Podgorica, (MINA) – Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima Evropske unije (EU), ali je potrebno da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je britanska ambasadorka u Podgorici, Alison Kemp.
Ona je u intervjuu agenciji MINA poručila da Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan, kao i da Unija ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već kojim tempom.
Kemp je kazala da je Crna Gora najdalje odmakla kada su u pitanju pripreme za članstvo u EU.
»Crna Gora napreduje u usklađivanju svojih zakona i prakse sa zakonima EU u svim oblastima, od vanjske politike do bezbjednosti hrane«, rekla je Kemp.
Poručila je da fokus ostaje na daljem jačanju vladavine prava i osnovnih prava, kao temelja za napredak ka članstvu u EU.
»To je bila osnova procesa pristupanja otkad je započet 2012. godine. Usredsređenost na vladavinu prava i osnovna prava glavni je razlog zašto je EU podržala rasprave za unaprjeđenje izbornog okvira, što obuhvata i reformu zakona koji se odnose na medije i ključna imenovanja«, kazala je Kemp.
Zato, poručila je, Crna Gora treba da izgradi bilans ostvarenih rezultata kroz djelotvornu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
»Bilo je dobrih primjera međunarodne saradnje, kao što je zajednička operacija UK i Crne Gore sa ciljem borbe protiv šverca cigareta iz Luke Bar, koja je rezultirala hapšenjem 24 osobe i zaplijenom preko 25 miliona cigareta, i raduje me što će se ovakva saradnja dalje razvijati u narednim godinama«, kazala je Kemp.
Prema njenim riječima, UK odavno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.
»2018. godine smo sa oduševljenjem bili domaćin Samita o Zapadnom Balkanu u Londonu i radujemo se Samitu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o investiranju u Zapadni Balkan, koji će se održati u Londonu u februaru 2020. godine«, rekla je Kemp.
Ona je navela da je UK posvećeno dostizanju stabilnog, sigurnog i prosperitetnog regiona Zapadnog Balkana, učvršćenog u evropskim vrijednostima i sistemima koji doprinose evropskoj bezbjednosti.
»UK podržava jačanje ekonomskih veza između Zapadnog Balkana, njegovih susjeda i EU, uključujući i putem mogućeg Regionalnog ekonomskog prostora (REA) kako bi se unaprijedile ekonomske veze sa svim državama u regionu«, poručila je Kemp.
Govoreći o neotvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, podsjetila je da je Evropska komisija već rekla da su Sjeverna Makedonija i Albanija tehnički spremne za početak pregovora o pristupanju.
»Kako UK napušta EU, meni je teško da komentarišem budućnost proširenja«, kazala je Kemp.
To će, kako je navela, biti odluka za druge.
»Ali rekla bih da EU ne raspravlja o tome da li treba da dođe do proširenja ili ne, već o tome kojim tempom treba da dođe do njega«, rekla je Kemp.
Ona je poručila da što prije neka zemlja dovrši neophodne reforme, prije će biti spremna da se pridruži EU.
Kako je kazala, zamor od proširenja se pominjao u nekoliko navrata, kako od država Zapadnog Balkana koje su zainteresovane za koristi od članstva, tako i u pogledu postojećih država članica koje smatraju da Unija treba da se konsoliduje i riješi neke svoje unutrašnje dileme prije nego što se dalje proširi.
»Bez obzira na to da li ste susjedna država ili država kandidat, EU razumije značaj izgradnje povezanosti i podrške reformama u regionu. U slučaju Crne Gore, EU je vaš najveći trgovinski partner, jer je Crna Gora u 2018. godini ostvarila izvoz u EU u vrijednosti od 180 miliona EUR«, naglasila je Kemp.
Ona je rekla da je EU izvor 32 odsto direktnih stranih investicija u Crnoj Gori.
Takođe, kako je rekla, EU je Crnoj Gori pružila podršku u vrijednosti od 279 miliona EUR od 2014. godine, kao i 144,3 miliona EUR grantova od 2009. godine kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
»Ideje koje kruže o reformi procesa pridruživanja sve jasnije pokazuju važnost stalne podrške suštinskim reformama prije nego što neka država postane spremna da se pridruži EU«, navela je Kemp.
Komentarišući navode da je prećutno aktivirana klauzula balansa, rekla je da se ona primjenjuje u slučajevima kada proces reformi u oblasti vladavine prava znatno zaostaje za procesom usklađivanja sa cjelokupnim pravnim okvirom Evropske unije.
»To trenutno nije slučaj. Svake godine EU sačinjava Izvještaj o Crnoj Gori u kojem objektivno ocjenjuje ostvareni napredak i predlaže dalje korake koje je potrebno preduzeti, naglašavajući gdje treba odati zasluženo priznanje kao i gdje postoje razlozi za zabrinutost«, kazala je Kemp.
Upitana smatra li da proces proširenja može biti usporen ukoliko se nastavi trend da u državama članicama EU prevladavaju nacionalističke politike, odgovorila je da je rizično za diplomatu da predviđa budućnost.
