Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najvažnije izmjene ovogodišnjeg Zakona o budžetu uslovljene su verifikacijom naslijeđenog stanja, zbog čega je neophodno izvršiti uravnoteženje prihoda i rashoda, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović i dodao da se nada da će parlament krajem septembra jednoglasno podržati rebalans.
„Tokom ove godine došlo je do povećanja rashoda, najvećim dijelom mandatornih, izazvanih primjenom pojedinih zakonskih rješenja koja nijesu dostavljena od ove Vlade, nego parlamenta i bivše izvršne vlasti, i koja su uslovljena smanjenjem prihoda. Bili su planirani prihodi u tekućem budžetu koji nijesu imali zakonski osnov, odnosno nijesu postojali uopšte u zakonima koje je donijela Skupština ili predložila prethodna izvršna vlast”, objasnio je Damjanović na sjednici Vlade.
On je, obrazlažući rebalans, kazao da su prihodi budžeta projektovani na iznos od 1,93 milijarde EUR ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na prvobitni plan oni su na ukupnim izdacima od 2,69 milijardi ili 191 milion EUR veći nego što su predviđeni budžetom.
“Tih 191 milion EUR se prepoznaje i vidi jasno u budžetu, odnosno predlogu rebalansa, ali ću zbog javnosti najkraće da ponovim glavne izdatke koji su novokonstituisani i zbog kojih se radi rebalans”, kazao je Damjanović.
To su nedostajuća sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje 38,6 milion EUR, zatim 36 miliona EUR za potrebe Fonda PIO i 28,5 miliona EUR kojih nema u budžetu, a moraju da se obezbijede, za sektor prosvjete i zdravstva zbog povećanja zarada na osnovu zakonskih rješenja.
Tu je i sedam miliona za Ministarstvo rada i socijalnog staranja za obeštećenje bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, kao i šest miliona za primjenu Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapsolena u preduzećima u sektoru rudarske i metalske industrije.
Damjanović je rekao i da su neophodna sredstva od tri miliona za isplatu subvencija poslodavcima koji zaposle osobu sa invaliditetom.
Kod Uprave za katastar i državnu imovinu planirana su dodatna sredstva od oko 38 miliona EUR koja su predviđena za uvećanje državnog kapitala i državne imovine po osnovu kupovine hartija od vrijednosti u onim kompanijama gdje država ima strateški interes da ih valorizuje.
Damjanović je objasnio i da je država uskraćena za iznos od 54 miliona EUR usljed projektovanih prihoda na bazi zakona koji nijesu ni predloženi, a neki ni donešeni, a jedan od njih se odnosi na markiranje goriva.
“U odnosu na važeći budžet i neke cifre iz prethodne godine, imamo rast prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV) za nekih 11 odsto ili 81 milion EUR. Da ne bi bilo zabune, ovo je posljedica uvećane potrošnje i rasta cijena, a nikakvih famoznih i fiktivnih programa, i posljedica fiskalizacije koja se, ipak uspješno, sprovodi uz sve probleme”, objasnio je Damjanović.
Bez obzira na to povećanje prihoda od PDV-a, evidentiran je pad poreza i doprinosa na zarade od 52 miliona EUR, kao negativna posljedica poreske politike koju je vodila bivša administracija, kao i pad akciza i akciznih prihoda za više od 20 miliona, samo u domenu smanjene akcize na gorivo.
“Predložena je i izmjena Odluke o zaduženju, gdje umjesto 560 miliona EUR nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, sada planiramo 756 miliona EUR, a umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona EUR, predlažemo da to zaduženje bude do 350 miliona EUR, imajući u vidu predstojeće depozite i sve naše obaveze do kraja godine”, precizirao je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović kazao je da se planirani prihodi nijesu realizovali jer ta zakonska rješenja nijesu ni pošla prema državnom parlamentu, odnosno planirano je u prazno.
„Vrlo lako je trošiti, a teško zarađivati. Nijesmo ostvarili prihode tamo gdje nije bilo zakonskih rješenja i to govori o lošem planiranju“, rekao je Abazović.
On je naveo da su veliki efekat imali sa suzbijanjem šverca cigareta, gdje su se stvorili efekti koji su spektakularni.
„Imamo 15 miliona EUR više prihoda u toku ljetnje sezone u odnosu na 2019. godinu kada je bilo više ljudi na crnogorskom primorju nego ove godine. Znači, na manji broj ljudi ostvareni su drastično veći prihodi“, rekao je Abazović.
On je naveo da priča sa Montefarmom ne može da se stavi na leđa 43. Vladi, jer je taj dug nagomilan desetinama godina unazad.
„Moramo da idemo prema ovom rebalansu, ne može da bude da možemo da trošimo novac koji nijesmo zaradili“, dodao je Abazović.
On je poručio da nas očekuje jedna teška jesen i zima.
„Sve projekcije su da će socijalni nemiri da dođu u zemlje Evropske unije (EU), kao i da će energetska kriza da proizvede velika talasanja. Mi dok smo tu pokušaćemo da sve uradimo da se taj neki talas koji tinja u potpunosti ne preseli u Crnu Goru“, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, da bi to postigli mora da se ide ka rebalansu, da se vidi kako trošimo novac i stvorimo mu novu vrijednost.
„Spas je što smo imali dobru turističku sezonu, jer smo bili na 90 odsto od 2019. godine bez četiri velika tržišta, Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Kine“, dodao je Abazović.
Rebalans će nam, kako je ocijenio, omogućiti da se osjećamo mnogo komotnije nego sada.
“Loptica će biti prebačena kod poslanika, oni daju krajnji sud. Lično mislim da će odluka biti jednoglasna”, rekao je Abazović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
