MSS: Dvije presude za isti incident, suprotni epilozi
- Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) pozvao je vrhovnog državnog tužioca da sagleda sistematski obrazac procesuiranja napada na novinare, a Sudski savjet da se pozabavi pitanjem dosljednosti u primjeni prava u predmetima koji se tiču slobode medija.
Podgorica, (MINA) – Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) pozvao je vrhovnog državnog tužioca da sagleda sistematski obrazac procesuiranja napada na novinare, a Sudski savjet da se pozabavi pitanjem dosljednosti u primjeni prava u predmetima koji se tiču slobode medija.
Iz MSS-a su kazali da su zabrinuti zbog, kako su naveli, drastično različitih sudskih ishoda u predmetima koji se tiču istog događaja - napada na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića tokom uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, u avgustu prošle godine.
Kako su pojasnili, Osnovni sud u Beranama oslobodio je Danka Femića, uprkos priznanju da je oduzeo fotoaparate i zahtijevao brisanje fotografija, dok je dan kasnije Nikolu Raičevića i Milića Ralevića osudio na po šest mjeseci kućnog pritvora za identično krivično djelo.
„Dijametralno suprotni sudski zaključci o tome šta čini krivično djelo prinude i koliko je to djelo kažnjivo, nesumnjivo šalju zbunjujuće signale o principima dijeljenja pravde“, ocijenili su iz Medijskog savjeta.
Prema njihovim riječima, takva pravna nedosljednost nije samo proceduralni propust, već može da poljulja povjerenje javnosti u pravosuđe i šalje poruku da zaštita novinara zavisi od slučajnosti, a ne od vladavine prava.
Iz MSS-a su podsjetili da je Crna Gora u završnoj fazi pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU).
Oni su istakli da poglavlja 23 i 24, koja obuhvataju vladavinu prava, slobodu izražavanja i zaštitu temeljnih prava, predstavljaju srž tog procesa i da su predmet najintenzivnijeg evropskog nadzora.
„Evropska komisija (EK) i relevantne institucije EU dosljedno naglašavaju da mjerljivi rezultati u oblasti bezbjednosti novinara i procesuiranja napada na medijske radnike nisu preporuka, već su jedan od glavnih uslova“, kaže se u saopštenju MSS-a.
Navodi se da, u tom kontekstu, ishod u predmetu Femić nije samo „domaći“ sudski problem.
„On je vidljiv signal prema Briselu o tome koliko su crnogorske institucije stvarno sposobne i voljne da zaštite slobodu medija“, ocijenili su iz Medijskog savjeta.
Oni su podsjetili i da godišnji izvještaji EK o Crnoj Gori već godinama bilježe zabrinutost zbog nekažnjivosti u slučajevima napada na novinare.
„Sloboda medija nije periferna tema u procesu evropskih integracija. Indeksi slobode štampe, koje evropske institucije pažljivo prate, mjere upravo ovakve ishode - da li napadači novinara odgovaraju pred sudom, da li tužilaštva procesuiraju odlučno, da li institucije štite ili pasivno posmatraju“, ističe se u saopštenju.
Iz Medijskog savjeta su posebno ukazali na nekoliko aspekata koji ostaju bez adekvatnog institucionalnog odgovora.
„Suđenje u predmetu Raičević – Ralević obilježio je niz odlaganja zbog izostanaka optuženih i njihovih branilaca, kao i zahtjeva za izuzeće sudije. Ovakav obrazac mora biti predmet sistemskog odgovora tužilaštva i sudova, a ne tolerancije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da iz iskaza novinara pred sudom proizlazi da su radili legalno i bez ikakve formalne zabrane fotografisanja, kao i da sveštena lica kojima su se obraćali radi smirivanja situacije, nijesu bila voljna da intervenišu.
„Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti onih koji su atmosferom legitimisali nasilje, a koje, čini se, nije bilo predmet ozbiljne istrage“, kazali su iz MSS-a.
Kako su naveli, trojica novinara su svjedočila da su dva policajca u civilu bila prisutna tokom cijelog incidenta i nisu preduzeli nikakvu akciju.
„Ova dimenzija slučaja ostaje institucionalno neosvijetljena i neobjašnjena“, dodaje se u saopštenju.
Iz MSS-a su pozvali Osnovno državno tužilaštvo u Beranama da razmotri sve raspoložive pravne mehanizme u predmetu Femić, uključujući žalbu na oslobađajuću presudu.
„Pozivamo vrhovnog državnog tužioca da sagledа sistematski obrazac procesuiranja napada na novinare“, poručili su iz MSS-a.
Oni su pozvali i Sudski savjet da se ozbiljno pozabavi pitanjem dosljednosti u primjeni prava u predmetima koji se tiču slobode medija.
“Crna Gora ne može istovremeno iskazivati predanost evropskim vrijednostima i tolerisati ambijent u kojem novinari bivaju fizički napadnuti tokom obavljanja posla od javnog interesa, a njihovi napadači ostaju bez adekvatne pravne sankcije”, zaključuje se u saopštenju.
(kraj) sel/gop