fbpx
NaslovnicaCrna GoraDjelo Starca Milije odraz života herojske Crne Gore

Djelo Starca Milije odraz života herojske Crne Gore

Podgorica, (MINA) – Djelo Starca Milije, čije je ime simbol za veličanstvene stihove usmene literature kod Crnogoraca, odraz je života herojske Crne Gore, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, Đukanović je, na otkrivanju spomenika Starcu Miliji u Kolašinu, rekao da će taj slobodarski grad od danas biti bogatiji za još jedno značajno umjetničko djelo.

„Otkrivamo spomenik Starcu Miliji, čije je ime simbol za veličanstvene stihove usmene literature kod Crnogoraca, ali i na mnogo širim prostorima. Njegovo djelo je odraz života herojske Crne Gore, što je trajna odrednica njenog hiljadugodišnjeg postojanja“, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, časno ime Crne Gore ovjekovječeno je i posebnim darom onih velikana koji su stvarali i očuvali crnogorsko bogato kulturno nasljeđe, kao što je bio Starac Milija iz Kolašina.

„Pjesnik homerovske snage, tvorac nezaboravnih pjesama kroz čiji glas progovara ne samo Crna Gora jednog vremena, nego i sama epoha u kojoj su nastajale“, kazao je Đukanović.

Kako je rekao, usmena književnost utemeljena je kao važna kulturna tradicija, i odraz kolektivnog duha jednog naroda.

Ona je, kako je dodao Đukanović, ogledalo života u ovim vrletima, što se kroz pjesmu kazivalo i prenosilo s koljena na koljeno.

„Kao što je kolašinski rapsod od zaborava sačuvao više od tri hiljade svevremenih stihova, tako i mi ovim činom želimo u kulturu sjećanja utkati djelo Starca Milije“, naveo je Đukanović.

On je kazao da su se stvaralaštvu čiji je tvorac Starac Milija s divljenjem odnosili znameniti crnogorski i svjetski pisci i mislioci, među kojima su Njegoš i Gete.

Đukanović je naveo da poznavaoci i teoretičari s pravom ističu da su usmena kazivanja bila inspiracija za mnoga velika djela crnogorske i svjetske književnosti.

„To najbolje govori o njihovoj trajnoj vrijednosti, ali i o autentičnom duhu ljudi ovih krajeva, koji su u najtežim vremenima stvarali i vrhunsku poeziju i ostavili u nasljeđe to veliko nematerijalno kulturno blago kojim se diče pokoljenja“, istakao je Đukanović.

Kako je kazao, nije nimalo slučajno što se Starac Milija rodio i pjesnički stasavao u Kolašinu, kraju koji je iznjedrio mnoge glasovite ličnosti iz raznih perioda slavne crnogorske istorije.

Đukanović je rekao da je, u duhovnoj i državnoj vertikali Crne Gore, Kolašin važna tačka njenog oslonca.

Taj grad je, kako je naveo, rasadnik mudrih ljudi, stvaralaca, vojskovođa, revolucionara i narodnih heroja, ljudi koji su životom dokazivali da je njihovo junaštvo uvijek bilo neodvojivo od čojstva.

Đukanović je istakao da je Kolašin i sjedište Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja – temelja obnove crnogorskog državnog i nacionalnog imena kroz slavnu Narodno-oslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda.

„Starac Milija je, prepoznatljivim kazivanjem pjesama, ugradio lično i narodno književno iskustvo u pjesme koje je saopštio Vuku Karadžiću, učinivši ih samim vrhom epske poezije“, naveo je Đukanović.

Kako je kazao, on se do danas prepoznavao po pjesmama “Ženidba Maksima Crnojevića” ili “Banović Strahinja”.

Đukanović je rekao da će se te izuzetne pjesme narodne epike od danas, zahvaljujući i ovom spomeniku, prepoznavati po Starcu Miliji.

„Pjevao on o Maksimu Crnojeviću, Banović Strahinji, Leki Kapetanu ili Miliću Barjaktaru – to u njemu i kroz njega progovara Crna Gora, jedinstvenom ljepotom leksike južnoslovenskih naroda i izrazitim etičkim principom, kome se pandan može naći samo u antičkoj drami“, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, zaokružene i slojevite literarne likove – junake, poput Banović Strahinje, ne poznaje ni evropska književnost.

„“Pomalo je takijeh junaka” u književnosti, vjerovatno stoga što ga je stvorio rijedak talenat“, kazao je Đukanović.

Kako je naveo, u srži pjevanja Starca Milije su čovjek i njegova drama, zemlja i njena sudbina.

„Kad Starac Milija ispjeva svoga “Maksima Crnojevića” pred nama se ukazuje politička karta Crne Gore ne iz vremena Crnojevića, no iz vremena samoga pjevača, a iz glave Mojsija Zečevića, ili igumâna u Morači i na Cetinju“, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, nimalo slučajno, Starac Milija je zaokružio opus pjesmom o državotvornoj dinastiji Crnojevića, iz čije je štamparije proistekao “Oktoih”, prva štampana ćirilična knjiga Južnih Slovena.

„Tom pjesmom ispisana je sudbinska okrenutost Crne Gore Zapadu, Veneciji, u kojoj je nabavljena štamparska presa koja će Crnu Goru učiniti jednom od prvih evropskih država u kojoj su se u državnoj štampariji štampale važne bogoslužbene knjige, samo 40-ak godina pošto je iz Gutenbergove štamparije izašla Biblija“, naveo je Đukanović.

On je kazao da nije bilo potrebno kazati brojne pjesme da bi se stekao status književnog autoriteta.

„Bilo je dovoljno četiri ili pet da bi se pokazala sva raskoš jedne kulture, koja je svoju pismenost izbrusila u usmenoj tradiciji, i dostigla vrhunac u djelu Njegoševom, čiji je savremenik bio i Starac Milija“, rekao je Đukanović.

Kako je naveo, Starac Milija kazao je malo pjesama, ali je tim pjesmama rekao mnogo.

On je, kako je rekao Đukanović, kroz dramu pojedinca, umio da opjeva i sudbinu države i društva.

„Individualni talenat Starca Milije naša je tradicija, jer kroz njega je progovorio duh crnogorskog naroda“, istakao je Đukanović.

On je kazao da je Starca Milije uz gusle ispjevao Crnu Goru, koja nije bila samo poprište stalne borbe za slobodu, nego i zajednica velikih ličnih priča i sudbina.

„Opštinska vlast, prema ideji profesora Novaka Kilibarde, koji je posvećenički otkrivao slojeve stvaralačke ličnosti Starca Milije i postarao da ga vrati Kolašinu i opiše Crnom Gorom, a u izuzetnoj izradi umjetnika Miodraga Šćepanovića, koji je otvorio evropske kapije umjetnosti, podiže ovaj spomenik kao autentično kolašinsko svjedočanstvo o stvaralačkom geniju Starca Milije“, naveo je Đukanović.

Spomenik je, kako je dodao, svjedočanstvo civilizacijskog uzdizanja savremene Crne Gore, koje se ostavlja u nasljeđe generacijama koje dolaze.

„Neka ovaj spomenik, kao što su nekad bile gusle i pjevanje uz njih, bude mjesto susreta i razgovora Kolašinaca, kao i poklonika istinske umjetnosti i slobodarstva koji će u ovaj grad dolaziti“, poručio je Đukanović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije