Dubrovnik, (MINA) – Tromeða Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH) treba da bude podruèje spajanja, a ne razdvajanja, jer su saradnja i zajednièki projekti tri države preduslov napretka i razvoja èitavog regiona. To je danas poruèeno sa sastanka ministara inostranih poslova Crne Gore, Hrvatske i BiH, koji je održan u Dubrovniku u okviru saradnje tri države. Šef crnogorske diplomatije Milan Roæen kazao je da je zvanièna Podgorica okrenuta zajednièkoj regionalnoj, evropskoj i evro–atlanskoj buduænosti, ne zaboravljajuæi pri tome prošlost. Navodeæi da Crna Gora želi zajedno sa svima u regionu da bude graditelj nove, sreænije buduænosti, Roæen je ponovio žaljenje za sva stradanja Dubrovnika tokom raspada bivše Jugoslavije. „Ovaj grad, koji je svjetski dragulj, koji je po svom neprocjenjivom istorijskom i kulturnom nasljeðu, meðu prvima uvršten u listu svjetske kulturne i prirodne baštine, bio je, nažalost, u vrijeme zajednièke jugoslovenske tragedije, žrtva agresije i razaranja u kojoj su stradali nevini ljudi i teško ošteæena dobra velike vrijednosti“, naveo je Roæen. On je, parafrazirajuæi jednog poznatog crnogorskog pisca, rekao da to tako uvijek biva kad se sastave zla vremena, zle prilike i zli ljudi. Roæen je podsjetio da je crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ još prije osam godina u Cavtatu izrazio žaljenje u ime Crne Gore graðanima Hrvatske, posebno Konavala, i Dubrovnika i cijelog tog kraja - za sav bol, za sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji pripadnik Crne Gore u tim tragiènim dogaðajima. „Prilika je da i ja to ovdje ponovim. I da potvrdim riješenost danas nezavisne Crne Gore, koja je svoju sudbinu uzela u svoje ruke, da pruži puni doprinos zacjeljivanju tih rana i tragiènih uspomena“, kazao je on. „Da doprinese obnavljanju odnosa povjerenja, solidarnosti i saradnje, što su stoljeæima gradile generacije naših predaka, ispomažuæi se kroz istoriju u odbrani slobode i svog identiteta, kao i danas kada nas povezuje zajednièka evropska perspektiva“. Roæen je rekao da Crna Gora podržava trojnu inicijativu, jer želi da prijateljima u Hrvatskoj i BiH saopšti da region treba iæi naprijed, okrenut zajednièkoj regionalnoj, evropskoj i evro–atlanskoj buduænosti, ne zaboravljajuæi pri tome ni nedavnu, ali ni viševjekovnu zajednièku prošlost. „Želimo zajedno sa svima u ovom regionu da budemo graditelji nove, sreænije buduænosti za sve naše ljude“, istakao je on. Šef hrvatske diplomatije Gordan Jandrokoviæ kazao je da je nasilni raspad bivše Jugoslavije upravo na podruèju Hrvatske ostavio duboke tragove. „Ti tragovi i istorijska sjeæanja ostaju, ali boljitak naših naroda i država treba da bude ono nas pokreæe i usmjerava na buduæu saradnju“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, Hrvatska je u procesu evropskih integracija posebnu pažnju posvetila razvoju saradnje u regionu, rješavanju bilateralnih pitanja i pomoæi susjednim državama na podruèju realizacije zajednièke evropske buduænosti. „Trajno rješavanje otvorenih pitanja iz nasljeða raspada bivše zajednièke države danas je u interesu meðunarodne zajednice, stabilnosti regiona i samih država i naroda našeg dijela Evrope, kako bi se mogli u potpunosti okrenuti izgradnji novog društva stabilne demokratije i privrednog prosperiteta“, kazao je Jandrokoviæ. On je ocijenio da meðu državama regiona postoji svijest o potrebi saradnje kao preduslova buduæeg razvoja. I ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj saglasan je da su zajednièki projekti sa ciljem unapreðenja regionalne saradnje neophodan preduslov za ukupan razvoj regiona. Tokom skupa predsjednici jedanaest opština na tromeði Crne Gore, Hrvatske i BiH potpisali izjavu o prekograniènoj saradnji u sluèaju prirodnih i ostalih katastrofa i na podruèju upravljanja prirodnim resursima. Izjava polazi od principa prekograniène saradnje kao preduslova za regionalni razvoj u zajednièkoj evropskoj perspektivi tri susjedne zemlje. Izjavom se predviða i skoro formiranje Komisije za prekograniènu saradnju u sluèaju prirodnih i ostalih katastrofa, kao i na podruèju upravljanja prirodnim resursima. “Ne može se živjeti samo od visoke politike. Cilj odgovornih vlasti jeste da naši obièni ljudi i lokalne zajednice imaju koristi od toga”, kazao je Roæen. Nakon ovog sastanka Crna Gora preuzme predsjedavanje ovom trojnom saradnjom u narednom periodu. Naredni ministarski sastanak tri države biæe održan u oktobru u Herceg Novom. (kraj*) tmi/djs