Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se već decenijama suočava sa ključnim ekonomskim izazovima – prevelikom zavisnošću od državne uprave i masovnog turizma, što bi dugoročno moglo ugroziti ekonomsku stabilnost države, upozorio je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti menadžmenta, Ichak Adizes.
„I dok se mnogi mladi ljudi zapošljavaju u javnom sektoru po partijskoj liniji, realni sektor se sve više oslanja na radnu snagu iz inostranstva. Taj trend može dugoročno ugroziti ekonomsku stabilnost zemlje“, rekao je Adizes, koji je bio konsultant mnogih vlada i korporacija širom svijeta, prenosi Pobjeda.
Prije 20 godina, Adizes je predložio drugačiji pravac razvoja – umjesto prekomjernog oslanjanja na sezonski turizam i niskoplatežne poslove, Crna Gora je mogla postati centar za finansijske usluge i visokotehnološke industrije. Tada je upozoravao da nedostatak radne snage predstavlja ozbiljan problem i da će, ukoliko se ekonomija ne usmjeri ka sektorima zasnovanim na znanju i inovacijama, država biti primorana na sve veći uvoz radnika iz regiona i drugih zemalja.
Danas njegova upozorenja postaju stvarnost. Masovni turizam, nekontrolisana urbanizacija i birokratizovana ekonomija doveli su do niza izazova s kojima se Crna Gora sada suočava.
„Na osnovu ličnog iskustva, primijetio sam da trenutna vlast, u velikoj mjeri, više favorizuje položaje u državnoj administraciji, nego preduzetništvo i privatni sektor. Ljudi radije žele da budu ,,šefovi“, nego da pokreću sopstvene poslove. Mnogi žele zaposlenje u javnoj upravi, dok poslove u realnom sektoru obavljaju radnici iz Srbije, Bosne i drugih zemalja. To može stvoriti ozbiljne ekonomske i socijalne probleme na duži rok“, naveo je Adizes.
On je mladim ljudima u Crnoj Gori poručio da se okrenu preduzetništvu, razmišljaju o privatnom biznisu i inovacijama, umjesto da žele da budu administratori i birokrate.
„Država ne može biti jedini poslodavac“, upozorio je Adizes i dodao da privatni sektor mora da raste i da se razvija ukoliko se želi održiva i snažna ekonomija.
Adizes je boravio je u Crnoj Gori prije 20 godina i u tom periodu pomno je pratio ekonomska i društvena dešavanja, davao savjete i upozoravao na ključne izazove s kojima bi se zemlja mogla suočiti ako se ne preduzmu odgovarajuće reforme.
Nažalost, njegova upozorenja nijesu bila shvaćena dovoljno ozbiljno niti su sprovedene preporučene mjere. Danas, s vremenske distance, vidi se da su se njegove prognoze obistinile – Crna Gora se suočava s posljedicama problema na koje je ukazivao još tada.
Adizes je kazao da je Crna Gora mala država sa ograničenim resursima radne snage.
„Kada država nema dovoljno radnika, suočava se s ozbiljnim izazovima, naročito ako se u potpunosti osloni na sektor turizma. To je industrija koja zahtijeva veliki broj zaposlenih, uključujući konobare, sobarice, čistače i druge radnike. Crna Gora nema dovoljno domaćih radnika da zadovolji te potrebe“, upozoravao je Adizes.
On je još tada isticao da će zemlja biti primorana da uvozi radnu snagu iz inostranstva, odnosno regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije, a možda čak i iz udaljenijih zemalja, poput Tajlanda ili Meksika.
„Istovremeno, ako se oslanjate isključivo na stranu radnu snagu, postavlja se pitanje kako će ti radnici živjeti, kakav će biti njihov status i kako će to uticati na lokalnu ekonomiju i društvo“, rekao je tada Adizes.
On je saopštio da se danas, s vremenske distance, vidi da se upravo to dešava – zemlja se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, što dodatno komplikuje ekonomski razvoj i stabilnost turističkog sektora.
On je podsjetio da je Crna Gora imala priliku da se strateški pozicionira u nekoliko pravaca – postane regionalni centar za različite industrije ili da razvije finansijski sektor i postane međunarodni centar za finansijske usluge, privlačeći investitore i kompanije koje se bave bankarstvom, osiguranjem i investicionim fondovima.
Druga opcija bila je razvoj visokih tehnologija (high-tech industrije), uključujući IT sektor, programerske usluge i druge oblasti koje ne zahtijevaju veliki broj fizičkih radnika, već obrazovanu i tehnološki osposobljenu radnu snagu.
„Da bi se to ostvarilo, obrazovni sistem je trebalo usmjeriti ka razvoju digitalnih vještina, inženjeringa i inovacija, kako bi Crna Gora postala država koja se oslanja na znanje i tehnologiju, a ne na intenzivnu manuelnu radnu snagu, koju ionako nema u dovoljnom broju“, objasnio je Adizes.
Međutim, kako je naveo, takav strateški pravac nije razrađen i sproveden. Umjesto toga, razvojni potencijal je ostao neiskorišćen, a Crna Gora se i danas suočava s posljedicama propuštenih prilika.
„Singapur je odličan primjer. To je država koja je, uprkos svojim malim geografskim dimenzijama i nedostatku prirodnih resursa, uspjela da se pozicionira kao globalni centar za finansije, tehnologiju, obrazovanje i inovacije. Njihova strategija se temeljila na snažnom ulaganju u obrazovanje, digitalizaciju, privlačenje stranih investicija i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta“, kazao je Adizes.
On je tu državu naveo kao primjer na koji Crna Gora treba da se ugleda.
„Jedan od ključnih koraka ka modernizaciji jeste ubrzana digitalizacija. Digitalne tehnologije omogućavaju smanjenje zavisnosti od manuelne radne snage, što je ključno za Crnu Goru s obzirom na njen ograničen broj radnika. Automatizacija, digitalne platforme, vještačka inteligencija i druge tehnološke inovacije mogu preuzeti dio poslova koje bi inače obavljali ljudi, što bi povećalo efikasnost privrede“, saopštio je Adizes.
On smatra da bi Crna Gora trebalo da investira u pametnu infrastrukturu, podrži startap ekosistem i tehnološke kompanije, te stvori uslove za razvoj digitalnih usluga.
„Takođe, modernizacija javne administracije kroz e-upravu bila bi veliki iskorak, jer bi smanjila birokratiju i omogućila građanima i preduzetnicima brže i efikasnije poslovanje“, kazao je Adizes.
On je dodao i da će se Crna Gora, ukoliko se ne okrene tehnološkom razvoju i digitalizaciji, suočiti sa još većim izazovima u budućnosti.
„Vrijeme je da se napravi strateški zaokret i iskoristi potencijal koji moderne tehnologije nude“, poručuje Adizes.
Crna Gora bi, prema njegovim riječima, trebalo da ide u drugom pravcu i kada je turizam u pitanju.
„O tome sam govorio godinama unazad, jer problem nedostatka radne snage postaje sve ozbiljniji. Uprkos tome, zemlja se odlučila za masovni turizam. Prije 20 godina, taj koncept smo nazivali ,,paradajz turizam“ – u kojem ljudi dolaze s ograničenim budžetom, sjede na plaži i konzumiraju jeftinu hranu. Međutim, to nije održiv turizam. Takav turizam ne donosi ozbiljan prihod državi, niti poboljšava životni standard lokalnog stanovništva“, saopštio je Adizes.
Umjesto masovnog turizma, Crna Gora je trebalo da razvija visokokvalitetni, luksuzni, što znači manje turista koji troše više novca.
„Prihodi bi bili isti ili veći, ali uz manje opterećenje infrastrukture, prirode i radne snage. Nažalost, to nije urađeno. Umjesto toga, imamo prekomjernu izgradnju, nekontrolisani razvoj i turizam koji se bazira na niskim cijenama. To je ogromna greška. Još jedan ozbiljan problem jeste to što je u to vrijeme svaka opština samostalno odlučivala o razvoju turizma – što će graditi, što će promovisati i na koji način će privlačiti goste. Svaka opština gledala je samo svoje finansijske interese, bez šire strategije i dugoročnog plana razvoja. To je rezultiralo stihijskom i nekontrolisanom gradnjom, što danas vidimo kao problem koji nazivamo ,,budvanizacija“ – prekomjerna urbanizacija bez jasne vizije“, objasnio je Adizes.
On je kazao da je, umjesto takvog pristupa, trebalo donijeti centralizovane odluke o tome gdje i kako graditi, kakav turizam razvijati i koje standarde postaviti.
„Crna Gora je imala priliku da izgradi brend luksuzne turističke destinacije, ali je umjesto toga krenula putem masovnog turizma, što sada donosi brojne izazove“, rekao je Adizes.
Koliko je upoznat, danas je sve u haosu, do te mjere da se gubi svaki red i kontrola, a posljedice mogu biti katastrofalne.
„To je velika greška, ista koja se desila u Meksiku, u gradu Akapulko. Ovaj grad je nekada bio biser meksičkog turizma, simbol luksuza i prestiža. Međutim, prekomjerna i nekontrolisana izgradnja, bez adekvatne pažnje posvećene infrastrukturi, dovela je do njegovog sunovrata. Grad je doživio kolaps jer nije bilo jasne strategije razvoja. Previše je građeno bez plana, a sistem odvođenja otpadnih voda i kanalizacija nijesu mogli da izdrže toliki pritisak. Kada sam prije nekoliko godina boravio u tom regionu, vidio sam kako se kanalizacioni sistemi urušavaju. Otpadne vode su izlazile na ulice, širili su se nesnosni neprijatni mirisi, a more je postalo toliko zagađeno da više nije bilo moguće kupanje“, objasnio je Adizes.
On je dodao da su turisti tamo prestali da dolaze jer niko nije želio da boravi u destinaciji koja je prljava, zagađena i haotična.
„Akapulko je od elitne destinacije postao mjesto koje se izbjegava, upravo zbog nedostatka kontrole i prekomjerne urbanizacije. Ovo je ozbiljno upozorenje i za Crnu Goru. Ako se ne obrati pažnja na infrastrukturu, ako se nastavi sa prekomjernom izgradnjom bez dugoročnog plana, ako se sve svede na masovni turizam bez kontrole kvaliteta – posljedice će biti katastrofalne“, naveo je Adizes.
On je poručio da Crna Gora može izgubiti ono što je njena najveća prednost, a to su prirodne ljepote i ekskluzivni potencijal turizma, zbog čega je od presudne važnosti da se izgradnja planira pažljivo, da se vodi računa o ekološkim standardima i da se izbjegne scenario nekontrolisanog širenja koji vodi u propast.
Na pitanje da li se i kako može popraviti stanje u Crnoj Gori, Adizes je kazao da je to sada vrlo teško.
„Iskreno, ne znam. Vrlo je teško preokrenuti stvari kada je već toliko toga izgrađeno. Što sada uraditi? Ne možete jednostavno porušiti sve što je napravljeno. Problem je što su mnoge loše odluke već donesene, a posljedice se ne mogu lako ispraviti“, zaključio je Adizes.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