»O ovim odlukama će se razgovarati nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU. Odluke o proširenju donose se konsenzusom, a u nekim slučajevima i putem referenduma na nacionalnom nivou«, navela je Kemp.
Prema njenom mišljenju, svaka pojedinačna država može da uloži prigovor na proširenje.
»Primjera radi, Francuska, koja je bila zabrinuta zbog uticaja Ujedinjenog Kraljevstva na EU, dva puta je blokirala britansko članstvo: 1963. i 1967. godine«, poručila je Kemp.
Govoreći o Bregzitu, kazala je da niko ne može poreći da će Bregzit promijeniti Evropsku uniju, ali da to ni u kom slučaju nije jedini faktor koji će oblikovati njenu budućnost.
»EU se suočila sa brojnim pitanjima u posljednjih pet godina: ekonomskom i migrantskom krizom; napadom Rusije na Ukrajinu i kršenjem međunarodnog prava napadima u Solzberiju, Hagu i Berlinu; ISIS-om i njegovim terorističkim napadima unutar naših granica«, navela je Kemp.
EU se, kako je rekla, takođe suočila sa klimatskim promjenama, transformacionim tehnologijama, različitim viđenjima država članica kada su u pitanju stavovi prema vladavini prava i osnovnim slobodama i Bregzitom.
Podsjetila je da je ubrzo nakon referenduma o EU u januaru 2017. godine, tadašnji šef Evropske komisije Klod Junker izložio pet scenarija o tome kako bi EU mogla da se promijeni tokom narednih godina.
To je, kako je navela, rasprava koju će EU nastaviti pod novim rukovodstvom Komisije.
»Ali prije svega vjerujem da će principi i pragmatizam koji su obilježili pregovore o Bregzitu između Ujedinjenog Kraljevstva i ostatka EU takođe obilježiti kako se EU razvija nakon Bregzita«, saopštila je Kemp.
Govoreći o Sporazumu sa Evropskom unijom, rekla je da nakon tri i po godine pregovora, procesa i izbora, Ujedinjeno Kraljevstvo ima novu vladu sa jasnim zadatkom da u januaru napusti EU.
»Novi sastav britanskog Parlamenta je zatim odobrio uslove britanskog izlaska iz EU. Ovaj sporazum stavlja Ujedinjeno Kraljevstvo na put ka novom sporazumu o slobodnoj trgovini sa EU. Ovaj novi odnos zasnivaće se na slobodnoj trgovini i prijateljskoj saradnji, a ne na ugovorima ili zakonima EU«, rekla je Kemp.
Dodala je da će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju, »a mi ćemo okončati ulogu Evropskog suda pravde na tlu UK, međutim, uloga Evropskog suda za ljudska prava će se nastaviti«.
Onda će se, kako je rekla, usredsrediti na sklapanje novog trgovinskog sporazuma između EU i Ujedinjenog Kraljevstva do kraja 2020. godine.
To je, smatra ona, težak raspored, ali su spremni za njega.
»Iako Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU, mi ne napuštamo Evropu. Premijer je opisao izgradnju novog partnerstva sa EU kao jedan od velikih projekata Ujedinjenog Kraljevstva za narednu godinu«, navela je Kemp.
Kako je kazala, snažan izborni rezultat konzervativaca pokazao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo uzbuđeno zbog mogućnosti postizanja Bregzita i prelaska na novi odnos ne samo sa EU, već i sa ostatkom svijeta.
Odsjetila je da Ujedinjeno Kraljevstvo imalo više od tri i po godine da se pripremi za Bregzit.
»Vođena je ogromna javna informativna kampanja koja je pomogla preduzećima da se pripreme i putem koje je informisano oko 4,1 milion građana Ujedinjenog Kraljevstva koji žive u EU i građana EU koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje će ova promjena dotaći«, kazala je Kemp.
Prema njenim riječima, Ujedinjeno Kraljevstvo ima jaku tradiciju uporišta slobodne trgovine, demokratije i ljudskih prava, i dodala da sada grade budućnost koja je vjerna tim načelima.
»Kako napuštamo carinsku uniju i jedinstveno tržište EU, bićemo slobodni da utvrđujemo sopstvene carinske dažbine, sklapamo sopstvene trgovinske ugovore i uvedemo imigracionu politiku zasnovanu na bodovima kako bismo primili one ljude koji su inovativni i posjeduju prave vještine«, pojasnila je Kemp.
Kako je rekla, uvešće nove zakone kako bi osigurali visoke standarde prava radnika, zaštite životne sredine i prava potrošača.
»To su sve pitanja kojima smo poklanjali veliku pažnju dok smo bili članica EU i nastavićemo to da radimo«, rekla je Kemp.
Ona je kazala da je Bregzit bilo pitanje koje je izazvalo podjele, u porodicama, u zajednicama širom zemlje, u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama.
»Rezultati izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu stavljaju novu vladu u snažnu poziciju da ujedini naciju i narod u težnji ka novim odnosima sa evropskim kontinentom«, zaključila je Kemp.
