Njujork, London, (MINA-BUSINESS)– Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale prošle sedmice, druge zaredom, jer centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope, što će usporiti rast ekonomija, a time i oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 1,6 odsto, na 91,35 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto, na 85,11 USD, prenosi SEEbiz.
Pad cijena drugu sedmicu zaredom najviše je posljedica usporavanja rasta globalne ekonomije, na šta su prošle sedmice upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
MMF je za oktobar najavio novo smanjenje procjena rasta globalne ekonomije, nakon što je već u julu smanjio procjenu na 3,2 odsto u ovoj godini, a 2,9 odsto u narednoj.
“Neke će zemlje naredne godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije”, poručio je MMF.
Svjetska banka je, ipak, poručila da globalna ekonomija možda kreće prema recesiji, s obzirom na to da centralne banke u svijetu zbog visoke inflacije istovremeno povećavaju kamate.
Tri najveće svjetske ekonomije, Sjedinjene Američke Države (SAD), Kina i eurozona, bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjeren udarac mogao svjetsku ekonomiju gurnuti u recesiju, poručila je Svjetska banka.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa, naime, da će potražnja stagnirati u četvrtom tromjesečju zbog slabijih izgleda za potražnju u Kini.
A centralne banke zapadnih zemalja i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile previsoku inflaciju.
Tako se ove sedmice očekuje dalje povećanje kamata američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) najvjerovatnije 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, a možda i za cijeli postotni bod, s obzirom na to da u SAD-u inflacioni pritisci ne popuštaju znatnije.
Zbog svega toga, dosad su u trećem tromjesečju cijene nafte pale otprilike 20 odsto, pa su na putu najvećeg kvartalnog gubitka od početka koronakrize 2020. godine.
Podršku cijenama pružaju sve slabiji izgledi za uspješan završetak pregovora o iranskom nuklearnom programu, koji bi trebalo da pomogne obnovi iranskog izvoza nafte.
To bi značilo slabije snabdijevanje, s obzirom na najave mogućeg smanjenja proizvodnje članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika te najave Rusije da bi mogla obustaviti izvoz nafte grupi najrazvijenijih zemalja svijeta G7, koja joj planira ograničiti cijenu.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene nafte su, najviše zbog rata u Ukrajini, porasle oko 15 odsto.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
