Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora usporava u dijelu ekonomskog rasta u prethodnih pet godina i to ne samo u kvantitativnom, već i u kvalitativnom smislu, saopštila je profesorica sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Maja Baćović.
Ona je na panelu u okviru konferencije pod nazivom Zašto kasnimo? Kako dalje?, koju je organizovao Kabinet predsjednika Crne Gore, kazala da strukturne karakteristike rasta u prethodnih pet godina nijesu ni srednjeročno ni dugoročno održive, usljed činjenice da su uticale i na smanjenje konkurentnosti crnogorske ekonomije.
“Moj generalni utisak je takav da smo u prethodnih pet godina u Crnoj Gori imali vrlo vidljivo usmjerene napore ka realizovanju dva cilja, a to je članstvo u Evropskoj uniji (EU), dok je u dijelu ekonomskih politika veći fokus bio na politikama koje se bave redistributivnim efektima, nego na onim koje se fokusiraju na proizvodnju i stvaranje dohotka kroz podsticanje konkurentnosti”, rekla je Baćović.
Ona je navela da je za ekonomski rast bilo koje zemlje ključno pet stubova, a to su institucije, infrastruktura, inovativnost, humani kapital i znanje i tržišna efikasnost.
“Ono što je definitivno to je da smo se u zadnjih nekoliko godina fokusirali na razvoj institucija, što je imperativ u procesu pristupanja EU. Ali mislim da su ova četiri preostala stuba nepravedno i na štetu budućeg razvoja zanemarena”, upozorila je Baćović.
Prema njenim riječima, 40 odsto rasta u prethodnih pet godina podstaknuto je tekućom potrošnjom, koja se finansira fiskalnim instrumentima i fiskalnim prekompozicijama, što je možda u određenom kratkom vremenskom periodu i dalo pozitivne efekte, ali to je model koji je dugoročno, pa i srednjoročno neodrživ, i koji u skladu sa tim ima i svoju cijenu.
“Znači, mi ćemo neke pozitivne efekte, koje su nesumljivo u prvim fazama osjetili svi građani Crne Gora, početi već da plaćamo lagano u narednim periodima i to ne samo kroz usporavanje ekonomskog rasta, već i kroz finansiranje nekih fiskalnih obaveza koje su nastale realizacijom takvih mjera”, rekla je Baćović.
Predstavnik Instituta alternativa, Marko Sošić, kazao je da u Crnoj Gori na centralnom nivou postoji 56 preduzeća, a na lokalnom više nego duplo, oko 130.
“I svi oni imaju svoje Odbore direktor, izvršne direktora i diskreciono pravo da odlučuju o tome kako će koristiti karticu i kako će i kojem sportskom klubu ili vjerskoj zajednici dati novac – naš novac”, rekao je Sošić.
Oni se, kako je naveo, ponašaju na dva načina.
“Onda kada ostvaraju gubitak, ponašaju se ‘Pa vidite, mi smo vaši predstavnici, ostvarali smo gubitak, Vlada nas mora spasiti’, a kada se ostvaruju dobit ponašaju se kao da su je ostvarili svojom umješnošću, iako je ona u 90 odsto slučajeva posljedica vremenskih prilika”, dodao je Sošić.
On smatra da je potrebno mnogo radikalnije rješavanje ovih problema, u smislu smanjenja državnog kapitala i broja kompanija.
“Mislim da preduzeća u državnom vlasništvu nijesu opravdala svoje postojanje u tom obliku. Ne postoji ništa u njihovom pravnom obliku koje ih kandiduje da ih ubuduće osnivamo kako bi građani dobijali neke usluge”, smatra Sošić.
Predstavnica Unija slobodnih sindikata (USSCG), Ivana Mihajlović, kazala je da su neke mjere, poput rasta zarada i penzija, dječijih dodataka i besplatnih udžbenika, morale da se dese, ali da ih nijesu pratile odgovorne i održive mjere fiskalne i ekonomske politike na prihodnoj strani budžeta.
“Tu ima jedan ogroman prostor koji godinama izostaje da bude obuhvaćen konkretnim i održivim mjerama”, smatra Mihajlović.
Prema njenim riječima, ako imamo podatak da u Crnoj Gori, zemlji sa toliko prirodnih i drugih resursa, svako treće dijete živi u riziku od siromaštva, onda se ne može govoriti da je država na dobrom putu.
“Ako imamo podatke da negdje preko 70 odsto naših zaposlenih prima zaradu koja je do prosječne zarade, sa trendom raste inflacije i cjenovnim skokovima koje imamo, onda takođe ne možemo govoriti da je to jedna pravedna raspodjela bogatstva”, poručila je Mihajlović.
Ono što je posebno za USSCG godinama unazad problematično, jeste stambena politika u Crnoj Gori.
“Mi imamo situaciju u kojoj godinama unazad cijene na tržištu divljaju, a država nema sluha za preduzimanje konkretnih mjera za jednu kohezionu i adekvatnu stambenu politiku”, zaključila je Mihajlović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
