitet.
Turisti, prema njihovim riječima, žele da probaju tradicionalnu hranu, ali se ona mora bolje promovisati.
Predstavnica Sekretarijata za privredu Opštine Budva, Ljiljana Jocić, kazala je da su najznačajniji poljoprivredni proizvodi Paštrovića masline, smokve, vinova loza, bademi i agrumi, te dodala da se mora raditi na kvalitetu, plasmanu i povezivanju sa turističkom organizacijom i svim privrednicima koji imaju zastupljen segment gastronomije.
Predstavnica Turističke organizacije (TO) Budva, Marija Andrić, rekla je da je hrana nakon prirodnog bogatstva, mora i plaža, kao i kulture, svakako treća turistička atrakcija.
„U tom kontekstu, između 100 internacionalnih restorana, sa dominantno mediteranskom kuhinjom, domaća gazdinstva, gdje se priprema domaća kuhinja od domaćih namirnica, počinju da dobijaju primat“, navela je Andrić.
Predstavnica lokalnog parlamenta i nevladine organizacije (NVO) Bankada, Dragana Kažanegra Stanišić, smatra da zaštita prirodnih i kulturnih dobara nije prepreka, već potencijal za razvoj.
Ona je kazala da su Paštrovići riznica kulturne baštine, sa 59 zaštićenih kulturnih dobara, 29 zaštićenih spomen obilježja i 109 kulturnih dobara koja pretenduju da budu zaštićena.
„Kompletna politika razvoja Budve, unazad decenijama, bila je sve suprotno od onoga što je trebalo biti razmatranje prirodne i kulturne baštine kao platforme razvoja, što je nekontrolisana gradnja ugrozila”, navela je Kažanegra Stanišić i dodala da je fondacija Bankada podnijela zahtjev za zaštutu prirodnog i kulturnog pejzaža Paštrovske gore.
Konsultantkinja za eko turizam i održivi razvoj, Lidija Brnović, objasnila je da su ona i suprug obnovili naslijeđeno porodično imanje u selu Briđe, 20 kilometara od Podgorice, uslijed pandemije koronavirusa, kada su se preselili i počeli da obrađuju zemlju koja nije tretirana prethodnih 40 godina.
„To je zainteresovalo brojne ljude da počnu da se javljaju da kupe zemlju, ali i turističke agencije da dovedu turiste. Udruživanjem sa rođacima, koji sa druge strane imaju prelijepu obnovljenu kuću, objedinili smo neophodne uslove za potpuni eko turizam“, navela je Brnović.
Ona je saopštila da su u prošloj godini ugostili 75 gostiju iz čitavog svijeta, koji se bave eko turizmom, te im ponudili turističku turu, koja objedinjuje posjetu selu, jednoj vinariji i spomeniku na Barutani.
„Gosti su uglavnom stranci, koji žele da osjete prirodne ljepote, našu kulturu i svakako, hranu“, rekla je Brnović.
Jocić je, u okviru diskusije na temu Šta dobro radimo, a šta možemo naučiti od drugih, kazala da se osjeća povećanje poljoprivredne proizvodnje koju Opština Budva refundira poljoprivrednim proizvođačima sa 50 do 80 odsto, kao i da se vlasnici sve više opredjeljuju da registruju gazdinstva, što je jednostavna procedura.
„Vjerujemo da će se u narednom periodu desiti rast značaja poljoprivrede, posebno ako se bude išlo prema organskoj proizvodnji”, navela je Jocić.
Andrić je rekla da postoji konkurentnost u prirodnom bogatstvu, kulturi i raznovrsnosti kuhinje, ali da nedostaje bolja promocija hrane i gastronomske ponude.
