Podgorica, (MINA) – Ljudi koji su sticali novac kriminalnim aktivnostima, kao i zloupotrebom državnih resursa i dobara, moraju da obeštete državu, poručio je vicepremijer Dritan Abazović.
On je, na okruglom stolu o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, naveo da apsolutno niko ne treba da se plaši tog zakona.
“Zakon nije usmjeren protiv bilo koga, već samo protiv imovine koja nema legalno porijeklo. Ne možemo da budemo u situaciji da postoje visoki funkcioneri koji imaju kuće čija vrijednost premašuje milione EUR”, rekao je Abazović.
On je dodao da oni koji su sticali novac kriminalnim aktivnostima, kao i zloupotrebom državnih resursa i dobara, moraju da obeštete državu “jer bez toga pravda u Crnoj Gori neće biti zadovoljena”.
“Imamo set, mi ih zovemo “anti-mafija zakona”, a samo zajednička i koooridnisana akcija insitutcija sistema dovešće do funkcionisanja ovih zakona”, rekao je Abazović.
Kako je naveo, nameće se pitanje koliko će vremena biti potrebno organima da se bave predmetima koje predložene izmjene zakona tretiraju.
“To se sigurno neće desiti preko noći, ali da smo imali ovo zakonsko rješenje prije četiri godine, država bi prihodovala više od 15 miliona EUR od nelegalno stečene imovine”, rekao je Abazović.
On je naveo da je zakon vrlo važan u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dodajući da svi dobronamjerni građani žele da Crna Gora bude aktivna na evropskom putu.
“To ne možemo da uradimo ukoliko borba protv organizovanog kriminala i korupcije ne dobije epilog, i ukoliko ne isporučimo veće rezultate”, rekao je Abazović.
On je apelovao da svako u svom segmentu podrži predloženo zakonsko rješenje.
“Nadam se da od 1. januara krećemo u primjenu ovog važnog zakona, pa očekujem da će Skupština jednoglasno podržati, i da ćemo se, bez obzira na razlike, svi složiti oko ovog rješenja”, rekao je Abazović.
Ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde, Sergej Sekulović, rekao je da je predstavljeno zakonsko rješenje jedan od najvažnjih preduslova u brobi protiv organizovanog kriminala.
“Postoje ljudi koji imaju enormno bogatstvo, koje nije pokriveno njihovim prihodima. Zbog toga je ovaj zakon morao da omogući jedan netipični pristup za naš pravni sistem”, rekao je Sekulović.
On je naveo da je, za oduzimanje protivpravno stečene imovine, do sada bila potrebna pravosnažna osuđujuća krivična presuda, što je, kako smatra, problematično usljed kompleksnosti i dugog trajanja krivičnog postupka.
“To dovodi do paradoksalne situacije da imovina postoji, da je realno pokriće na nuli, a da zbog nedostataka dokaza dođe do oslobađajuće presude i da Crna Gora plaća novčanu kompenzaciju za krivični postupak”, rekao je Sekulović.
Prema njegovim riječima, osnovna ideja izmjena jeste oduzimanje imovine kroz građanski postupak, u momentu kada se utvrdi ili osnovano posumnja za nju ne postoji realno pokriće.
“Do oduzimanja dolazi ukoliko se ne dokaže zakonitost imovine, bez obzira na sudbinu krivičnog postupka”, rekao je Sekulović.
On je ocijenio da je riječ o vrlo revolucionarom zakonu za crnogorski legislativni sistem.
“Ovaj zakon treba da prati jedinstveno djelovanje sistema. Sistem mora da bude umrežen, koordinisan i da, sa jasnim ciljem, dođe do rezultata”, rekao je Sekulović.
On je kazao da je, uvidom u izvještaje o napretku, jasno da su, u praksi, finansijske istrage i oduzimanje imovine do sada bile u drugom planu.
“Išlo se više da se, kroz sporazum o priznanju krivice, dobija više osuđujućih presuda a ne da se pošalje poruka da se kriminal ne isplati”, rekao je Sekulović.
On je naveo da takva praksa može da bude motivišuća za počinioce krivičnih djela, dodajući da je noseća poruka izmjena zakona da će se borba protiv organizovanog kriminala tretirati ozbiljno.
“Nadam se da će se ovaj zakon što prije usvojiti, kako bi se što prije krenulo sa njegovom primjenom”, rekao je Sekulović.
Savjetnik u kabinetu potpredsjednika Vlade, Ivan Šoć, kazao je da predloženo zakonsko rješenje može već u idućoj godini da isporuči dobre reultate.
“Mnogo toga zavisi od saradnje organa, to mora da bude koordinisana akcija, a ključna faza zakona biće njegova primjena”, rekao je Šoć.
On je naveo da Crna Gora ima, kako je naveo, izuzetno obučene organe i da je već u dobroj poziciji.
“Prelazak u građanski postupak može biti izazovan, kao i zaštita imovinsko-pravnih interesa gdje će biti potrebna dodatna obuka, ali ni to nije nešto što je nedokučivo, zahvaljujući, prije svega, praksi iz Slovenije”, naveo je Šoć.
On je naveo da će posljednja faza u primjeni biti upravljanje imovinom dobijenom u pravnom postupku.
“Kada dobijemo prvu presudu, tek onda ćemo osjetiti koliki je značaj zakona”, naveo je Šoć.
Na osnovu aktuelnog zakonskog rješenja, kako je naveo, finansijske istrage nijesu išle van granica Crne Gore, što je, kako je rekao, “nedostatak i nešto što će morati da se riješi”.
“Velika imovina je van Crne Gore, ali postoji mogućnost saradnje sa državama gdje se ta imovina krije. Ovo će biti kompleksan proces, i čeka nas dosta izazova ali mislim da smo u dobroj startnoj poziciji”, rekao je Šoć.
Šefica stručnog tima Savjeta za borbu protiv korupcije, Vanja Ćalović Marković, navela je da se predloženo zakonsko rješenje dominantno odnosi na prošlost, dodajući da je glavna preporuka okretanje zakona ka budućnosti i omogućavanje krivične odgovornosti.
“Naravno, važno je oduzeti imovinu, ali je jednako važno kriminalizovati nezakontito bogaćenje”, rekla je Ćalović Marković.
Ona je navela da zakonsko rješenje mora biti usklađeno sa ljudskim pravima, ali i da se mora preispitati opseg slučajeva u kojima se može ispitati porijeklo imovine.
“Ako ste stavili granicu od 50 hiljada EUR, svako ko ima stan od 50 kvadrata biće predmet zakona. S druge strane, ako granicu postavimo previsoko, i ako kažemo da je milion, pitanje je hoćemo li naći taj milion u Crnoj Gori”, rekla je Ćalović Marković.
Ona je istakla da se zakon mora sagledavati i u kontekstu reforme tužilastva.
“Ne smijemo da zaboravimo da dobar dio vlasti ne želi da reformiše tužilašto, već želi da ga stavi pod svoju političku kontrolu”, rekla je Ćalović Marković.
Ona je navela da je zbog toga važno da to pitanje ne zavisi od ličnih interesa, dodajući da zabrinjava sprovođenje zakona.
“Znamo da smo godinama ulagali u tužilaštvo, ali da su kapaciteti za finansijske istrage vrlo ograničeni”, rekla je Ćalović Marković.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je ocijenila da je materija koju zakon obuhvata veoma složena.
“Nijesam sigurna u predloženu disperziju organa, niti da imamo istoriju dobre koordinacije organa, a ne prebacivanje odgovornosti”, kazala je Pavličić.
Ona je istakla da svaki organ treba da ima sopstvenu odgovornost.
“Tu odgovornost treba usmjeriti isključivo na nosioce pravnih ovlašćenja kada je riječ o korupciji i organizovanom kriminalu”, rekla je Pavličić.
Poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Đurović je navela da pozdravlja primjenu tog zakona.
“Svima nam je u interesu da ovaj zakon bude što prije u primjeni i da što prije dobijemo zakonsku presudu. Želim da vjerujem da će ovaj zakon što prije dati kvalitetna rješenja”, rekla je Đurović.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić naveo je da je ovo ključni dokument koji će omogućiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Ovaj zakon moramo da iskoristimo, ne za revanšizam, već kao mehanizam za postizanje pravde u Crnoj Gori” rekao je Adžić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
