fbpx
32.8 C
Podgorica
August 17, 2022.
NaslovnicaGlavna vijestBlockchain tehnologija može da bude zamajac industrije i da čini oko 30...

Blockchain tehnologija može da bude zamajac industrije i da čini oko 30 odsto ekonomije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Blockchain tehnologija bi za tri godine mogla da zauzima oko 30 odsto crnogorske ekonomije i da bude zamajac industrije u Crnoj Gori, sa mogućnošću zapošljavanja oko desetak hiljada ljudi, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.

On smatra da je, pored turizma i energetike, neophodan novi stub crnogorske ekonomije, a to je, prema njegovom mišljenju, blockchain tehnologija, koja ima potencijal da za vrlo kratko vrijeme napravi revoluciju u crnogorskoj ekonomiji i da se već za tri godine osjeti veliki iskorak u imovinskom stanju građana.

„Mislim da za tri godine blockchain može da zauzima oko 30 odsto crnogorske ekonomije, odnosno da doprinese sa dodatnih 1,5 milijardi do dvije milijarde EUR bruto domaćem proizvodu (BDP)“, rekao je Spajić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, objašnjavajući koliki je to red veličina, kazao da je Vlada od decembra 2020. do kraja marta ove godine kreirala oko 1,2 milijarde EUR dodatne vrijednosti.

“Možete da zamislite koliko bi mnogo veći efekat bio da dodamo još recimo dvije milijarde EUR vrijednosti na ovo povećanje zarada, penzija i socijalnih davanja, koja proizilaze iz realne ekonomije“, rekao je Spajić.

Kako je dodao oko desetak hiljada ljudi može da bude zaposleno u Crnoj Gori u blockchain tehnologiji, navodeći kao primjer Estoniju u kojoj 14 hiljada ljudi u IT industriji proizvode oko pet milijardi EUR vrijedan BDP.

„Tih desetak hiljada ljudi bi potencijalno moglo da proizvode jednu novu crnogorsku ekonomiju. Mogli bismo da imamo dva BDP-a Crne Gore sa dodatnih deset hiljada visokoškolovanih i visokoplatežnih poslova“, rekao je Spajić i dodao da bi to imalo i mnogo indirektnih efekata na ekonomiju.

On je, govoreći o blockchain tehnologiji, koja ima primjenu u zdravstvu, pametnim gradovima i državnoj upravi, kazao da je ona vrlo bitna u domaćem i internacionalnom plaćanju.

„Znate koliko problema imamo sa dovođenjem PayPala u Crnu Goru. To nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva finansija, ali trudimo se da pomognemo koliko možemo. Loše je što imamo toliko propuštenih velikih razvojnih šansi u dugogodišnjem periodu“, saopštio je Spajić.

On je objasnio da se crnogorska ekonomija trenutno oslanja na dva prirodna oslonca – turizam i energetiku, ali da je, za njenu diverzifikaciju, potreban i treći, koji mora biti ekonomija znanja, sposobnosti i konkurentnosti sa svijetom.

Prema riječima Spajića, Crna Gora, kao neke zemlje regiona, nije infrastrukturno povezana sa centralnom Evropom, kako bi mogla da pravi velike fabrike i industrijska postrojenja.

„Zato treba da nađemo način da diverzifikujemo ekonomiju i mislim da su nove tehnologije, kao što je blockchain, jedan od prioritetnih načina da to uradimo“, kazao je Spajić.

Na pitanje u kojoj je fazi izrada zakonskog rješenja u Crnoj Gori, kojim bi se uredila ova oblast, On je odgovorio da će crnogorski zakon ići par koraka ispred drugih zakonskaih rješenja koja se trenutno pominju ili su usvojena u Evropi.

„Jedan od razloga je što ćemo oporezovanje kriptovaluta vrlo specifično riješiti, na način da će se praktično sav tok iz eura u kriprvalute, i obratno, oporezovati po nižim stopama, a najvažnije je da se siva zona uvede u legalne tokove“, naveo je Spajić.

