Podgorica/Ženeva, (MINA) – Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima, iznutra i spolja, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, ocijenio je njen predsjednik, Milo Đukanović.
On je na sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija, u Ženevi rekao da je usvojen Zakon o vjerskim slobodama, kojim se na liberalan način učvrćuje sloboda vjeroispovijesti, pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.
»Postupak izrade zakona trajao je pet godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene«, naveo je Đukanović.
Tim Zakonom, kako je kazao, zamijenjen je zakon iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije.
»Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu«, dodao je Đukanović.
Uz to, naveo je on, u međunarodnim forumima mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode.
»Zato danas i u Savjetu za ljudska prava, želim da potvrdim da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije«, rekao je Đukanović.
On smatra da stabilnost Crne Gore nije ugrožena.
»Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj«, pojasnio je Đukanović.
Crna Gora, kazao je on, ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava.
»Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024«, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije.
»Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota«, ocijenio je Đukanović.
Kako je rekao, u vremenima kada se svijet suočava sa kompleksnim izazovima, nužno je raditi odgovorno, pravovremeno i solidarno.
»Naša iskustva u Savjetu govore u prilog neophodnosti jačanja istinskog dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Uvjereni smo da svaka ideologizacija ljudskih prava nužno vodi ograničavanju dijaloga, konfrontacijama i oštrim polarizacijama, koje ugrožavaju saradnju, efikasnost i djelotvornost«, kazao je Đukanović.
Crna Gora, dodao je on, prepoznaje domete Savjeta i njegov potencijal, naročito u sistemu ranog upozoravanja i prevenciji. »Pa ipak, čini se da ga ne koristimo na najdjelotvorniji način«.
»Vidljive su politički motivisane aktivnosti u ograničavanju njegovog funkcionisanja, što dovodi do ponavljanja grešaka i produbljavanja nepovjerenja«, kazao je Đukanović.
Kako je kazao, na vladama je odgovornost za borbu protiv nekažnjivosti, a na demokratskoj kulturi svakog pojedinca da korišćenjem svojih prava i aktima ne ugrožava i ograničava prava drugog.
»Crna Gora kontinirano djeluje u pravcu zaštite, unapređenja i ispunjavanja ljudskih prava. To čini, između ostalog, kao zemlja koja redovno izvještava ugovorna tijela, otvoreno sarađuje sa sistemom specijalnih procedura, jača djelotvornost opšteg periodičnog pregleda, osnažuje inkluzivnost i saradnju sa civilnim društvom i međunarodnim partnerima«, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, pored intenzivnog rada na normativnom aspektu i snaženju demokratskih institucija, radimo na utvrđivanju okvira za praćenje napretka.
On je kazao da su vladavina prava i temeljne slobode prioritet pregovaračkog procesa Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što zajedno čini da napredak, usvajanje i primjena najviših standarda ima apsolutan nacionalni prioritet.
»Jasno prepoznajemo izazove koji traže odlučniji angažman. Tu prije svega mislim na pitanja rodne ravnopravnosti i ženskih prava, unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, dalju inkluziju romske populacije, povećanje djelotvornosti nacionalnog odgovora na trgovinu ljudima i unapređenje medijskih sloboda i zaštitu novinara«, kazao je Đukanović.
Crna Gora je, precizirao je on, fokusirana na finalizaciju paketa medijskih zakona usaglašenih sa najvišim evropskim standardima, kreiranje transparentnih i ravnopravnih modela podrške finansijskoj održivosti nezavisnih medija i stvaranje ambijenta nulte tolerancije na nasilje prema novinarima.