Kažanegra Stanišić smatra da Opština Budva može da odvoji sredstva za promociju kulturne baštine i gastro ponude, s obzirom na to da budžet za ovu godinu iznosi 59 do 60 miliona EUR, dok barska lokalna samouprava, iako veća, ima na raspolaganju 43 miliona. Ona je dodala i da zbog situaciju u Opštini Budva, dva miliona EUR koja su opredijeljena za kulturu u prošloj godini, nijesu utrošena za tu namjenu.
Kažanegra Stanišić je navela da će “realestate koncep” jednog dana zamrijeti, kada će se postaviti pitanje šta se ostavlja budućim generacijama u naslijeđe. Ona je kazala i da je zabrinuta zbog projekta gradnje vjetroelektrana na Brajićima, kojim bi se uništila vizura kraja Paštrovske gore.
Brnović je upozorila da se o održivom i eko turizmu često govori nerazumljivim jezikom, te da ti pojmovi većini građana nijesu jasni. Ona je navela da je jedan tekst o njihovom imanju pročitalo oko 40 hiljada ljudi, samo zato što je pisan razumljivim jezikom.
„Stanovnici sela u kojem smo počeli da razvijamo porodični održivi projekat, bili su začuđeni i pitali se zašto to radimo, a posebno su se čudili kako možemo da uživamo u tome. To, međutim, više nije slučaj i sve više ljudi se vraća tom kraju sa sličnom namjerom“, rekla je Brnović.
Ona je dodala da su turisti oduševljeni.
„Uspjeli smo kao individualci da uspostavimo pravila, šta za naše selo znači održivi razvoj“, navela je Brnovć.
Na panel diskusiji pod nazivom Jesmo li dobri i u čemu, Jocić je saopštila da je zadovoljna podrškom proizvođaču maslinovog ulja iz Buljarice, Stevu Davidoviću, koji je na svjetskom takmičenju u Sjedinjenm Američkim Državama dobio zlatnu medalju za kvalitet.
Andrić je kao najbolji primjer tradicionalnih gastro proizvoda u turističkoj ponudi navela makarule i sirnicu, te dodala da su u pokušaju da se približe veganskoj ishrani, napravili paštrovski tofu. Ona smatra i da ponuda tradicionalnih proizvoda postoji, ali da nije dovoljno vidljiva.
Kažanegra Stanišić je kazala da prezentacija paštrovskih jela nije jednostavna, jer je vezana za sezonalnost, osim ako se izuzmu pašticada i makarule. Ona je objasnila da je na svom primjeru osjetila koliko je priprema tradicionalnih jela od domaćih namirnica skupa, a da je kategorija gostiju, zainteresovanih za takvu ponudu, izgubljena, jer su oni češće u Boki.
Ona je dodala da joj nije jasno zbog čega su ugašene fešte kao što je Fest brodet na Pržnom, Pašticada u Petrovcu i fešta u Rafailovićima, ali i da je predložila da se pokrene inicijativa za zaštitu Paštovske svadbe, te dodatno promovišu autohtone sorte grožđa Kratošija i Lisica, koje su se nekada u mnogo većoj mjeri uzgajale na tim prostorima.
Na pitanje koliko hrana doprinosi odluci turista da posjete Crnu Goru, Brnović je odgovorila da nije sigurna da je ona primarni motiv, jer turisti dolaze zbog prirode.
„Turisti nijesu sigurni kakvu će hranu jesti, ali hrana zadrži, kao i priča vezana za hranu. Davanje konteksta hrani je veoma važno, jer se pamti s kim smo jeli i u kakvom kontekstu, a važan je i etički momenat, odnosno šta i kako se sprema“, rekla je Brnović.
Jocić je, na panelu pod nazivom Koliko sarađujemo i kako treba da sarađujemo, predložila da veći broj domaćinstava registruje poljoprivredno gazdinstvo, jer će tako moći da sarađuju sa turističkom privredom, a da se zatim u gazdinstvima i restoranima sprema ono što se taj dan može ubrati i svježe pripremiti.
