Podgorica, (MINA) – Otvoreni Balkan (OB) i Berlinski proces nijesu u međusobnoj koliziji i podržavanje jedne inicijative se ne isključuje podršku drugoj, rekao je premijer Dritan Abazović.
Abazović je novinarima, na konferenciji ministara spoljnih poslova NATO-a Bukureštu, rekao da ne misli da ostavka Jovane Marović na funkciju ministarke evropskih poslova i potpredsjendice u Vladi ima veze sa Otvorenim Balkanom.
Kako je rekao, izršna vlast radi brojne analize, koje nijesu vlasništvo Ministarstva, već Vlade.
“Mi nijesmo tu analizu tretirali, ne zato što nemamo demokratski kapacitet nego zato što smo uočili neke nedostatke koji su evidentni”, kazao je Abazović.
On je naveo da glavna stavka za OB treba da bude trgovinska razmjena između zemalja koje su pristupile toj inicijativi.
“To je glavna priča, sve ostalo je interpretacija koja je individialna. Da li je nekom simpatičan lideršip /leadership/ u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Albaniji je individualna stvar”, rekao je Abazović.
On je kazao da podržava svaku inicijativu koja vodi reagionalnoj saradnji i pomirenju.
“Uopšte ne vidim da su Berlinski proces i Open Balkan u koliziji, da jedna negira jednu niti da ako podržavate jednu ne možete drugu. Ko je to rekao? Gdje to piše?”, naveo je Abazović.
On je ocijenio da je Otvoreni Balkan “na neki način dosta liberalniji” jer nema osnivački akt nego je skup bilateralnih dogovora zemalja.
Prema riječima Abazovića, ne postoji restrikcija da neko iz Vlade iznese argumente za i protiv, ali oni moraju da stoje.
Kako je saopštio, ti argumenti ne mogu da budu paušalni i plod bilo kakvog osjećaja u odnosu na politički establišment u drugoj zemlji.
“Mi u Evropsku uniju (EU) ne ulazimo zbog (predsjednika Francuske Emanuela) Makrona i (njemačkog kancelara Olafa) Šolca, već jer hoćemo da dijelimo vrijednosti savremenog svijeta. Isto tako se odnosimo u odnosu na sve inicijative”, kazao je Abazović.
On je naveo da je ulazak u NATO savez bila mudra odluka Crne Gore, kao i da u prilog tome govore dešavanja nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
“Imamo situaciju da su Švedska i Finska koje su do tada bile neutralne i niko nije mogao da ih motiviše da pristupe NATO-u, sada za stolom. NATO je polisa osiguranja”, ocijenio je Abazović.
On je rekao da Crna Gora ne želi nikakav rat, sukobe ni konlikte, već želi da bude kredibilan član međunaredne organizacije koja se bavi i bezbjednošću.
“Sjutra da dođe do neke nepredviđene situacije, imamo mogućnost, kao i sve ostale države članice, da se pozovemo na član pet i da očekujemo podršku naših saveznika”, naveo je Abazović.
On je kazao da je to važno za sve države koje imaju parametre poput Crne Gore, u smislu veličine teritorije, broja stanovnika, ekonomske i vojne moći.
Abazović je reko da na konferenciji ministara vlada jedinstvo vezano za sve teme, što je jako dobro u kriznim vremenima.
“Mislim da Crna Gora zaista pokazuje kredibilitet. Mi smo država koja je prvi put u istoriji od kad smo postali članica NATO-a i od kad smo nezavisni došli na dva odsto izdvajanja za odbranu”, saopštio je Abazović.
Kada je riječ o situaciji u Ukrajini i zabrinutosti za region, Abazović je kazao da su se na konferenciji “dosta pojasnili”.
“Mislim da treba da uložimo dodatne napore za demokratizacijom. To znači da treba da budemo brži u donošenju odluka, konzistentniji ali i da očekujemo od naših partnera da više budu aktivni na prostoru Zapadnog Balkana”, smatra Abazović.
Upitan koje je rješenje najbolje za rasplet krize u Crnoj Gori, on je odgovorio da je rasplet vrlo jednostavan ali da je njegovu komplikaciju čini to što on “nažalost zavisi od Demokratske partije soicjalista (DPS)”.
“To su ljudi koji u ovom trenutku ne pokazuju želju da se Crna Gora deblokira i uhvati zamajac na evropskom putu”, rekao je Abazović.
On je naveo da 12. decembra imaju priliku da pokažu “drugo lice”, konstruktivnost i da, ako ne žele da izaberu svo četvoro, da izaberu makar jednog sudiju ustavnog suda.
Kako je saopštio, funkcionalan Ustavni sud će omogućiti i da se testira ustavnost zakonskih rješenja koja izazivaju dilemu, ali i da se priznaju lokalni izbori, kao i da se izađe na nove parlamentarne i predsjedničke izbore.
Na pitanje kakvi su odnosi Crne Gore sa Srbijom, on je odgovorio da su odnosi dvije države u uzlaznoj putanji, i da su se značajno poboljšali sa 43. Vladom Crne Gore.
“I dalje ih remete ljudi koji žive u prošlosti, i koji ne mogu da izađu devedesetih i žele konflikte a ne saradnju sa komšijama. Najprirodnije je da Crna Gora i Srbija imaju najbolje moguće odnose, isto kao što ih Crna Gora gradi sa drugim zemljama u regionu”, rekao je Abazović.
On je kazao da u svih šest zemalja Zapadnog Balkana postoje ljudi koji stalno potenciraju konflikt, neprijateljstva, kao i oni koji konstatuju da postoje političke razlike, ali da one nijesu prepreka za dogovor.
“Jedini način da Zapadni Balkan iskorači je da izađe iz čeljusti politike devedesetih”, zaključio je Abazović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
