fbpx
NaslovnicaMINA BusinessČabarkapa: Male hidroelektrane predstavljaju sve suprotno razvojnoj šansi

Čabarkapa: Male hidroelektrane predstavljaju sve suprotno razvojnoj šansi

Podgorica (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada je prije deset godina projekte malih hidroelektrana označila kao razvojnu mogućnost sjevera Crne Gore, dok je danas svima jasno da oni predstavljaju sve suprotno u odnosu na razvojnu šansu, smatra predstavnik nevladine organizacije Eko-tim/WFF Adria, Milija Čabarkapa.

“Naime, mHE su projekti koji su štetni sa svih aspekta – ekološkog, socijalnog i ekonomskog. Gledano sa ekološkog aspekta, to su projekti koji dovode do trajne devastacije riječnih ekosistema, do promjena u hidrologiji i morfologiji rijeka, do uništavanja staništa, sprječavanja migracije i nestanka vrsta”, rekao je Čabarkapa na okruglom stolu na temu Male hidroelektrane: priroda podređena privatnim interesima.

On je kazao da o svemu tome najbolje svjedoče suva korita rijeka ili korita sa nedovoljnom količinom vode za funkciosanje živog svijeta, a na kojima su napravljene mHE, prenosi Mediabiro.

“Sa ovim slikama, ubijenih rijeka, crnogorska javnost je imala više puta priliku da bude upoznata”, kazao je Čabarkapa na okruglom stolu koji je organizovao Eko-tim u saradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (WWF Adria).

On je ocijenio da je, posmatrano sa socijalnog aspekta, lokalnim zajednicama povrijeđeno pravo na zdravu životnu sredinu koje je garantovano Ustavom kao najvišim pravnim aktom ove države.

Prema njegovim riječima, mHE su društveno-ekonomski neopravdani projekti i društvu prave direktan društveni i finansijski gubitak, a sve zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE).

“Znamo da je za jedno društvo opravdana svaka ekonomska aktivnost gdje su društvene koristi jednake ili veće od društvenih troškova, a neprihvatljiva situacija je ona u kojoj društvo ima veće društvene troškove od koristi, upravo takvu situaciju imamo sa mHE. Ukoliko društvenu korist ostvarenu od rada mHE u godinama iza nas, odnosno prihode koje društvo ostvari od rada mHE uporedimo sa društvenim troškovima, odnosno podsticajima koje građani plaćaju investitorima kroz račune za električnu energiju, računica je jasna – ekonomske štete su višemilionske”, naveo je Čabarkapa.

On je dodao kako iznos ukupnih podsticaja koje su crnogorski potrošači platili od 2014. godine pa do maja iznosi preko 19 miliona EUR, a sve za projekte za koje nikada ni u jednom slučaju nije dokazan javni interes.

“Vrijedno je istaći i da mHE proizvode zanemarivu proizvodnju električne energije. U posljednje dvije godine, proizvodnja električne energije iz svih mHE bila je do šest do sedam puta manja od gubitaka na prenosnoj i distributivnoj mreži. Uprkos svemu ovome, svim dokazima o ukupnoj štetnosti ovih projekata i dalje imamo aktivne proteste lokalnih zajednica u kolašinskim selima – Bare Kraljske i Rečine, koji se bore za svoje rijeke, za vodu koja život znači”, kazao je Čabarkapa.

On je podsjetio da je nova Vlada najavila reviziju koncesionih ugovora, te je u tom smislu i formirala radnu grupu koja se bavi ovim poslom.

Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija kazao je da su u ovom trenutku u radu 32 mHe, te da je devet raskinula postojeća Vlada.

On je rekao i da je 12 mHe u postupku gradnje ili projektovanja.

„Od ovih 12, devet je dobilo građevinsku dozvolu, tri su u postupku izrade projektne dokumentacije i dobijanja građevinske dozvole. Razvoj projekta iz oblasti razvoja obnovljivih izvora energije započet je 2007. godine raspisivanjem tendera za izgradnju mHe u Crnoj Gori. Od početka realizacije projekta izgrađeno je 34 objekta za proizvodnju električne energije i to 32 mHe i dvije vjetroelektrane, Krnovo i Možura”, naveo je Durutović.

On je kazao da je tim aktivnostima trebalo pokrenuti kako najznačajnije investicione aktivnosti u segmentu proizvodnje električne energije tako i ostvarenje primarnog cilja u smislu stvaranje energetske stabilnosti Crne Gore zasnovane na proizvodnji iz OIE.

Prema njegovim riječima, može se konstatovati da izgradnja mHe nije dovela do ispunjavanja zacrtanog cilja, posebno uz činjenicu da ukupna proizvodnja iz tih objekata doprinosi udjelu u ukupnoj proizvodnji električne energije za nešto manje od tri odsto.

Durutović je kazao da postoji manje ili više neslaganje lokalnog stanovništva sa idejama korišćenja vodotoka za izgradnju mHe.

Posebno je naglasio kako je dosadašnjim pristupom prethodne Vlade pokazana velika neozbiljnost prema najvrjednijim resursima i podložnost uticaja drugih.

„Postojeća Vlada neće nastaviti tu politiku uništavanja resursa. Situacija u kojoj smo se kao društvo našli nakon stihijske gradnje mHe, društvenih i ekoloških posledica kao rezultat će imati negativan uticaj na cijelo naše društvo, a čije razmjere samo možemo da naziremo u ovom trenutku“, rekao je Durutović.

Ova Vlada, kako je naveo, neće davati nove koncesije za izgradnju novih mHE.

“Ministarstvo kapitalnih investicija će temeljno i odgovorno analizirati svaki slučaj mHE te nijednu odluku neće donijeti pod pritiskom, već samo u interesu svih građana”, dodao je Durutović.

Irma Popović Dujmović iz WWF Adria objasnila je zašto se grade mHE u odnosu na druge obnovljive izvore energije.

“To je u principu naša tradicija. Mi smo u bivšoj državi imali jako dobre inženjere građevine koji su i te kako dobro znali graditi hidroelektrane, a tada su se pretežno gradile velike hidroelektrane. Imamo znanje i dosta hidropotencijala. U međuvremenu su se dobili podsticaji za izgradnju mHE, tako da nijedna rijeka više nije bila sveta”, kazala je Popović Dujmović.

Ona je rekla da je izgradnja mHE i te kako dobra investicija, jer se ima zasigurna proizvodnja i otkup struje. Smatra da tradicionalno zaštita prirode nije u fokusu.

“mHE su veliki problem a to će reći i svaki pravi energetičar koji razmišlja o cijelom sistemu, od proizvođača do potrošača”, navela je Popović Dujmović.

Najčitanije