Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada se kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 miliona EUR, jer su one već previše izložene prema državi i ne očekuju da će se javne finansije uskoro stabilizovati, potvrdilo je Pobjedi više izvora iz bankarskog sektora.
Rebalansom budžeta, koji je Vlada utvrdila u utorak, predviđeno je da se država do kraja godine zaduži 350 miliona EUR. Novac će, prvi put u posljednjih deset godina, biti iskorišćen za tekuću potrošnju, a ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će se zadužiti emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane sa domaćim bankama.
Više bankara Pobjedi je reklo da je ukupna izloženost crnogorskih banaka prema državi 900 miliona EUR, te da će biti nemoguće od njih pozajmiti 350 miliona EUR. U tih 900 miliona EUR bankari uračunavaju dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i kredite koje kod banaka imaju penzioneri i zaposleni u javnoj upravi.
Prema informacijama lista, četiri najveće banke u zemlji – CKB, NLB, Erste i Hipotekarna, teško će skupiti i 150 miliona da pozajme Vladi, čak i uz pomoć matičnih banaka.
Bankari su naveli da ih je Damjanović kontaktirao u avgustu kako bi testirao njihovo raspoloženje u pogledu investiranja u državne obveznice, nakon čega se odlučio za emitovanje zapisa.
Taj kratkoročni izvor finansiranja budžeta posljednji put je korišćen 15. jula 2020. godine u mandatu Darka Radunovića, ministra finansija iz redova Demokratske partije socijalista (DPS).
Emitovanje zapisa ukinuo je Milojko Spajić, jer se na početku mandata zadužio 750 miliona EUR, pa je prošla godina bila prva u posljednjih 12 u kojoj Ministarstvo finansija nije izdavalo zapise.
Po pravilu, kratkoročno zaduživanje jeftinije je od dugoročnog, pa se država emitovanjem zapisa ranije u prosjeku zaduživala po cijeni od 0,75 odsto godišnje. Sada se, tvrde bankari, može očekivati kamata na šestomjesečne zapise od jedan ili dva odsto.
“Država će, ako izda zapise, imati šest mjeseci da vrati novac bankama, ali je pitanje odakle će da ga vrate”, kazao je Pobjedi jedan od bankara.
Govoreći o tome kakve kamate Vlada može očekivati za kredite kod domaćih banaka, izvori iz bankarskog sektora su kazali da će one biti od šest do osam odsto.
“Cijena obveznica postala je reper države i za ostala zaduženja, pitanje je može li uopšte doći do posla, a kamate su druga priča”, rekao je izvor Pobjede.
Državne obveznice trenutno se prodaju po cijeni od 72,28 EUR, što je blizu istorijskog minimuma. Njihova cijena u srijedu je pala 1,42 odsto, a za godinu su izgubile četvrtinu vrijednosti. Ukoliko bi se Vlada, umjesto kod domaćih banaka, zadužila na stranom tržištu emitovanjem obveznica, kamata ne bi bila niža od osam odsto.
Bankari ukazuju da država može pregovarati i sa nekom od banaka u regionu, koja nema sjedište u Crnoj Gori, ili eventualno sa Evropskom investicionom bankom (EIB), koja je nedavno podržala Ukrajinu.
“U ovom trenutku pitanje nije šta Vlada hoće, nego šta može”, zaključio je jedan izvor Pobjede.
Prema nezvaničnim informacijama lista, aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) je bio dogovoren, ali je Vlada u posljednjem trenutku odlučila da odustane od njega.
Bankari smatraju da je aranžman sa MMF-om jedini način da država izbjegne slom javnih finansija i stane na kraj partijskom zapošljavanju.
Damjanović je tokom jula obavio neformalne razgovore sa predstavnicima te međunarodne institucije, tokom posjete njihove misije Podgorici, a u srijedu je kazao da aranžman nije u planu za ovu i narednu godinu.
Skupština će o rebalansu raspravljati na sjednici 28. septembra.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