On je objasnio da će se oporezivanjem, toj industriji i ljudima unutar nje dati legitimitet i obaveza, ali i pravo, da plate porez.

„Na taj način želimo da jedan takav sektor, koji je trenutno sivi u Crnoj Gori, i u dobrom dijelu svijeta, uvučemo u potpuno legalne tokove, jer je to po nama jedna legalna i legitimna industrija, koja treba da se razvija. Mislimo da tu može država da ubere dobar dio prihoda“, saopštio je Spajić.

On je, odgovarajući na pitanje dokle se u regionu stiglo sa primjenom blockchain tehnologije, kazao da su te zemlje u prednosti kod usvajanja zakona, ali da je cilj da Crna Gora bude prva u primjeni i njen promoter.

„Naš zakonski okvir će biti najbolji na svijetu. Mislim da će Crna Gora moći da bude ponosna na takvo rješenje, jer će ono biti dalekosežno, kao da ćemo imati regulativu tri koraka ispred ostalih koje su trenutno dostupne“, rekao je Spajić.

Spajić je, komentarišući posjetu jednog od osnivača eterijuma, Vitalika Buterina, koji je učestvovao na panelu Ministarstva o blockchainu, kazao da čudi da nije bio nijedan afirmativan osvrt na posjetu tog zvučnog imena iz vrha blockchain svijeta i jednog od najboljih stručnjaka, kao i da razumije podozrivost i skeptičnost.

„Razmijem, iz političke perspektive, da ljudi misle da će promocijom te ideje promovisati mene kao potencijalnu političku ličnost i time pokušavaju da umanje značaj takve posjete. Ali ne razmijem iz druge perspektive, gdje ljudi ne kapiraju da je ovo bitno za sljedeće dvije, tri generacije“, rekao je Spajić.

On je naveo da to nije bitno lično za njega, već za napredak države.

„Ja radim punom parom i uopšte se ne osvrćem na to da li ću biti ovdje tri dana ili tri godine.

Vrlo je bitno da ko god preuzme palicu nastavi istim intenzitetom, čak i jače ako je moguće“, kazao je Spajić.

On smatra da je, davanjem državljanstva Buterinu, dodatno promovisana Crna Gora i prave vrijednosti za koje se država zalaže.

„U prošlosti smo imali puno nekih sumnjivih ljudi koji su na sumnjiv način stigli do bogatstva, a koji su dobijali naše državljanstvo. Međutim, imamo čovjeka koji je, ne samo što je priznat kao sjajan stručnjak, već je i najčistiji u toj industriji“, rekao je Spajić.

On je kazao da je Eterijum fondacija bazirana u Švajcarskoj, a ima jedan dio u Singapuru, kao i da radi „i rukama i nogama“ na tome da makar djelić fondacije dođe u Crnu Goru.

Spajić je podsjetio na riječi Buterina da je za jednu državu, da bi stvorila povoljne uslove za investicije u blockchain, potrebna zakonska regulativa i edukacija mladog kadra.

„Mi smo zato otišli na Unverzitet Crne Gore i imali sjajan sastanak sa rektorom i njegovim timom. Nadam se da ćemo nastaviti i sa dekanima i profesorima. Imamo razne ideje kako da pomognemo našoj omladini da se dodatno edukuje i bude konkurentnija po tom pitanju“, saopštio je Spajić.

On je dodao da je glavni zadatak dodatna edukacija ljudi za nove tehnologije, kako bi bili konkurentni u svijetu, navodeći da nedavno održani panel u Podgorici potvrđuje da Crna Gora im veliki potencijal za tu industriju.

„Mi ne želimo da naši ljudi propuste taj voz, koji je izvjesno tu“, poručio je Spajić.

Spajić je saopštio da je i on bio skeptičan kada je prije desetak godina prvi put čuo za blockchain i bitcoin.

