Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici
- Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio, poručeno je sa skupa u Spomen-parku na Pobrežju u Podgorici.
- Post By Mirjana Perunovic
- 13:09, 11 jul, 2026
Podgorica, (MINA) - Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio, poručeno je sa skupa u Spomen-parku na Pobrežju u Podgorici.
Bošnjačko vijeće (BV) u Crnoj Gori, Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava organizovali su povodom 11. jula, Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, prigodan program pod nazivom "Invencija ljudskosti".
Skupu je, kako je saopšteno iz BV u Crnoj Gori, prisustvovao veliki broj zvanica iz javnog i političkog života, potpredsjednici Skupštine, poslanici, ministri, predstavnici Glavnog grada, brojni ambasadori država regiona, zemalja Evropske unije, SAD, Turske, Palestine, kao i predstavnici Islamske zajednice i brojnih nevladinih organizacija.
Predsjednik BV u Crnoj Gori Suljo Mustafić podsjetio je da je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine utvrđen Rezolucijom Ujedinjenih nacija 23. maja 2024, kao i da je Crna Gora bila među državama članicama koje su podržale rezoluciju.
Genocid u Srebrenici počinila je Vojska Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića i drugih oficira proisteklih iz nekadašnje JNA, a ubijeno je više od osam hiljada nenaoružanih civila.
Broj srebreničkih žrtava nije konačan, a do danas su potvrđene 8.372.
Na mezarju u Potočarima do sada su ukopane 6.772 žrtve, a na današnjoj sahrani biće sahranjeni posmrtni ostaci još deset novoidentifikovanih žrtava genocida.
Genocid se desio u oblasti koja je prethodno, rezolucijom Savjeta bezbjednosti, proglašena sigurnom zonom, slobodnom od bilo kojeg oružanog napada.
Iz BV su podsjetili da su Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju masakr u Srebrenici kvalifikovali kao akt genocida.
Oni su kazali da je genocid u Srebrenici ostavio trajne i neizbrisive posljedice na preživjele, članove porodica žrtava, na odnose u Bosni i Hercegovini i na region.
“Zapravo, odnos prema zločinu genocida u značajnoj mjeri oblikuje odnose država regiona, proces suočavanja sa prošlošću i trajnog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije. Pokušaji revizionizma, negiranje zločina genocida i glorifikacija zločinaca, uprkos protoku vremena, i dalje snažno doprinose toj lošoj slici”, navodi se u saopštenju.
Navodi se da BV godinama unazad organizuje skupove obiježavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
"Dugo smo u Crnoj Gori bili usamljeni, zajedno sa našim partnerima iz nevladinog sektora, organizujući tribine i skupove kojima smo javnost stalno podsjećali na genocid u Srebrenici i potrebu trajne memorijalizacije”, kazao je Mustafić.
On je rekao da su podsjećali na to da je veoma važno da ukupna javnost u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori razumije kao vlastitu obavezu suočavanje sa prošlošću, kroz trajno podsjećanje na genocid u Srebrenici.
“Trebalo je, već odavno, uraditi da se kroz javne medije i obrazovni sistem, javnost edukuje o nepobitnim istorijskim činjenicama i potrebi kažnjavanja svih počinilaca i nalogodavaca”, poručio je Mustafić.
On je naveo da su ukazivali i na preuzetu obavezu institucionalnog kažnjavanja svakog negiranja genocida i sprečavanja revizije prošlosti.
Mustafić je rekao da smatraju da su crnogorske institucije u proteklom periodu malo uradile na tom planu.
On je naveo da danas žele da ukažu na nekoliko ohrabrujućih pomaka.
“Vlada Crne Gore, odnosno njen potpredsjednik i ministar vanjskih poslova, i prošle, a posebno ove godine organizovali su značajnu diskusiju sa eminetnim sagovornicima na temu genocida u Srebrenici. Skupština Crne Gore je usvojila dva akta - Deklaraciju i Rezoluciju, u ranijem periodu”, kazao je Mustafić.
On je rekao da je, međutim, 9.jula ove godine prvi put organizovana posebna tematska sjednica posvećena podsjećanju na Srebrenicu.
Javni servis, kako je dodao, već nekoliko godina emituje dokumentarni film o Srebrenici.
“Ovakve događaje pozdravljamo i ohrabrujemo, nadajmo se da će oni postati odgovorna državna praksa, a ne napor entuzijasta i bošnjačkih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti”, naveo je Mustafić.
On je istakao da smatraju da je neophodno da nepobitne činjenice o genocidu u Srebenici postanu dio obrazovnog sistema i da se u školskim udžbenicima nađu sadržaji koji posjećaju na taj događaj.
“Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio”, naglasio je Mustafić.
Prema njegovim riječima, današnji skup je zapravo invencija - prizivanje ljudskosti, želja da probude dobro koje postoji u svakom čovjeku, bilo koje vjere, nacije ili jezika.
Kako je istakao Mustafić, “suza majke Srebrenice, bol sestre bez brata, beznađe kćeri bez očeve ljubavi, hiljade bijelih nišana - nikog ne mogu ostaviti ravnodušnim”.
“Mrtve ne možemo vratiti, ali našim sjećanjem i molitvom-fatihom, oživljavamo sjećanje na njih, i to je ono što možemo i trebamo uraditi. Sjećajući ih se, mi molimo Boga Uzvišenog za nevine žrtve - šehide genocida u Srebrenici, ali i za one postradale u genocidu u Gazi, u zločinima u Ukrajini i za sve nedužne i ponižene, bilo gdje u svijetu”, naveo je Mustafić.
On je kazao da žele da Crna Gora, kao društvo mutietničke demokratije, na putu evropskih integracija i vladavine prava, ima odgovorniji institucionalan odnos prema Srebrenici.
“Prije svega zbog sebe same i potrebe vlastitog preobražaja u istinsko društvo građanskog uvažavanja, humanizma i čovjekoljublja, sigurne domovine za našu djecu i generacije koje dolaze. Neka je mir i rahmet šehidima srebreničkog genocida, neka Bog olakša njihovim najdražim. Da se Srebrenica nikome i nikada ne ponovi”, rekao je Mustafić.
Analitičar i pravnik Rade Bojović kazao je da je genocid u Srebrenici djelo nacionalističkog bezumlja i velikodržavnog programa.
Program koji je režirao Mirsad Rastoder započeo je kompozicijama " Inventia " i "Hanane", autora Senada Gačevića, koje su izvele flautistkinje Žana i Petra Lekić i violinistkinja Tanja Bogdanović, a uz moderaciju Amara Škrijelja, koji je prigodnim stihovima Abdulaha Sidrana podsjetio na značaj Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
(kraj) mip