Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Regulatorna agencija za energetiku (RAE) pozvala je sve zainteresovane da do 24. maja dostave predloge i sugestije na Nacrt plana razvoja prenosnog sistema električne energije od naredne do 2029. godine sa planom investicija za naredni trogodišnji period.
Nacrte tih dokumenata regulatoru je ove sedmice dostavio Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).
RAE je pozvala sve zainteresovane da mišljenja, primjedbe i sugestije dostave na mejl [email protected], faxom ili poštom na adresu regulatora, do 24. maja do 15 sati.
Prema Zakonu o energetici, operator prenosnog sistema električne energije dužan je da obavlja prenos električne energije pod uslovima određenim licencom na principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminatornosti.
Kako bi ispunio tu, najvažniju ulogu, odnosno da bi ispunio uslove koji se pred njega postavljaju u toku operativnog rada, operator prenosa električne energije je dužan da izradi desetogodišnji plan razvoja prenosnog sistema.
Taj plan mora biti usklađen prema Pravilima za funkcionisanje prenosnog sistema električne energije, a u najvećoj mjeri i sa Strategijom razvoja energetike, odnosno sa planom razvoja susjednih prenosnih sistema, pri čemu se njegovo ažuriranje mora obaviti najmanje svake godine i dostaviti RAE na odobravanje.
Plan razvoja prenosnog sistema Crne Gore je cjelokupan dokument prevashodno namijenjen da izradi prognozu razvoja potrošnje električne energije u svakoj tački prenosnog sistema, detaljno prikaže trenutno stanje prenosnog sistema, predloži smjernice za njegov razvoj u skladu sa potrebama korisnika i izradi predlog potrebnih investicija u naredne tri godine.
Svrha dokumenta je da prikupi i obradi podatke svih korisnika sistema i tržišta električne energije, kako bi se dobio uvid u trenutnu situaciju i predstavio očekivani razvoj prenosnog sistema u budućnosti.
U Nacrtu dokumenta se navodi da se deregulacijom elektroenergetskog sektora i liberalizacijom tržišta električne energije, umjesto centralnog upravljanja i planiranja, pojavljuje veliki broj kompetitivnih učesnika koji djeluju nezavisno i čiju koordinaciju je potrebno uskladiti sa višeg nivoa, odnosno sa nivoa sistemskih mogućnosti i potreba, pri čemu glavnu ulogu treba da ima CGES.
“U ovakvim uslovima, planiranje razvoja prenosnog sistema postaje izuzetno kompleksan zadatak u kom planeri moraju uvažiti veliki broj nepoznanica i neizvjesnosti u vidu tehničkih, ekonomskih i regulatornih ograničenja”, navodi se u dokumentu.
Signali koji stižu sa tržišta električne energije predstavljaju glavni pokretač, kako izgradnje novih proizvodnih objekata, tako i formulisanja uvozno-izvoznih pozicija država, nivoa i pravaca razmjene električne energije.
“Svi ovi aspekti su od velike važnosti mrežnim planerima, u procesu izrade modela elektroenergetskog sistema i sprovođenja mrežnih analiza, a sa krajnjim ciljem da se izrade kvalitetni planovi razvoja prenosnog sistema”, dodaje se u Nacrtu.
Planovi razvoja prenosnog sistema moraju se pokazati dovoljno robusnim i adekvatnim da zadovolje široku lepezu mogućih budućih stanja sistema.
“Iz ovih razloga, više nije samo poželjno, već i neophodno da mrežnim prethode tržišne analize, koje će optimizovati rad proizvodnog portfelja, proizvesti plan angažovanja proizvodnih jedinica, ali i identifikovati pojedine specifične sate, za koje je potrebno uraditi analizu stanja sistema”, navodi se u dokumentu.
Na osnovu raspoloživih bilansa utrošene električne energije u Crnoj Gori za posljednjih pet godina, uočava se pad ukupne potrošnje do 2016. godine, kao posljedica pada potrošnje velikih potrošača, nakon čega dolazi do blagog porasta u 2017. i prošloj godini.
“Najveći dio potrošnje električne energije čini distributivna potrošnja, ali je ukupna potrošnja električne energije u značajnoj mjeri određena potrošnjom tri postojeća direktna potrošača – Kombinata alumijuma (KAP), Željezare i Željezničke infrastrukture (ŽICG)”, precizira se u dokumentu.
Učešće velikih potrošača u ukupnoj potrošnji bilježi pad sa 22,7 odsto u 2014. godini na 20,8 odsto u prošloj.
Najveći uticaj ima razvoj potrošnje KAP-a, s obzirom na visok udio kako u snazi, tako i u energiji sistema.
“Konzum Crne Gore je temperaturno zavisan, pa je u slučaju nepredvidljive temperature i priliva turista, moguć nagli skok potrošnje, koji se može riješiti izgradnjom novih trafostanica ili energetskom politikom efikasnosti i odziva potrošnje”, zaključuje se u dokumentu.
U narednom periodu će na potrošnju uticati i napajanje infrastrukture autoputa na dionici Smokovac – Mateševo.
