fbpx
NaslovnicaCrna GoraDarmanović: Potrebno ojačati institucije u Crnoj Gori

Darmanović: Potrebno ojačati institucije u Crnoj Gori

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je potrebno ojačati intitucije kako bi se država vratila ka evropskom putu, a manje je važno ko će biti na nekoj funkciji, ocijenio je bivši šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović.

Darmanović je, povodom Međuanardnog dana demokratije, Televiziji E rekao da demokratija vjerovatno nije u krizi kao sistem, ali jeste u nazadovanju na globalnom planu.

Na pitanje da li vidi nekog ko bi Crnu Goru vratio na evropski put, Darmanović je kazao da će svakako o tome dijelom odlučivati Crna Gora, a dijelom Evropska unija (EU) koja će imati svoju agendu.

“Ja se nadam da će ovo drugo ići boljim pravcem nego što je do sada išlo, jer EU je takođe stvarala izvjesne prepreke na tom putu”, kazao je Darmanović.

On je istakao da je, nakon rata u Ukrajini, EU vratila u fokus ipak geopolitička pitanja, shvatila da je u opasnosti, da se vrijeme izgubilo.

“Vjerovatno je da su 24. februara kada je izvršen napad na Ukrajinu pale u vodu sve politike smirivanja Putina ili njegova integracija u neku vrstu evopskog i demokratskog sistema“, rekao je Darmanović.

Kako je kazao, Evropa je danas u situaciji da ozbiljnije razmišlja o tome da treba dovršiti posao EU integracija na Balkanu, jer Balkan je dio Evrope i to je zapravo završavanje davno započetog posla.

„Sa druge strane, EU neće primiti nikoga ko nema barem elementarno ispunjene uslove za tako nešto“, naglasio je Darmanović.

On je naveo da ni Ukrajina, koja se herojski bori u ratu, nema blanko ček i mora da ispunjuva određene uslove, mora da pregovara o tome.

„U tom smislu, Crna Gora će takođe morati da prođe kroz izvjesne reforme i poteze koje nije dovršila. Prije svega u oblasti vladavine prava, i biće i drugih naravno pregovaračkih zahtjeva, ali ti zahtjevi su prije svega ono što se mora uraditi kod kuće”, rekao je Darmanović.

On je, govoreći o tome ko bi mogao da vrati Crnu Goru ka evrospkom putu, dodao da ne bi to vezivao za ličnosti, jer se ličnosti u politici pojavljuju, stvaraju i nestaju.

„Ovdje se prije svega radi o snazi institucija i u Crnoj Gori je potrebno ojačati intitucije, manje je važno ko će biti na nekoj od funkcija“, rekao je Darmanović.

On je kazao da se za primjer može uzeti Slovenija, gdje se gotovo na svakim izborima mijenjaju Vlade, a država uglavnom napreduje i ne može se govoriti o nekim velikim krizama.

“Ili Skandinavija koja gotovo da nije osjetila tako snažnu ekonomsku krizu, bez obzira što teško da možete navesti imena političara iz tih zemalja. Tako da mislim da je riječ o intitucijama i procedurama koje moraju biti zadovoljene”, objasnio je Darmanović.

On je naaveo da bi se Crna Gora već odavno mogla opisati kao jedno, u velikoj mjeri partitokratizovano društvo, u kojem se političke partije često ponašaju kao da su one izvor suvereniteta i demokratskog poretka, a ne građani koji ih biraju.

“Znamo da su partije, i to ako je moguće snažne političke partije stubovi demokratija u svijetu. Međutim, problem nastaje kada one počinju da djeluju umjesto svoga nosioca suverenosti, i odvoje se od bilo kakvih osnova legitimiteta“, rekao je Darmanović.

Kako je naveo, u Crnoj Gori je takav primjer bilo donošenje Zakona o odlaganju lokalnih izbora prije godinu.

„Odlaganje izbora znači nelegitimno i nelegalno produženje vladavine. Kod nas to nije bila jedna akcija sa velikim posljedicama, ali je govorila o tome da partijski političari smatraju da mogu da urade i tako nešto, na primjer”, kazao je Darmanović.

On je rekao da se i prilikom sastavljanja Vlade uglavnom prije svega vodi računa o trgovini političkim funkcijama, što je svakako sastavni dio sastavljanja svake Vlade.

Ali, kako je dodao Darmanović, ispred toga trebalo bi da budu neka uvjerenja, politički programi i planovi na kojima se sve to zasniva.

“Oni se pominju doduše, ali u prvom planu je ipak ova podjela vlasti i moći, odnosno zadovoljenje partijskih interesa. Tako da, Crna Gora je zemlja u kojoj se vlast gubi i dobija na izborima, i taj dio smo savladali, izbori su kompetitivni, ali partije su jače od institucija“, rekao je Darmanović.

On je kazao da bi se za crnogorsko društvo moglo reći da spada u obrasce podijeljenih društava.

Darmanović je naveo da je Crna Gora bila država koja se pokazivala kao apsolutni lider na Balkanu u evorpskim integracijama i, kako je dodao, to nije značilo da će vrlo brzo postati dio EU, ali nakon ulaska u NATO, taj put se na neki način otvarao.

Prema njegovim riječima, trogodišnja kriza vladanja, dovela je do toga da neke funckije nije moguće ispunjavati.

„Elementarni društveni konsenzus da dođe do izbora sudske vlasti, ili da se neka druga važna, pitanja za naš evroatlanski kurs postave, bilo je nemoguće izvesti, jer su se opet ova pitanja koja pominjem pokazivala kao prioritet“, rekao je Darmanović.

On je kazao da su Vlade bile nestabilne, što je dodatno činilo da se prioritetni zadaci ne rježavaju na demokratski način, odnosno da ih nije moguće postaviti u okviru demokratskih institucija.

„Međutim, mi smo prošli kroz jednu promjenu, imali smo jedan sistem sa dominantnom partijom, sada imamo jedan fragmentirani politički sistem sa partijama od kojih nijedna ne ide preko 25 odsto, tako da je to takođe jedna situacija na koju se treba navići i za koju treba izvjesno vrijeme”, dodao je Darmanović.

Prema njegovim riječima, vladavina prava slabija je strana zemalja Zapadnog Balkana.

“Stepen demokratije u Crnoj Gori je na onom stepenu gdje ga možete očekivati kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana“, zaključio je Darmanović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije