London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla i prošle sedmice, treće zaredom, nakon što je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) poručila da će uskoro početi smanjivati monetarne podsticaje privredi.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,1 odsto, na 93,30 bodova, a u jednom je trenutku dostigao 93,52 boda, najviši nivo u mjesec, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,7 odsto, na 110,75 jena (JPY).
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, 0,1 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,172 USD.
Podsticaj dolaru pružile su poruke Feda. Iz američke centralne banke u srijedu su nakon dvodnevne sjednice poručili da će vjerovatno uskoro početi smanjivati iznos mjesečne kupovine obveznica, a moguće već u novembru, te signalizovati da bi mogli početi podizati kamatne stope i prije nego što se dosad očekivalo.
Zvaničnici Feda, njih devet od 18, predviđa da će troškovi zaduživanja morati rasti naredne godine, u odgovoru na inflaciju za koju u centralnoj banci sada predviđaju da će ove godine iznositi 4,2 odsto, što je dvostruko više u odnosu na ciljanih dva odsto.
To je navelo tržišta da sada očekuju da bi prvo povećanje kamatnih stopa moglo uslijediti već u januaru 2023. godine, što je ranije nego su dosad predviđali.
Podršku dolaru, kao sigurnoj valuti u nesigurna vremena, pružila je i kriza kineske nekretninske kompanije Evergrande, kojoj prijeti kolaps zbog nagomilanih dugova, a to bi moglo dovesti do poremećaja u kineskom finansijskom sistemu.
„Ovakva situacija u kojoj dolaru stiže podrška s nekoliko strana nije česta. Američka ekonomija izgleda bolje od konkurentskih, Fed je, čini se, spreman za smanjenje podsticaja, postoje strahovanja na tržištu od kolapsa Evergrandea, a pitanje je i što se još događa, s obzirom na netransparentnu kinesku ekonomiju i politički sistem”, kazao je analitičar u firmi FXStreet.com, Joseph Trevisani.
Prošle sedmice niz centralnih banaka u svijetu održalo je sjednice.
Norveška centralna banka prva je od centralnih banaka u deset najvećih svjetskih ekonomija (G10) podigla ključnu kamatnu stopu, što se očekivalo. Zvaničnici banke donijeli su jednoglasnu odluku o povećanju kamatne stope za četvrtinu postotnog boda s rekordno niskih nula odsto te signalizirali njihovo moguće dalje povećanje do kraja godine.
U četvrtak su u fokusu bile poruke sa sjednice britanske centralne banke Bank of England, nakon što su dva njena zvaničnika glasala da se smjesta okonča program kupovina obveznica uveden u pandemiji, što je tržišta navelo na očekivanje da bi do povećanja kamatnih stopa moglo doći već u martu naredne godine.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
