Podgorica, (MINA) – Napredak u sudskom sistemu je vidljiv i mjerljiv, uprkos brojnim izazovima sa kojima se crnogorski sudovi suočavaju, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, navodeći da je to prepoznala i međunarodna zajednica u svim relevantnim izvještajima.

 

Pavličić je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen polugodišnji presjek rada sudova u Crnoj Gori i aktivnosti koje pravosuđe preduzima na ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23, rekla da se snaga države ogleda u tome koliko građani vjeruju da su pred zakonom jednaki, da su njihova prava zaštićena i da će pravda biti dostupna svakome.

 

Ona je navela da ne postoji istinski nezavisna država bez nezavisnog sudstva.

 

Pavličić je rekla da su u proteklom vremenu bili usmjereni na ono što se očekuje od njih - veću efikasnost, kvalitetnije upravljanje sudovima, ujednačavanje sudske prakse, veću transparentnost rada i odgovorniji odnos prema svakom sudskom predmetu.

 

 

Prema njenim riječima, u ostvarivanju tih ciljeva i rezultata, nailazili su i nailaze na ozbiljne probleme, koji po prirodi stvari nijesu mogli biti ad hoc rješavani i na koje nijesu mogli da utiču.

 

„Poput odliva sudijskog kadra iz visokih sudova, nedostatka sudijskih savjetnika bez kojeg sudije otežano rade, nedovoljnih sudnica u kojima bi mogli donekle rasterećenije i još češće zakazivati sudska ročišta i pretrese”, precizirala je Pavličić.

 

Ona je rekla da, i pored svega toga, napredak postoji.

 

"No, i pored svega toga naš napredak postoji, što je prepoznala i međunarodna zajednica u svim relevantnim izvještajima. On je i vidljiv i mjerljiv", kazala je Pavličić.

 

Ona je navela da, na današnji dan, Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici ima stopu efikasnosti od čak 90 odsto, što je, kako je kazala, najbolji pokazatelj od 2020. godine. 

 

Pavličić je, govoreći o Vrhovnom sudu, kazala da su, iako im nedostaje šest sudija, a efektivno sedam, uspijevali u svojoj misiji da građanima pruže pristup pravdi na umjereno ažuran i efikasan način.

 

„Podatak ažurnosti od 85 odsto govori o odgovornosti ovog suda kao najvišeg u sudskom sistemu“, dodala je Pavličić.

 

Ona je kazala da su tokom juna ostvarili stopu efikasnosti od 106,4 odsto, na nivou samog suda, a po pojedinim referatima i 177 odsto u građanskom referatu, dok je krivični referat praktično 100 odsto ažuran.

  

Pavličić je rekla da u upravnim sporovima postoji povećan priliv.

 

„Pa u strukturi predmeta Vrhovnog suda ovi predmeti predstavljaju čak 51 odsto ukupnog broja predmeta u sudu što moram istaći da to nijesam naišla u uporednoj praksi“, kazala je Pavličić. 

  

Ona je ukazala i na to što pitanje starosne granice za penzionisanja sudija još nije riješeno i što neće biti u mogućnosti da veoma brzo popunjavaju upražnjena mjesta u najvišem sudu. 

 

Ona je pozvala izvršnu i zakonodavnu vlast da urgentno i bez odlaganja rješavaju pitanja starosne granice za prestanak sudijske funkcije sudijama redovnih sudova.

  

Pavličić je rekla da, kada su u pitanju stari predmeti, odnosno predmeti stariji od tri godine, Jedinstveni program na nacionalnom nivou daje rezultate.

  

Ona je navela da polugodišnji period karakteriše relativno pozitivna stopa efikasnosti kod svih sudova.

 

„Svi osnovni sudovi su ostvarili efikasnost od 103,4 odsto, dva viša suda 89 odsto, Privredni sud čak 108,2 odsto, Apelacioni sud 92 odsto i Upravni sud 88,2 odsto“, navela je Pavličić.

 

Ona je dodala da je, generalno posmatrano, prosjek učinka rada svih sudova za pola godine na nivou od 97 odsto. 

 

„Ova stopa se cijeni pozitivnom, imajući u vidu da su svi sudovi imali ukupno u radu 122.016 predmeta“, rekla je Pavličić.

