fbpx
NaslovnicaCrna GoraĐukanović: Ponovno razmatranje kandidature Lekića za mandatara neustavno

Đukanović: Ponovno razmatranje kandidature Lekića za mandatara neustavno

Podgorica, (MINA) – Ideja da se ponovo razmotri kandidatura Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove vlade definitivno je neustavna, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović i rekao da neće ponoviti inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, već da “postoji mogućnost da je aktivira 25 poslanika”.

Đukanović je, u intervjuu glasu Amerike, rekao da će nastaviti sa “raznim inicijativama strogo vodeći računa o poštovanju Ustava” i ocijenio da je jedini mogući scenario održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Upitan na koje šta je mislio kada je kazao da, sa timom pravnika, traži neko valjano rješenje, on je rekao da postoje paravnici koji smatraju da se sada, u cilju izlaska iz krize, može primijeniti analogno tumačenje određenih ustavnih rješenja uključujući i mogućnost koju u određenim okolnostima Ustav daje predsjedniku da raspusti parlament.

“Veoma sam suzdržan u korišćenju tako predloženih mogućnosti zato što i dalje želim da dajem primjer da moramo besprekorno poštovati Ustav”, rekao je Đukanović, prenosi portal Glasa Amerike.

Kako je saopštio, ako bi se predsjednik države odlučio da kroz neku previše fleksibilnu interpetaciju ustavnih normi predloži makar i najkonstruktivnija, najodgovornija rješenja u datim uslovima, to bio prilog opštoj atmosferi urušavanja ustavnog sistema Crne Gore.

“Smatram da predsjednik države u to nipošto ne smije ući”, istakao je Đukanović.

On je kazao da je “ne samo predsjedniku nego i grupi od najmanje 25 poslanika”, definitivno na raspolaganju da obnavlja inicijativu prema parlamentu za skraćenje mandata.

“Inicijativa (o skraćenju mandata Skupštini) nije naišla na prođu većine u parlamentu, a po mom mišljenju to je jasan signal da je parlament pokazao deficit odgovornosti prema nacionalnim interesima Crne Gore”, ocijenio je Đukanović.

Kako je naveo, iskazalo se da su partijski interesi i partijske kalkulacije kod aktuelne parlamentarne većine iznad onoga što su nacionalni interesi.

“Oni definitivno ne pokazuju odgovornost prema državnim interesima Crne Gore. Nastavićemo sa raznim inicijativama uvijek strogo vodeći računa o poštovanju Ustava”, kazao je Đukanović.

On je rekao da je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora jedini moguć scenario.

“Ideje koje se predlažu od aktuelne parlamentarne većine, a to je da se vratimo ponovnom razmatranju kandidature predloženog mandatara, su definitivno neustavne”, naveo je Đukanović.

On je izjavio da je Ustav tu apsolutno jasan, i da propisuje da se u roku 30 dana može predložiti mandatar.

Prema riječima Đukanovića, aktuelna parlamentarna većina je propustila priliku da pokaže jasnu, nedvosmislenu pisanu ili usmenu spremnost da stane iza mandatara kojeg su predložili posljednjeg dana tog roka.

“To su pokušali da isprave dan nakon isteka Ustavom predviđenog roka, a prihvatanjem takvog dokaza odmah bi ušli u kršenje Ustava, kao što mislim da bi smo ušli u kršenje Ustava ako bi se sada vratili ideji da razgovaramo o mandataru. Jednostavno, taj rok je potrošen”, smatra Đukanović.

On je kazao da, kada se taj rok potroši postoji samo mogućnost raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora, za što je potrebna odluka parlamenta o skraćenju mandata.

Upitan da li će njegovo djelovanje ići u pravcu raspuštanja Skupštine, on je naveo da se u javnosti polemiše sa njegovom “nepostojećom inicijativom”.

Đukanović je rekao da on nije donio ukaz za raspuštanje parlamenta, već da je pokrenuo inicijativu da parlament sebi skrati mandat, što je, kako je istakao, neupitno pravo predsjednika države u datim okolnostima.

“Kada je u pitanju ukaz o raspuštanju parlamenta ta mogućnost stoji na raspolaganju predsjedniku, ali su u Ustavu precizno opisane pretpostavke aktiviranja tog mehanizma. Te pretpostavke nijesu ispunjene. Da jesu, ja bih posegao za tim pravom”, rekao je Đukanović.

On je kazao da je Ustav ostao nedefinisan sa nuđenjem rješenja za situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, odnosno šta se događa kada nema mandatara, kada se propusti rok da se definiše mandatar i kada nakon toga parlamentarna većina odbije inicijativu za rapuštanje parlamenta.

“Zato sam rekao da sada treba biti veoma kompetentan u tumačenju našeg, analizi, eventualno, uporednih rješenja u drugim državama sa sličnim ustavno-pravnim sistemom da vidim da li možemo doći do nekog ustavno-pravnog mehanizma da izađemo iz ovog problema”, kazao je Đukanović.

On je poručio da politički mehanizam postoji, navodeći da je to odluka parlamentarne većine da sebi skrati mandat pokazujući na taj način odgovornost prema državnim interesima, jer nije samo u interesu predsjednika da kroz izbore dođemo do Vlade.

