Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica koronavirusa, sopšteno je Pobjedi nezvanično iz višeizvora iz izvršne vlasti.
O kojim mjerama će se raditi, sada je, kako su kazali, rano da se govori, jer sve zavisi od razvoja situacije sa koronavirusom odnosno do kada će trajati i kada će se život vratiti u normalu.
Vlada u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG) 19. marta usvojila paket mjera podrške građanima i privredi koji podrazumijeva odlaganje otplate kredita za tri mjeseca, bez zatezne kamate. Predviđeno je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade takođe za 90 dana.
U ovom paketu je i jednokratna pomoć penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja od po 50 EUR za šta je izdvojeno milion EUR. Odloženo je i plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države.
Investiciono-razvojni fond (IRF) je kreirao kreditnu novu liniju za pomoć privredi do maksimalnog iznosa od tri miliona po korisniku uz grejs period do dvije godine, kamatnom stopom od 1,5 odsto, bez naknade.
Te mjere se već realizuju, a u međuvremenu su stigli mnogi zahtjevi iz privrede, poslovnih udruženja, političkih partija, među kojima i neki koje bi, kako se procjenjuje, državne finansije teško izdržale, poput subvencionisanja dijela zarada zaposlenima i smanjenje poreskih stopa.
Traži se i odlaganje plaćanja računa za struju, vodu, komunalije, opraštanje dugova.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Pobjedu je ocijenio da je paket hitnih mjera Vlada pravovremeno donijela.
“U vremenu koje dolazi mjere će biti neophodno postupno uvećavati i proširivati, jer će sa protokom vremena potrebe za državnom intervencijom bivati sve veće, što sugeriše potrebu za pažljivim upravljanjem raspoloživim arsenalom mjera koji je više nego ograničen”, smatra Kostić.
On je rekao da ne smije biti pogrešnog ciljanja odnosno da se nema prava na grešku jer su ovo situacije kada se može pogoditi meta, ali promašiti cilj.
“Najbolja ‘ekonomska mjera’ u ovom trenutku jeste obuzdati koronavirus i njegovo širenje. Kada se to bude desilo, reperkusije na ekonomiju će biti trenutno pozitivne. U međuvremenu, svi moramo biti zaista svjesni, ne samo deklarativno, da se ovakve krize najbolje prevazilaze ako se njeni tereti rasporede ne jednako nego pravedno”, naveo je Kostić.
On je dodao da su ekonomska osnova u prvom redu mikro, mala i srednja preduzeća koja čine skoro 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i predstavljaju glavne stvaraoce radnih mjesta.
“Taj sektor je izuzetno ranjiv i sa oskudnim finansijskim i drugim sredstvima. To, naravno, ne znači da treba zanemariti velika preduzeća ili ih prepuštiti sebi samima već samo ukazuje na činjenicu koju treba imati u vidu prilikom određivanja prioriteta i dizajniranja mjera podrške i pomoći”, objasnio je Kostić.
Sistem mjera, kako je zaključio, trebao bi biti diferenciran i ciljno orijentisan, primjeren ciljnoj grupi, a nikako uniforman i opšti.