  

Ona je kazala da prvo polugodište ove godine karakteriše blago niža stopa efikasnosti, za nekih dva odsto, ali i dalje na visokom nivou, 97 odsto.

 

Kako je navela, prvih šest mjeseci godine krakteriše i smanjenje udjela neriješenih predmeta, što, prema ocjeni Pavličić, predstavlja najveću pozitivnost. 

 

“Zbog toga se može zaključiti da neznatno niži pad stope efikasnosti, dva odsto, ne treba posmatrati izolovano. U kontekstu znatno većeg priliva predmeta i istovremenog smanjenja udjela neriješenih predmeta, podaci ukazuju da je sistem i dalje održao visok nivo ažurnosti”, istakla je Pavličić. 

  

Ona je kazala da je Vrhovni sud u prvoj polovini godine naložio sprovođenje kontrole rada sudova za prekršaje koja je, kako je navela, već dala određene rezultate. 

 

„Sud za prekršaje u Podgorici mora postupati sa višim stepenom efikasnosti, transparentnosti i odgovornog administrativnog postupanja, o čemu sam kao predsjednica upoznala sve sudije tog suda i njegovo rukovodstvo“, istakla je Pavličić.

 

Ona je navela da su, pored svakodnevnog rada, nastavili sa redovnim ispunjavanjem obaveza na ispunjenju završnih mjerila, u okviru radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, kao i u drugim radnim tijelima za izvještavanje o implementaciji konvencija Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija. 

 

Odgovarajući na pitanje o bjekstvu Miloša Medenice i kako se to odražava na imidž Crne Gore, Pavličić je rekla da to ne predstavlja pozitivan efekat za pravosudni sistem.

 

“Ono što sam više puta govorila je što u određenom periodu Viši sud nije mogao u rokovima u skladu sa ZKP-om, da riješi predmete u tom tzv. trogodišnjem periodu. Sa jedne strane ne bježimo od krivice, ako ima krivice u sudstvu, ali cjelokupan sistem je morao da bude jedinstven da se to ne bi desilo”, kazala je Pavličić.

 

Ona je istkla da bezbjednosni sistem daje sve od sebe da locira osobe koje su na potjernicama “i na nama je da očekujemo da se to pozitivno riješi”.

 

Odgovarajući na pitanje o polemici u javnosti o preklapanju dva saziva Sudskog savjeta, Pavličić je rekla da ne vidi razlog za toliko tenzija.

 

“I stari i novi Sudski savjet nije uradio ništa što nije bilo u njihovoj nadležnosti. Sudski savjet nije donosio neke odluke u ovih nekoliko dana koje bi mogle imati neke posljedice. Juče je konstatovan novi Sudski savjet i u tom dijelu je stavljena tačka na sva tumačenja”, kazala je Pavličić. 

 

Komentarišući izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), Pavličić je rekla da je ZKP zastario i da ne može da prati savremene tokove.

 

Ona je kazala da više godina čekaju izmjene ZKP-a. 

 

“Da dobijemo novu procesnu alatku koja će dati zamah sudijama da brže i jednostavnije vode postupke”, rekla je Pavličić i dodala da od očekuju od Skupštine da usvoji izmjene ZKP-a, koje su usaglašene i sa Evropskom i sa Venecijanskom komisijom.

 

Predsjednica Apelacionog suda Danijela Vukčević naglasila je da taj sud u protekla tri mjeseca donio 13 pravnosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

 

Ona je rekla da su među njima i pravosnažne presude u nekoliko ključnih predmeta protiv više kriminalnih grupa, između ostalih i prva pravnosnažna presuda u predmetu protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, a zatim u predmetu bivšeg direktora Uprave policije. 

 

Vukčević je rekla da je u prethodnih pola godine Apelacioni sud, sa dvoje sudija manje, riješio 140 predmeta više nego u istom periodu prošle godine. 

“U krivičnom referatu, a koji obuhvata predmete organizovanog kriminala i korupcije, stopa rješavanja predmeta je 114 odsto od priliva”, dodala je Vukčević.

 

 

Ona je rekla da u Apelacionom sudu, od predviđenih 13 sudija, funkciju obavlja osam, uključujući i predsjednika suda, što, kako je dodala, znači da nedostaje pet sudija za optimalan rad, jer postojećih osam ulaže vanredne napore.

