Podgorica, (MINA) – Obrazovanje je ključno za suočavanje sa dezinformacijama koje jačaju polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama i destruktivno utiču na demokratiju, poručeno je na konferenciji “Žive li mladi svoj vijek (dez)informisanosti”, koju je organizovao institut Damar uz podršku NATO-a.
Direktorica za razvoj instituta Damar Jelena Zvizdović rekla je da su mladi u Crnoj Gori izloženi vješto plasiranim medijskim sadržajima koji okupiraju njihovu pažnju, utiču na emocije i u znatnoj mjeri kreiraju uvjerenja, vrijednosti i mišljenja te populacije.
„To je potvrdio i naš nedavno završeni eskepriment, koji je pokazao da mladi sumnjaju u svoju sposobnost da prepoznaju dezinformacije, a da pribanking /prebunking/, kojim se na osnovu prethodnog iskustva upozoravaju na potencijalne manipulacije u javnom prostoru, u Crnoj Gori nema željeni efekat”, rekla je Zvizdović.
Ipak, prema njenim riječina, mladi u Crnoj Gori su relativno uspješni u razlikovanju dezinformacija od istinitog sadržaja.
„Pomenuto istraživanje je pokazalo da mladi ljudi od 19 do 24 godine vjerovatno ne čitaju informacije u cjelosti, ali da imaju visok stepen ranije formiranih uvjerenja koja se temelje na dezinformacijama“, navela je Zvizdović.
Ona je rekla da je zanimljivo što u Crnoj Gori nije pravilo da su oni koji imaju više obrazovanja otporniji na manipulativne sadržaje.
„Uzimajući u obzir navedeno, sa sigurnošću možemo konstatovati da dezinformacije jačaju polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama i destruktivno utiču na demokratiju“, istakla je Zvizdović.
Izvršni direktor Centra za evropske strategije (EUROTHINK) iz Sjeverne Makedonije, Dimitar Nikolovski, ocijenio je da ta država nije toliko velika meta ruskih dezinformacija, kao što je Crna Gora.
On je kazao da su dvije teme ključne za dezinformacijske kampanje u Sjevernoj Makedoniji – odnosi sa Bugarskom i međuetnički odnosi između Makedonaca i Albanaca.
Nikolovski je naveo da su odnosi sa Bugarskom glavna tema koja smanjuje podršku za EU u Sjevernoj Makedoniji.
On je kazao da euroskepticizam u zadnjih 15 godina raste u Sjevernoj Makedoniji, ali da je prozapadna orijentacija makedonskih građana ipak dominantna.
Nikolovski je rekao su u Sjevernoj Makedoniji evropske integracije “zaglavljene”, a da je indeks medijske pismenosti među najnižim u Evropi.
„Mi smo zadnji ili predzadnji u medijskoj pismenosti, jako smo podložni dezinformacijama i zato moramo biti zabrinuti“, istakao je Nikolovski.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović je, na panelu „Institucije protiv dezinformacija“, ocijenio da su usvajanjem medijskih zakona napravljeni određeni iskoraci u borbi protiv dezinformacija.
„Oni mediji čiji su osnivači osuđeni za širenje dezinformacija i govor mržne ne mogu aplicirati za Fond za pluralizam (FZP)“, naveo je Rudović i istakao da će sredstva Fonda od iduće godine biti skoro tri miliona EUR.
On je istakao da FZP služi za podršku odgovornom i profesionalnom novinarstvu.
„Tu leži jedan od odgovora kako izgleda set mjera koje preduzimamo paralelno, koje treba da nam pomognu da se sačuvamo od otrova koji naše društvo može da dovede do tačke teške nestabilnosti“, kazao je Rudović.
On je naveo da su zakonima predvidjeli i da se u neregistrovanim medijima ne mogu oglašavati državni organi i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.
„To nije mjera koja je dovoljna, ali mislim da će imati određene reperkusije“, rekao je Rudović.
Kako je rekao, ni mediji koji nijesu u samoregulaciji i koji „bježe“ od praćenja smjernica iz etičkog kodeksa novinara, neće moći da apliciraju za FZP.
Rudović smatra da je potrebno da se o dezinformacijama svakodnevno govori u tradicionalnim medijima, ali i na društvenim mrežama.
„Ne postoji rješenje, norma ili odluka koja će preko noći promijeniti situaciju i uspjeti da nas zaštiti. Kada shvatimo da je ovo tema koja zahtijeva svakodnevni napor, onda ćemo biti spremni da je na neki način neutrališemo do mjere da ne predstavlja društvenu opasnost“, dodao je Rudović.
Govoreći o tome što mladi sumnjaju u svoju sposobnost da prepoznaju dezinformacije, on je ocijenio da je dobro da su ljudi svjesni da nijesu baš uvijek u situaciji da prepoznaju kada neko pokuša da ih izmanipuliše ili dezinformiše.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević kazala je da podatak da mladi sumnjaju u svoju sposobnost da prepoznaju dezinformacije nije depresivan.