„Bio sam skeptičan do 2014. godine kada je moj šef u Goldman Sachsu odlučio da napusti svoj visoko plaćeni posao i napravi mjenjačnicu kriptovaluta u Tokiju, što je u to vrijeme bilo vrlo teško, jer su one tada pretrpjele veliki udar“, rekao je Spajić.

On je kazao da kriptovalute više nijesu neka „tehnologija iz garaža“.

„To je tehnologija koja ima tržišnu vrijednost od oko dva triliona USD i to je jedna dosta zrela tehnologija. Međutim, njena primjena je tek počela i u tome vidim šansu da Crna Gora bude među prvim zemljama koje će početi u relanom svijetu intenzivno da primjenjuje kriptovalute“, saopštio je Spajić.

On smatra da u toj industriji ima mnogo prostora za plaćanje, zaštitu od inflacije i lakše skladištenje imovine u smislu prenosa vlasništva.

„Katastar kod nas je, recimo, u katastrofalnom stanju i primjenom takve tehnologije bi poboljšali tu vrlo slabu tačku i radikalno je popravili“, kazao je Spajić.

On je naveo i primjer arbitražnog suda, koji bi se bavio primjenom zakona iz kriptosvijeta u realnom.

„To bi bio prvi sud takve vrste u svijetu i povezao bi virtuelni sa realnim svijetom. Crna Gora bi bukvalno postala centar svijeta ili most između kripto i realnog svijeta. Sama ta činjenica bi otvorila čak i više radnih mjesta od onih koje smo spominjali, da bi vjerovatno morali da uvozimo radnu snagu. To sada možda zvuči nerealno, ali ne dozvoljavam da nas skepsom zaustave“, saopštio je Spajić.

On je kazao i da su interesi crnogorskih građana, pogotovo omladine, njegov jedini cilj.

„Moj apsolutni fokus je da zaposlimo omladinu i učinimo njihove živote smislenijim nego sad“, poručio je Spajić i dodao da vjeruje da Crna Gora ima dovoljno znanja i sposobnosti da prva primjeni te ideje.

On je rekao da blockchainu ne pristupa sa ideološkog aspekta, već kao novoj tehnologiji koja će da omogući bolji život građana.

„Jedna od poenti bitcoina je potpuna sloboda i zaštita od inflacije, s obzirom na to da u svijetu postoji ograničen broj bitcoina, negdje oko 21 milion, i on nikad više neće rasti. Bitcoin nije inflatornog, već deflatornog karaktera, što je povoljna okolnost, naročito u situaciji u kakvoj smo sada, kada imamo visoku inflaciju“, objasnio je Spajić.

On je na pitanje zbog čega su neke zemlje ograničile ili zabranile trgovinu kriptovalutama, odgovorio da je ona dozvoljena u svim demokratskim državama, ali i da svi žele da regulišu tu oblast.

„Mislim da svijet ide u tom pravcu i da ćemo imati mnogo veće učešće kriptovaluta u svakoj državi svijeta. Crna Gora tu ima nevjerovatnu šansu da bude pionir u nečemu“, rekao je Spajić.

On je dodao da Crna Gora neće biti samo prvi primjenitelj tih tehnologija, već i njihov promoter.

„Već sam u intenzivnim kontaktima sa ministrima finansija iz regiona i svijeta i mnogo ljudi se zainteresovalo za naš pristup. Mi želimo da nesebično dijelimo naša iskustva i da napravimo grupu ministara finansija i predstavnika vlasti iz čitavog svijeta, koji bi bili prijatelji te industrije. Želimo da napravimo jedan most između jedne sjajne tehnologije i regulatora svijeta“, zaključio je Spajić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Inicijativa, nepovjerenje vladi. demokrate, boris bogdanović

Potvrđeno da postoji sijaset razloga za pad Vlade

Podgorica, (MINA) – Inicijativom za izglasavanje nepovjerenja Vladi Demokrata, Demokratskog fronta (DF), Demosa, Ujedinjene...