 

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović kazao je da, u prvih 15 dana jula, gotovo svakog dana imaju objavljivanje presuda ili su postupci u završnoj fazi.

 

“Na 15. jul je bila stopa efikasnosti preko 97 odsto u Specijalnom odjeljenju, a samo za 15 dana je napisano osam presuda. Trenutno je u izradi 13 presuda i očekujem da će biti objavljene do kraja avgusta”, kazao je Radović. 

 

On je dodao do kraja godine, očekuje da će doći do završnih riječi u 40 predmeta.

 

Radović je kazao da su u proteklom periodu imali četiri presude za pranje novca, što se, kako je dodao, nije desilo ukupno za cijelu deceniju u toj oblasti.

 

 

On je naglasio da je nedostatak sudnica ozbiljan problem i da su sudijama potrebne ozbiljne vještine kako bi uopšte i zakazali ročišta.

 

Odgovarajući na pitanje da li je Viši sud uvažio argumente bivše tužiteljke Lidije Mitrović da joj se ponovi suđenje, Radović je kazao da odluka još nije donijeta i da će o tome sud odlučiti.

 

Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da je, imajući u vidu broj sudija, to daleko najopterećeniji sud u crnogorskom pravosudnom sistemu. 

 

“Prosječna opterećenost po sudiji prelazi dvije hiljade predmeta, dok je godišnja norma 300. Ovo nije samo statistika – to znači duge liste čekanja i pritisak na Upravni sud”, kazao je Pešić.

 

 

Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga takvog stanja je masovna pojava tužbi zbog tzv. “ćutanja uprave” i moguće zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama.

 

“Veliki broj ovih predmeta dolazi od ograničenog kruga podnosilaca. Konkretno, jedna nevladina organizacija je u posljednje tri i po godine podnijela oko šest hiljada tužbi, od čega čak tri hiljade samo u ovoj godini”, naveo je Pešić.

 

On je kazao da takve šablonske tužbe usporavaju rad suda i generišu milionske troškove odlučivanja po tim tužbama.

 

Pešić je apelovao na nadležne da se to normativno uredi kako bi se sačuvalo legitimno pravo na pristup informacijama, a spriječile eventualne zloupotrebe. 

 

On je kazao da je priliv predmeta od početka godine veći nego za cijelu prošlu, ali da je, uprkos svemu, riješeno oko 13 hiljada predmeta – najviše od početka rada suda 2005. godine. 

 

Predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić kazao je da je posebna pažnja u prethodnom periodu posvećena stečajnim postupcima. 

 

„Nakon presuda ESLJP u predmetima bivših radnika privrednog društva „Radoje Dakić“, izvršenje tih presuda stavljeno je pod pojačani nadzor Komiteta ministara Savjeta Evrope“, rekao je Grdinić.

 

On je, govoreći o rezultatima u predmetu „Radoje Dakić“, kazao da je nakon zaključaka Vlade donijetih radi izvršenja presuda ESLJP, iz sredstava koja je obezbijedila Vlada, kao i kroz sam stečajni postupak, do danas izmireno 1.317 potraživanja bivših radnika. 

 

 

On je kazao da je Privredni sud prije četiri godine ušao u veliki problem, navodeći da je zbog odlaska velikog broja sudija, penzionisanja, ostavki, suspenzija, sud tokom 2022. godine u jednom periodu radio sa svega sedam sudija. 

 

„Posljedica takvog stanja bio je nagli rast broja neriješenih predmeta - 2.994“, rekao je Grdinić.

 

On je naveo da broj neriješenih predmeta smanjen sa 2.946 na početku 2023. godine na 2.175 predmeta na kraju juna ove godine. 

 

„To znači da je za tri godine zaostatak smanjen za više od 26 odsto“, kazao je Grdinić.

 

On je naglasio da je i tokom prvih šest mjeseci ove godine Privredni sud riješio 108,19 odsto predmeta u odnosu na broj predmeta koji je primio, što, prema riječima Grdinića, potvrđuje da se trend smanjivanja zaostataka nastavlja.

 

On je kazao da su jedan od prioriteta rada suda stari predmeti.

 

Grdinić je rekao i da im fali troje sudija, dodajući da očekuje da će se izborom jednog sudije u septembru i povratku drugog sa bolovanja ubrzati rad suda.

 

(kraj) tam/gop