„Zato što je to što mladi sumnjaju u sposobnost da prepoznaju dezinformacije znači da imamo publiku sa kojom se može raditi i koja se može obrazovati i informisati“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da je region godinama od različitih evropskih institucija dobijao poruku da je suočavanje sa dezinfromacijama obaveza u deklaracijama i rezolucijama i da treba krenuti sa mjerama za njihovo suzbijanje.
„Mi smo konačno se suočili sa tim u medijskoj strategiji, koja je prva zvanična politika Crne Gore koja prepoznaje problem dezinformacija“, kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da se na tome ne radi dovoljno, jer to nije posao samo Direktorata za medije.
Kovačević je istakla da restrikcije, kažnjavanje i očekivanje sudskih presuda nijesu preporučeni mehanizam, naročito za države sa ozbiljnim manjkavostima u vladavini prava.
Kako je rekla, dezinformacije se ne mogu kažnjavati na sudovima sa postojećim propisima.
„Imamo niz neregistrovanih portala koji djeluju potpuno izvan pravnog sistema Crne Gore, koji nijesu pod jurisdikcijom domaćih organa i ne možete ih čak ni privatnom tužbom stići“, naglasila je Kovačević.
Ona je kazala da je ne raduje najavljeno zatvaranje Poglavlja 10, zato što ga Crna Gora, kako je rekla, zatvara a nije ni počela sinhronizaciju sa Aktom o digitalnim uslugama.
„Očekuje nas puno posla, a šansa nam je jedina da uhvatimo priključak sa tim što se radi u Evropi i da u toj nekoj grupi naš glas postane relevantniji“, istakla je Kovačević.
Govoreći o prevenciji manipulativnog govora, Kovačević je rekla da je to ostavljeno na bavljenje nevladinom sektoru i maloj grupi ljudi u Direktoratu za medije.
„I to je tema koja nije politički oportuna, jer će sve analize pokazati da dio dezinformacija dolazi iz politike, odnosno povezanosti sa politikama i ideologijama“, rekla je Kovačević i dodala da zato stvarna politička podrška nedostaje.
Ona je kazala da se godinama govori da obrazovni sistem ne podržava i ne razvija dovoljno kritičko razmišljanje.
„Da je to bilo dovoljno razvijano i podržavano, ne bismo govorili govorili o medijskoj pismenosti kao o nekakvom kursu, predmetu ili obuci, nego o načinu na koji primate informaciju“, navela je Kovačević.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova, Milena Kalezić, kazala je da su dezinformacije širi dio hibrinog djelovanja koje je poznato svuda u svijetu.
„U našem regionu dezinfromacije nijesu nešto što je novo. Mi smo se suočili sa dezinformacijama 2016. godine, prije nego što je Crna Gora postala dio NATO-a, hibridno djelovanje bilo je prisutno tokom pandemije kovida, kao i tokom ruske agresije“, rekla je Kalezić.
Ona je istakla da se, zbog zbog nepostojanja jezičkih barijera na prostoru Zapadnog Balkana dezinformacije i lažni narativi lako šire, naročito putem onlajn platformi koje je teško regulisati.
„Dodatni problem predstavljaju digitilizacija i savremene tehnologije“, dodala je Kalezić.
Kako je rekla, država i svi akteri još mogu vrlo malo da urade kao bi na pravi način adresirali te izazove.
Kalezić je kazala da su sve hibridne prijetnje su isprepletane i da ne može djelovati jedan akter, već je potrebna saradnja državnih institucija, medija i civilnog društva.
Ona je ocijenila da bi uvođene medijske pismenosti kao obaveznog predmeta u školama bio korak naprijed koji bi se mogao učiniti kako bi se mlade generacije osposobile za prepoznavanje dezinformacija.
„Obrazovanje je jedna od važnih karika za poboljšanje medijske pismenosti“, istakla je Kalezić.
Savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović kazao je da je funkcija sistema bezbjednosti i način na koji se tretira informacioni prostor.
On je kazao da postoje dvije kategorije dezinformacija, i to za unutrašnju upotrebu i one koje dolaze kao segment hibridnog uticaja.
„Dezinformacije za koje mi kao društvo treba da budemo zabrinuti su one koje dolaze od malignog uticaja stranih sila“, ocijenio je Goranović.
On je kazao da istraživanje Damara pokazuje zabrinjavajuću stvar – da mladi nemaju sigurnost u svoju sposobnost da procijene dezinformacije.
„Saglasan sam da se polazi od sistema obrazovanja, koji je apsolutno fundamentalan, posebno kada govorimo o mladima“, naveo je Goranović.
Upitan sa kojih adresa najviše dolaze dezinformacije, on je rekao da je glavni akter Rusija, koja je ključni destibizirajući faktor u evroatlantskom prostoru.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
