fbpx
NaslovnicaCrna GoraPostupci protiv novinara vrlo osjetljivi

Postupci protiv novinara vrlo osjetljivi


Podgorica, (MINA) – Postupci koji se u Crnoj Gori vode protiv novinara i medija vrlo su osjetljivi, jer naknadno kod njih mogu izazvati strah zbog nepoznavanja standarda i propisa, koji može prouzrokovati eventualnu cenzuru i autocenzuru, ocijenio je advokat Mirko Bošković.

„Taj strah može da dovede do stvari koje su veoma opasne po slobodu izražavanja i temeljne principe jednog demokratskog društva, a to je da dolazi do cenzure i autocenzure“, rekao je Bošković agenciji MINA.

On je dodao da su novinari, koji su izloženi sudskom postupku i mogućnosti da plate novčanu kaznu, u strahu kako da dalje izvještavaju i obavljaju svoj posao.

„Novinarima često i samo izlaganje postupku, bez obzira da li je tužbeni zahtjev osnovan ili ne, predstavlja stres i može značajno da utiče na njihovu svijest prilikom rada i djelovanja“, objasnio je Bošković.

On je kazao da su novinari u današnje vrijeme pred specifičnim izazovom, jer moraju da, zbog brze razmjene informacija i potreba tržišta, reaguju „gotovo u sekundi“.

„Sve to predstavlja specifičan izazov, da u takvoj brzini oni moraju da vode računa o svim standardima i propisima koji ih štite od eventualne odgovornosti“, rekao je Bošković.

On je saopštio da je pred crnogorskim sudovima u posljednjih desetak godina bilo oko 150 predmeta koji su se zbog povrede ugleda i časti vodili protiv novinara i medija. Bošković smatra da taj podatak nije zanemarljiv za crnogorsko društvo.

Postupci koji se povodom povrede ugleda i časti pokreću protiv novinara i osnivača medija, prema njegovim riječima su vrlo specifični i osjetljivi.

„U tim postupcima sud mora da pronađe balans između dva ključna i temeljna prava koja sačinjavaju vladavinu prava. Sa jedne strane to je pravo ličnosti na čast i ugled, a sa druge pravo medija na slobodu izražavanja. Da bi pronašli balans i kompromis, sudovi moraju da se rukovode mnoštvom pravila i standarda“, objasnio je Bošković.
On je dodao da primjećuje da se sud u ovim predmetima i postupcima značajno više u odnosu na druge rukovodi principima i standardima Evropskog suda za ljudska prava.

Bošković je kazao da se pregledom medija na dnevnom nivou može vidjeti da postoji mnogo slučajeva u kojima zaista dolazi do povrede časti i ugleda.

„Naročito bih istakao pretpostavku nevinosti, kao jedan aspekt do čije povrede u mnogome i svakodnevno dolazi. Broj postupaka u odnosu na samu pretpostavku nevinosti je zanemarljiv u poređenju sa količinom kršenja te pretpostavke, do kojeg svakodnevno dolazi“, saopštio je Bošković.

On smatra da bi trebalo kontinuirano i stalno raditi na edukaciji i podizanju svijesti novinara, urednika i medijskih kuća upravo u dijelu koji se tiču pravnih aspekata i standarda, kao i standarda i smjernica Evropskog suda za ljudska prava i nekih drugih krovnih međunarodnih dokumenata.

„Tako novinari ne bi bili predmet nekih postupaka, a sa druge strane to je u interesu samih novinara, medija i društva, jer će se na taj način osjećati slobodno i komotno u obavljanju profesionalnih djelatnosti bez straha od eventualne odgovornosti“, rekao je Bošković.

On smatra da će to na najbolji način doprinijeti stvaranju ambijenta u kojem će novinari, prije nego što pristupe poslu, biti obučeni i edukovani u ovom dijelu.

Bošković je naveo da možda nije pravedno da se od novinara, koji u trenutku moraju da prime informaciju, obrade je i daju svoj doprinos, zahtjeva da ispoštuju i zahtjeve u pogledu pravnih principa, ali da je to nešto čemu se mora težiti.

„To je nešto čemu moramo težiti kako bi radili u interesu novinara i cijelog društva“, poručio je Bošković.

Izvršna direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić, smatra da je neophodno raditi na jačanju profesionalnih standarda kroz promociju Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, odnosno princip samoregulacije.

„To bi povećalo stepen naše odgovornosti za ono što pišemo i radimo svakodnevno i povećalo naš kredibilitet u javnosti“, rekla je Nikolić.

Ona je dodala da je, u tom smislu, važno da strukovne i medijske organizacije i sami mediji mnogo više rade na promociji profesionalnih standarda i etičkog kodeksa, jer postoje brojni izazovi u vezi sa kršenjem profesionalnih standarda.

Važno je, prema riječima Nikolić, raditi na promociji i edukaciji o Kodeksu i profesionalnim standardima, ali i pokrenuti interne samoregulatorne mehanizme u medijima kada se uoči postojanje određenih izazova.

„Jako je važno zakonima i internom regulativom regulisati taj odnos u trouglu novinar – urednik – vlasnik medija, kako bi se poštovala klauzula savjesti i prevenirala mogućnost pritiska na urednike i novinare, a samim tim na neki način znala i precizirala odgovornost za objavljeni sadržaj“, kazala je Nikolić.

Ona je navela da je jako važno da strukovne medijske organizacije i sami mediji svakodnevno rade i razgovaraju o izazovima u vezi sa poštovanjem Kodeksa i profesionalnih standarda, te da analiziraju slučajeve koje smatraju spornim.

Nikolić je dodala da bi trebalo što više promovisati dobre primjere etičkog novinarstva, kojih u Crnoj Gori ima puno.

„Na taj način preveniramo tužbe prema sudovima, a i neke druge represivnije mjere države“, kazala je Nikolić.

Ona je podsjetila da je u posljednjih mjesec i po nekoliko novinara privođeno zbog kršenja profesionalnih standarda, u tom slučaju definisanih kao lažne vjesti.

„Tu je neophodna jasna osuda, ako je ima, kršenja profesionalnih standarda, ali je nedopustiva takva mjera države, jer to vodi sužavanju slobode govora i mogućoj autocenzuri“, saopštila je Nikolić.

Ona smatra da je za sprječavanje tih negativnih posljedica i miješanja države u odgovornost i posao medija, neophodno mnogi više raditi na promociji i primjeni etičkih standarda, kao i principima samoregulacije, kroz samoregulatorna i interna tijela.

Najčitanije