Podgorica, (MINA) – Medijska pismenost morala bi biti mnogo bolje promovisana u školama, a pozicija predmeta u obrazovnom sistemu ojačana, kako on ne bi ostao na margini i zagubio se u drugim izbornim predmetima, ocijenila je direktorica Instituta za medije (IMCG) Olivera Nikolić.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da bi bilo poželjno da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preporuči školama da su obavezne da taj predmet ponude učenicima.
Nikolić je, kao dokaz za tu tezu, istakla da je, zahvaljujući promociji predmeta, više od 3,3 hiljade djece u osnovnim školama tokom ove školske godine biralo medijsku pismenost, dok je broj srednjoškolaca prepolovljen – svega 78 ih je izučavalo taj predmet.
Ona je kazala da je Crna Gora bila jedinstven primjer na Balkanu, pa i u Evropi, kada je već 2009. godine odlučila da uvede medijsku pismenost kao izborni predmet u srednje škole, prvenstveno gimnazije.
“Ali zbog nedovoljne promocije godinama je taj predmet ostao na margini“, rekla je Nikolić i istakla da bi neophodno pojačati poziciju tog predmeta u obrazovnom sistemu.
Ona je pojasnila da je medijska pismenost izborni predmet, ali da škole nijesu obavezne da ga djeci ponude, i ukazala na stalne oscilacije vezano za odziv đaka koji bira medijsku pismenost.
“Od ove godine je medijska pismenost prvi put izborni predmet u osnovnim školama. Od 163 osnovne škole u Crnoj Gori, 96 škola, odnosno oko 3,3 hiljade đaka, je biralo taj predmet, što je jako dobar podatak za početak”, rekla je Nikolić.
Ona je dodala da, ipak, neke od najvećih škola u Podgorici, Nikšiću, u gradovima sa mnogo škola i djece, nijesu birale predmet medijska pismenost.
Nikolić je istakla i da je, zahvaljujući dobroj promociji, povećan i broj zainteresovanih nastavnika za obuke iz medijske pismenosti, odnosno da je porastao sa 50 nastavnika za tri godine na 193 u prošloj i ovoj godini.
S druge strane, dodala je ona, svega 78 djece u gimnazijama, jer je samo u tim srednjim školama izborni predmet, je biralo da izučava medijsku pismenost.
“Dakle, imamo porast interesovanja i nastavnika i djece u osnovnim školama, a pad interesovanja u srednjim školama. To znači da nemamo dobru promociju predmeta u školama”, rekla je Nikolić.
Ona je naglasila da je veoma važno pitanje kome će se dati da predaje predmet medijska pismenost.
“Nije dobro da nastavnici time ispunjavaju normu, odnosno da se time rješava pitanje nemanja norme u sistemu, nego treba da se povjerava onom kadru koji je najkreativniji, najotvoreniji za nove stvari, koji može da ponese tu temu, da je uvede u učionicu na način da će ona da krene da živi i funkcioniše”, rekla je Nikolić.
Ako se ne bude bolje promocije medijske pismenosti od direktora uprava škola i od Ministarstva, ali i kontinuirane posvećenosti sistema, predmet će, upozorila je Nikolić, i dalje biti na margini.
Ona je istakla da se u Institutu za medije zalažu da taj predmet dobije status obaveznog predmeta, a ne samo izbornog, jer vjeruju da je medijska pismenost potreba i realnost.
Nikolić je kazala da je tehnološka revolucija i pojava interneta, digitalnih platformi i društvenih mreža, iz fundamenta promijenilo način funkcioniranja medija, te da je sada izloženost informacijama mnogo veća.
“Sada živimo u nekom “informacijom haosu”, gdje više nije ni važno da li je informacija istinita ili nije, nego dopadljivost sadržaja. Znači da je mnogo važnije njeno pakovanje nego šta je on, šta ona nosi, je li ona zasnovana na javnom interesu, da li ona rešava neki problem, da li ukazuje na problem, da li otvara teme koje su od javnog značaja itd”, rekla je Nikolić.
Kako je navela, u tom „informacijonom haosu“ gubi se saznajna dimenzija medija, ali i etička vrijednost medija, jer svi trče za informacijama i kvantitetom, ne obraćajući mnogo pažnju na njihov kvalitet.
“Tako da u toj priči, u suštini, gubi kvalitetno novinarstvo, gube mediji i novinari koji insistiraju na tome da i dalje odolijevaju i žele da služe javnom interesu i da otvaraju teme od javnog interesa”, kazala je Nikolić.
Ona je rekla da, u tom vremenu velike izloženosti, ali i potražnje informacija, medijska pismenost uči ljude da kritički promišljaju o sadržajima koje dobijaju, da bolje upravljaju velikom količinom informacija i da donose neke bolje odluke za svoj život, a kreatore određenih medijskih poruka da vode računa šta šalju tim porukama.
Nikolić je kazala da IMCG oganizuje obuke i radionice iz medijske pismenosti, te da postoji veliko interesovanje posljednjih godina kod nastavnika, ali i djece iz svih krajeva Crne Gore.
“Neki od mladih izučavaju medijsku pismenost, neki ne izučavaju, ali svi jednako traže taj predmet u školama i svi jednako pokazuju veliko interesovanje za medijsku pismenost. Oni su digitalno vješti, puno vremena provode na tim platformama i njima je to, ako se dobro usmjere, polje za kreaciju, kritičko promišljanje, timski rad, za inkluzivnost, da prispitaju svoje stavove i emocije”, rekla je Nikolić.
Na pitanje kako stariju populaciji medijski opismeniti i naučiti je da prepozna dezinformacije i lažne vijesti, Nikolić je odgovorila da treba da postoje osmišljene politike.
Ona je kazala da je Medijska strategija, koja je usvojena u mandatu prethodne vlade, prvi pokušaj krejiranja medijskih politika iz oblasti medijske pismenosti, te da je njen cilj povećana medijska pismenost svih dijelova društva.
Nikolić je naglasila da medijska pismenost nije samo priča obrazovnog sistema, te da pristup medijskoj pismenosti mora biti multisektorski.
“To nije samo tema za ministarstva kulture i medija, prosvjete, to je tema za Ministarstvo pravde, kroz ono što je govor mržnje, uvredljivi govor i drugi neprihvatljivi oblici komunikacije i neprimjereni sadržaji. To je tema za Ministarstvo unutrašnjih poslova, za Ministarstvo koje se pravi digitalizacijom”, rekla je Nikolić.
Kako je dodala, to je tema i za pravosuđe i tužilaštvo, jer danas, da bi se sa jedne strane zaštitila sloboda govora, a sa druge strane zaštiti ljudi i pojedinci od onoga što je govor mržnje, sudije i tužioci moraju dobro i osjetivo da mjeri kako će da uđe u to pitanje, što je par ekselans pitanje medijske pismenosti.
“Nedavno smo imali poziv jednog od tužilaca da se kazni jedan kolumnista zato što je iznio određene vrjednosne sudove, što je jako opasno. Dakle, medijska pismenost je priča za cijelo društvo, jer ne možemo svu odgovornost da svedemo na građane i da smatramo da smo posao završili ako njih medijski opismenimo”, naglasila je Nikolić.
Kako je istakla, ključna odgovornost je na vladama – da imaju multisektorski pristup tom pitanju i da imaju kreirane politike kojima će da pokažu da su zaista zabrinute za dezinformacije i pad medijskih standarda.
Ona je ponovila važnost medijskih strategija, dodajući da je cijela Evropa odavno zabrinuta zbog ogromne količine dezinformacija i lažnih vijest kojima su ljudi izloženi od pojave društvenih mreža, digitalnih kompanija, koje su doprinijele
“informacionomm haosu” i koji se prepoznaju kao ozbijeni izvori i prostori za širenje dezinformacija, distribuiranje spornih sadržaja, za manipulaciju.
“Odavno su to prepoznali i kreiraju politike kojima pokušavaju da nametnu Facebooku, Twitteru i ostalim velikim kompanijama da povedu malo više računa o svemu tome. Oni ozbiljne politike kreiraju na tom polju”, rekla je Nikolić.
Ona je kazala da je regulacija samo jedan nivo, drugi je nivo zaštita profesionalnih medija, profesionalnih standarda i jačanje medijskog pluralizma, a treći medijska pismenost.
Nikolić je ukazala da u Crnoj Gori sve to postoji kroz set medijskih zakona, ali da primjena tih zakona nije na zadovoljavajućem nivou.
“Imamo dosta dobra rješenja u legislativi, ali i dalje imamo pitanja koja su vrlo problematična i nijesu još taknute niti medijskim politikama, niti medijskim zakonima, kao što je na primjer pitanje stranog uticaja. Mi smo jedinstven primjer, ja mislim u Evropi i u svijetu, da nijedna komercijalna televizija sa nacionalnom pokrivenošću nije u vlasništvu ljudi ili organizacija, privatnih kompanija iz Crne Gore”, navela je Nikolić.
Ona je kazala da je pred državom, medijskim randicima i organizacijama koje se bave pitanjima medija veliki posao vezano za to kako da se sačuva profesionalno novinarstvo, zasnovano na etici i koje radi u javnom interesu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
