fbpx
NaslovnicaCrna GoraPodnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovjesti

Podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovjesti

Podgorica, (MINA) – Nevladina organizacija (NVO) Montenegro International podnijela je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

U inicijativi se navodi da je Skupština Crne Gore 28. decembra “usvojila” Zakon na sjednici na kojoj nije imala Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg pravnog akta.

Iz MI su kazali da se u trenutku izjašnjavanja o Zakonu bilo prisutno 39 poslanika skupštinske većine, dok se jedna poslanica izjašnjavala putem video linka što je, kako su naveli, u suprotnosti sa članom 91 Ustava.

U inicijativi se navodi da je za preostalog 41 poslanika koji bi činio legalnu skupštinsku većinu za usvajanje Zakona, s obzirom na prethodno konstatovanu ostavku jednog poslanika, bilo potrebno da Državna izborna komisija (DIK) izda Uvjerenje o izabranom poslaniku, što se nije dogodilo do trenutka kada se Skupština izjašnjavala o Zakonu.

„U nedostatku kvoruma za legalno odlučivanje, Skupština je samovoljno i protivzakonito preuzela nadležnost DIK-a i, opet nezakonito, jednu građanku koja je bila kandidat na izbornoj listi “jedne koalicije” proglasila za poslanika, pokušavajući na takav način da stvori privid prisustva potrebne većine za donošenje odluka“, akže se u inicijativi.

Iz MI podsjećaju da je Skupština 20. januara ponovo glasala za taj Zakon, i ponovo je, kako su naveli, presudni glas za njegovo “usvajanje” bio glas građanke kojoj DIK nije izdao Uvjerenje o izabranom poslaniku.

“Ukoliko bi se nastavila primjena Zakona donijetog na neustavni i protivpravni način, to bi predstavljao uvod u pravnu anarhiju, bila podrška svakom organu i tijelu da svojevoljno i protivpravno donosi odluke na način suprotan normativnim aktima i u pravnom i društvenom sistemu Crne Gore bi nastale neotklonjive štetne posljedice“, smatraju u MI.

Zato je, kako su naveli, od posebnog značaja i hitnost razmatranja inicijative i donošenje odluke Ustavnog suda da Zakon nije usvojen na način i po postupku definisanim Ustavom i Zakonom, pa kao takav ne može prozvoditi pravno dejstvo niti opstati u pravnom saobraćaju države.

U inicijativi MI osporava se i ustavnost i zakonitost članova 7 i 19. Zakona.

Iz te NVO su kazali da član 7, i sa njim povezani član 5, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.

„On je diskriminatorski, paušalan i ostavlja ustavno-pravno nedopustiva diskreciona ovlašćenja nadležnom ministarstvu u odnosu na elementarna prava i princip ravnopravnosti vjerskih zajednica u Crnoj Gori“, smatraju u MI.

Kako su kazali, isti član sadrži apsolutno laičku i u uporednom pravu nepoznatu formulaciju, da se u Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica mogu upisati i one zajednice čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od državnih organa u pravnom sistemu.

„Pored potpuno neprihvatljivog principa, koji ova odredba sadrži, a to je da se zakonom otvori prostor da bi se podzakonskim aktom, ili diskrecionim pravom nadležnog ministarstva, konstituiše pravni subjektivitet, ista odredba, u samo jednoj rečenici, sadrži višestruku povredu Ustava, međunarodnog prava i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navode iz MI.

Prema njihovim riječima, članom 19 Zakona vrši se diskriminacija vjerskih zajednica u Crnoj Gori, umjesto da se poštuju ustavne norme o jednakosti svih.

„U suprotnosti sa Ustavom Crne Gore je i brisanje članova 62-64 prethodnog Zakona”, navodi se u inicijativi.

MI je zatražila od Ustavnog suda da, u skladu sa svojom nadležnošću, donese naredbu o obustavi izvršenja osporenih članova Zakona, do konačne odluke suda, jer bi njihova primjena, kako su naveli, legalizovala princip diskriminacije između vjerskih zajednica a time i diskriminaciju i ukidanje garantovanih sloboda i prava njihovih vjernika.

„Legalizovala protivpravne radnje otuđenja državne imovine i kulturnog blaga Crne Gore u ime i za račun vjerske zajednice koja nema pravni subjektivitet u Crnoj Gori, koja je vjerska zajednica druge države i iz kojih razloga to kulturno blago može biti bespovratno otuđeno“, dodaje se u inicijativi.

Najčitanije