Ona je skeptična po pitanju značajnije sustitucije uvoza, jer smatra da je masovnu, hemijski tretiranu proizvodnju teško istisnuti, mada podržava da je moguće da se kvalitetna domaća proizvodnja nametne boljim kvalitetom i višestruko većom cijenom.
Andrić je navela da je TO Budva otvorena prema svim idejama sa vizijom, među kojima je i otkup domaćih proizvoda za poklone i promociju na sajmovima. Ona je spomenula i inicijativu u vezi sa razvojem ruralnog turizma, u kojem bi TO Budva učestvovala u kupovini sjemena, mehanizaciji, zaštiti prirodnih i kulturnih dobara, pravljenju pješačkih staza i vidikovaca, otvaranju laboratorije za analizu proizvoda, kao i pijace za domaće proizvode.
Kada je u pitanju valorizacija kulturne baštine, Kažanegra Stanišić smatra da se raspolaže nedovoljnim sredstvima za promociju, ali i da je četvorogodišnjim planom Opštine Budva predviđeno mnogo toga, od transformacije institucija do podrške kreativnim industrijama.
Brnović je, govoreći o mogućnostima pojedinca i podršci sistema, navela da običan čovjek može da ne prodaje zemlju i ispita kako su je koristili preci, pa da dio svojih mogućnosti i želja, uskladi sa tim.
„Ljudi žele da znaju šta jedu, žele da se izmjeste, žele privatnost, žele da kežu mišljenje o nekom problemu, koje nije pod lupom. Pojedinci mogu da urade puno, posebno kada se udruže“, poručila je Brnović.
Ona je dodala da se dešava i da pojedinci koji imaju ideju, često ne mogu da je realizuju zbog nepoznavanja procedura.
“Treba da vidimo gdje sve ne funkcionišu stvari u službi ljudi i razvoja“, rekla je Brnović i dodala da je hrana važna zbog zdravlja i kulture, a ne samo zbog turizma, te da turizam može da doprinese kreiranju vrijednosti, a ne da sam sebi bude cilj.
Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, smatra da su takve konferencije neophodne privredi i važne za lokalnu zajednicu. Ona je navela da se uvoz ne može supstituisati u velikoj mjeri, ali da se može proizvesti mnogo više domaće i organske hrane za kojom postoji velika potražnja.
Drakić je dodala da je puno mogućnosti sa hranom, ali da one nijesu dovoljno prepoznate, te da su u PKCG svjesni da je za to potrebna otvorenost za nova znanja i iskustva, saradnja i veći broj preduzetnika koji će proizvodnju, pripremu i pakovanje hrane, birati kao svoju djelatnost.
„Da bi to postigli, moramo osvijetliti značaj domaće proizvodnje, domaćih proizvoda i usluga, a što je najvažnije podsticati značaj i ugled onih koji se hranom bave, jer znamo koliki je to rizik, trud, ali i umijeće“, rekla je Drakić.
Ona je kazala da proizvođači hrane imaju problem sa plasmanom, što znači da u tom lancu nešto nedostaje – marketing, pakovanje ili dizajn i dodala da vjeruje da će kreativne industrije postati neodvojivi dio stvaranja.
„Hrana, kao kulturna baština, ispod ovog našeg sunca i na našoj zemlji, sa čistim vazduhom i vodom, sigurno može biti jedan od najljepših proizvoda koje možemo stvoriti, a gastronomija jedna od najljepših oblasti koju možemo prezentovati svom stanovništvu i gostima i strancima. Hrana, kao takva, predstavlja doživljaj, ugođaj, emociju i osjećaj, čega smo svi željni, a posebno koji dolaze sa namjerom da upoznaju našu zemlju. Zdrava, dobra i lijepa hrana, nešto je najljepše što možemo proizvoditi“, poručila je Drakić.
Konferenciju, koja je počela u četvrtka i trajala do danas, organizovalo je Društvo za kulturni razvoj BAUO, uz podršku Opštine Budva, PKCG i kompanije Golden Group.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