Iz tog razloga, Đukanović se nada da “ovo nije finalni stav aktuelnog parlamenta”.

“Postoji mogućnost da se ova inicijativa koju sam testirao u parlamentu obnavlja, postoji moogućnost da je odmah sjutra, ili za dvadeset dana, kada prođu lokalni izbori, aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika i da onda opet parlament izložimo suočavanju sa vlastitom odgovornošću za rješavanja institucionalne krize u kojoj se država nalazi”, smatra Đukanović.

Komentarišući izjavu predsjednice Skupštine Danijele Đurović koja je kazala da je parlament pokazao da fukcioniše, Đukanović je rekao kako ni u jednom trenutku nije tvrdio da parlament ne funkcioniše.

“I dobro je da parlament funkcioniše. Moj prigovor je bio da parlament nije dovoljno dobro sagledao svoju odgovornost za nacionalne interese Crne Gore, jer ne može biti nacionalni interes da nema Vladu”, rekao je Đukanović.

To je, kako je istakao, politički interes različitih adresa iz regiona i izvan njega, koji žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu da bi dokazali svoju tezu da je Crna Gora greškom nezavisna i da je greškom u NATO i da je zato treba oduzeti nezavisnost i pripojiti je velikoj Srbiji.

“Ako većina u parlamentu nema dovoljno svijesti da svjesno ili nesvjesno ne podržava takvu destrukciju prema državi Crnj Gori, onda mi ne govorimo o nefunkcionalnosti parlamenta, parlament je funkcionalan, samo što u ovom trenutku, po mom uvjerenju nije pokazao dovoljno odgovornosti prema nacionalnim interesima”, kazao je Đukanović.

On je rekao kako ne vjeruje da su svi tamo spremni da slijepo služe interesima velike Srbije i imperijalne Rusije, već da jedan dio njih to radi zbog svojih partijskih kalkulacija zato što smatraju da će na taj način sebi pomoći na predstojećim lokalnim izborima.

“U takvim okolnostima je veoma teško dolaziti do strogo propisane većine za izbor sudija Ustavnog suda”, rekao je Đukanović.

Komentarišući to što su iz DF-a najavljivali da će odlučivati o inicijativi za njegovo razrješenje, mimo odluke Ustavnog suda, Đukanović je kazao da to pokazuje kako će nastaviti da ruše ustavni sistem.

“Inicijativa za smjenu predsjednika je legitimna. Nemam nikakv prigovor toj inicijativi, samo što je naravno, inicijator u obavezi da poštuje Ustav”, kazao je Đukanović.

Kako je dodao, Ustav je tu veoma precizan – pokreće se inicijativa u parlamentu, koji se obraća Ustavnom sudu, Ustavni sud arbitrira da li je predsjednik prekršio Ustav, ako jeste takav stav šalje parlamentu, nakon toga parlament je potpuno vlasan da razriješi i smijeni predsjednika države.

“Sve van toga je divljanje u odnosu na Ustav, to nam upravo najavljuju lideri opozicije”, kazao je Đukanović.

Komentarišući hapšenja zbog sumnje u špijunažu, proglašenje ruskih diplomata nepoželjnima, i zabranu ulaska za 28 stranih državljana u Crnu Goru, on je rekao da je u ovom slučaju pametno ostaviti vrijeme i prostor da nadležni državni organi, u ovom slučaju državno tužilaštvo, izađu sa informacijama.

“U toku sam da je u pitanju jedna obavještajna mreža koja se razvijala ne samo u našoj zemlji, takva je prije par godina identifikovana u Austriji, gdje je jedan visoki vojni zvaničnik otkriven, procesuiran i osuđen za služenje interesima drugih država”, rekao je Đukanović.

On je kazao da, u ovom slučaju Agencija za nacionalnu bezbjednost, je tek nedavno zaokružila neophodne pretpostavke, predala predmet nadležnom državnom tužilaštvu koje je krenulo u akciju hapšenja određenih osoba za koje postoje više nego utemeljene sumnje da su se bavili špijunažom u korist drugih država.

“Drugi državni organi su tragom tih aktivnosti otkazali prijem, mogućnost boravka i rada jednom broju ljudi za koje se pretpostavlja da su bili u funkciji takve nezakonite djelatnosti”, naveo je Đukanović.

On je kazao da za sve ostale detalje treba sačekati informaciju nadležnog državnog tužilaštva.

Upitan može li Crna Gora zbog blokade institucija izgubiti status lidera evropskih integracija, on je rekao da to primarno zavisi od domaće sposobnosti da se izađe iz krize.

“Zato se jako zalažem da što prije razriješimo ovu institucionalnu krizu putem prijevremenih parlamentarnih izbora, istovremeno da izaberemo nedostajeće sudije Ustavnog suda i nedostajeće članove Sudskog savjeta, da krenemo u proceduru izbora Vrhovnog državnog tužioca”, poručio je Đukanović.

Prema riječima Đukanovića, onda Crna Gora ne samo da neće izgubiti status zemlje kandidata i status lidera u pregovaračkom procesu, već će i dalje biti u poziciji da bude uskoro prva sljedeća članica EU.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije