Viljnus, (MINA) – Lideri država članica NATO-a su prvog dana Samita u Viljnusu donijeli odluke o približavanju Ukrajine NATO-u i jačanju kolektivnog odvraćanja i odbrane Alijanse.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na konferenciji za novinare da su saveznici pristali na paket od tri elementa koji će Ukrajinu približiti NATO-u.
“Ovo uključuje novi višegodišnji program pomoći za olakšavanje tranzicije ukrajinskih oružanih snaga sa standarda iz sovjetske ere na standarde NATO-a i pomoć u obnovi ukrajinskog bezbjednosnog i odbrambenog sektora, pokrivajući kritične potrebe kao što su gorivo, oprema za deminiranje i medicinski material”, naveo je Stoltenberg.
Kako je dodao, saveznici su se takođe složili da osnuju novi Savjet NATO – Ukrajina, koji će u srijedu imati inauguracioni sastanak u Viljnusu uz učešće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Stoltenberg je rekao da je su saveznici potvrdili da će Ukrajina postati članica NATO-a i složili se da uklone uslov za Akcioni plan za članstvo.
“Ovo je snažan paket za Ukrajinu i jasan put ka njenom članstvu u NATO”, rekao je Stoltenberg.
Prema njegovim riječima, sveznici su usvojili „najsveobuhvatnije planove odbrane od kraja Hladnog rata“.
“Osmišljeni da se suprotstave dvijema glavnim pretnjama Alijanse – Rusiji i terorizmu – novi regionalni planovi predviđaju 300 hiljada vojnika u visokoj spremnosti, uključujući značajnu vazdušnu i pomorsku borbenu moć”, kazao je Stoltenberg
On je rekao da su se saveznici trajno obavezali da će investirati najmanje dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odbranu.
Lideri zemalja članica NATO-a su nakon prvog dana sastanka usvojili zaključke, u kojima se između ostalog, osuđuje ruska invazija na Ukrajinu i poziva na momentalni prekid rata.
U dokumentu se navodi da Rusija mora odmah da prekine “nezakoniti agresorski rat”, prekine upotrebu sile protiv Ukrajine i da potpuno i bezuslovno povuče sve svoje snage i opremu sa teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, šireći se do njenih teritorijalnih voda.
“Pozivamo sve zemlje da ne pružaju nikakvu pomoć ruskoj agresiji i osuđujemo sve one koji aktivno pomažu u ratu Rusije. Naročito Bjelorusija, ali i Iran, moraju prekinuti svoje saučesništvo sa Rusijom i vratiti se na poštovanje međunarodnog prava”, piše u zaključcima.
U zakjučcima se pominje i Zapadni Balkan kao region od strateškog značaja za NATO.
Poručuje se da NATO ostaje snažno posvećen bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana, podržavajući reforme koje unapređuju aspiracije zemalja u regionu za NATO i Evropsku uniju.
U dokumentu se navodi da će NATO nastaviti da unaprijeđuje politički dijalog i praktičnu saradnju u cilju podrške reformama, regionalnom miru i bezbjednosti i suprotstavljanju dezinformacijama, hibridnim i sajber prijetnjama, koje predstavljaju državni i nedržavni akteri.
“Region zahtjeva stalnu pažnju i posvećenost Alijanse i međunarodne zajednice da bi se suprotstavili ovim izazovima. Demokratske vrijednosti, vladavina prava, domaće reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije i očekujemo nastavak napretka u tom pogledu”, ističe se u zaključcima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
