Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Novoosnovani Hrvatsko-crnogorski poslovni klub ima za dugoročni cilj dodatno unapređenje crnogorskog poslovnog ambijenta, kao i promociju ekonomskih odnosa i podizanje na još viši nivo privredne i institucionalne saradnje Hrvatske i Crne Gore, saopštio je njegov prvi predsjednik, Stjepan Udovičić.
On je u intervjuu za portal Bankar.me kazao da se poslovni ambijent može unaprijediti kroz zalaganje za ekonomski sistem slobodnog preduzetništva, reformu radnog zakonodavstva, vladavinu prava i otvorenu tržišnu ekonomiju, kako bi se nastavio priliv investicija.
Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, ujedno predsjedava Upravnim odborom udruženja i, kao njegov predsjednik, predstavlja ga i zastupa u naredne dvije godine mandata. Udovičić je podsjetio da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i stvaraju prepreku za dolazak stranih investitora, ali se raduje što ih je sve manje.
„Hrvatskoj privredi bi moglo biti korisno i zanimljivo iskustvo Crne Gore, koja iako nije članica EU, već dvije decenije koristi euro kao osnovnu valutu, u tome kako su reforme u oblastima finansijskog i platnog sistema, budžeta i brojne druge uticale na privredu i ekonomsku stabilnost“, naveo je Udovičić.
On je, na pitanje što su bili ključni razlozi da se članovi Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba odluče za poslovanje u Crnoj Gori, odgovorio da u Crnoj Gori već dugi niz godina posluju neke od najuspješnijih hrvatskih kompanija, koje na njihovom tržištu ostvaruju značajne poslovne rezultate u svojim oblastima.
„Osim toga, komunikacija i saradnja između hrvatskih i crnogorskih kompanija već je bila dosta dinamična, zahvaljujući, između ostalog, i aktivnostima ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori, Veselka Grubišića, koji je i počasni predsjednik Udruženja. Zbog toga je ovaj korak prirodan nastavak tih aktivnosti i uspješne saradnje“, kazao je Udovičić.
On je naveo da nije novost niti rijetkost u Crnoj Gori da se formiraju slična udruženja kako bi se promovisala partnerstva, investicione i poslovne prilike, ali i da bi se kreirao privredni i regulatorni ambijent pogodan za razvoj biznisa, i to, važno je istaći, ne samo za hrvatske ili strane investitore, već i za crnogorske kompanije.
Udovičić je, odgovarajući na pitanje da li smatra da firme iz Hrvatske imaju mogućnosti da više ulažu u Crnu Goru, kako kroz otvaranje vlastitih podružnica, tako i kroz osnivanje firmi u čijoj vlasničkoj strukturi bi bio hrvatski kapital, rekao da su kompanije i investitori iz Hrvatske već Crnu Goru prepoznali kao priliku za investiranje, dok kompanije iz Crne Gore u hrvatskim kolegama vide pouzdane partnere.
„To ilustruje i spisak kompanija koje se pojavljuju kao osnivači Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba, među kojima su Erste banka, Hipotekarna banka, Crnogorski Telekom, Ataco, Cemex Montenegro, FEAL Crna Gora, INA Crna Gora, Infinum, KimTec, Ledo Crna Gora, Marinetek, Tuegra, Westpoint, Mercator i Bajkeraj, te nekoliko fizičkih lica“, podsjetio je Udovčić.
Hrvatski privrednici, kako je dodao, kroz lične i poslovne kontakte solidno su upoznati sa mogućnostima i uslovima poslovanja u Crnoj Gori, a osnivanje poslovnog kluba poput ovog prilika je da se protok informacija značajno unaprijedi, kako bi informacije putovale u oba smjera, te kako bi se koristile najbolje poslovne prakse.
„Na taj način zainteresovani investitori iz Hrvatske će biti dodatno upoznati sa uslovima pokretanja ili akvizicije biznisa u Crnoj Gori, dok će istovremeno donosioci odluka u našoj zemlji dobiti adekvatan feedback o potrebama i željama investitora. Otvaranje ovog dijaloga, uvjeren sam, dovešće do kreiranja novih poslovnih prilika i do povezivanja novih biznisa i ljudi“, smatra Udovičić.
On je, govoreći o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, kazao da je investicioni ambijent po različitim parametrima i u većini industrija u prethodnih nekoliko godina stabilan ili s uzlaznom putanjom, što ne znači da nema još dosta prostora za napredak.
„Prethodna godina bila je godina ekonomskog oporavka, ali su već ovu godinu obilježile značajna inflacija i ekonomska i energetska kriza. Samim tim pažljivo posmatramo i očekujemo dalje poteze javne administracije, za koje se nadamo da će biti povučeni nakon analiza i konsultacija sa predstavnicima privrede“, naveo je Udovičić.
On smatra da je otvorena i bliska komunikacija između donosilaca odluka i predstavnika privrede put ka unapređenju poslovnog ambijenta i da vjeruju da će u javnoj upravi imati partnera na tom putu.
„Naglašavam da ne želimo da se bavimo političkim radom, ali želimo da damo sve od sebe da Crnu Goru približimo Evropskoj uniji i da ubrzamo proces evropskih integracija, te da svojim znanjima i iskustvom pomognemo ekonomiji Crne Gore da se što brže prilagodi tim procesima“, kazao je Udovičić.
On je naveo da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i ostaju najveće prepreke stranim investitorima. Na sreću, sve ih je manje, ali moramo, kako smara, zavrnuti rukave i zajedno se baciti na posao.
Udovičić je, odgovarajući na pitanje što će biti ključne smjernice u saradnji Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba sa državnim institucijama, naročito ministarstvima koji su ključne za strane investitore, rekao da je njihov zadatak da rade na supartnerstvu i osnaživanju saradnje sa javnom administracijom u Crnoj Gori, da pronađu nove načine da povećaju životni standard građana, da apeluju na još snažnije suzbijanje sive ekonomije, i da razvijaju i promovišu ekološki prihvatljivo poslovanje.
Grubišić je kazao da je Hrvatsko-crnogorski poslovni klub djelovao u neformalnom smislu i nešto skromnijem obliku nekoliko godina prije njegovog dolaska u Crnu Goru, a na prvoj službenoj večeri koju je u rezidenciji organizovao za direktore tada još neformalnog HCPK, dao im je do znanja da ga uvijek mogu zvati.
„HCPK ima plemenite ciljeve daljeg razvoja ekonomskih odnosa dvije susjedne i partnerske države, a najbolji primjer partnerstva i solidarnosti imali smo prilike vidjeti kada je nakon razornog potresa u Hrvatskoj, Crna Gora uputila humanitarnu pomoć na pogođena područja, te kada su početkom pandemije izazvane virusom covid-19, kao i početkom ruske invazije na Ukrajinu, lanci snabdijevanja iz okruženja zabranili izvoz svoje pšenice u Crnu Goru, a Crna Gora uspjela pribaviti potrebne zalihe brašna i ulja u Hrvatskoj“, rekao je Grubišić.
On je naveo da u hrvatsko-crnogorskim odnosima ekonomska saradnja iz godine u godinu raste.
„Svakako, još ima prostora za dalje produbljivanje te saradnje i partnerstva u oba smjera. Iz Hrvatske je, do sada, u Crnu Goru uloženo blizu 300 milona EUR, što Crnu Goru čini petom državom po ulaganjima iz Hrvatske“, dodao je Grubišić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
