fbpx
NaslovnicaMINA BusinessSet ekonomskih zakona opozicije nije uvršten u dnevni red

Set ekonomskih zakona opozicije nije uvršten u dnevni red

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština danas u dnevni red nije uvrstila set ekonomskih zakona koje su predložili poslanici opozicije u cilju saniranja posljedica epidemije koronavirusa po građane i privredu.

Skupština nije usvojila set zakona poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), između ostalog Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita – lex specijalis.

Nijesu usvojeni ni SDP-ovi predlozi izmjena zakona o radu, doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Na dnevni red nijesu uvrštene ni dopune Zakona o Prijestonici, kao ni izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV).

Poslanica Demokratskog fronta (DF), Branka Bošnjak, predložila je da se u dnevni red sjednice Skupštine uvrsti Predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine, kojim bi bili obuhvaćeni svi građani, što takođe nije usvojeno.

Ona je objasnila da bi predloženi zakon omogućio utvrđivanje porijekla imovine svih građana, odnosno oporezivanje visokim stopama ili oduzimanje one koja nije legalno prijavljena. Nakon toga bi se, kako je dodala Bošnjak, formirao fond u koji bi se slivao novac prihodovan po tom osnovu.

Poslanik SDP-a, Raško Konjević je, obrazlažući Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita, kazao da će moratorijumom Centralne banke (CBCG) na otplatu kredita građanima za period od tri mjeseca građanima biti obračunato oko 20 miliona EUR kamata.

„Da li je to pošteno prema onima koji nijesu mogli da rade, čija je djelatnost zabranjena zbog pojave koronavirusa. Moratorijum se odnosi na 62 hiljade građana koji su tražili odlaganje otplate kredita na period od tri mjeseca. Je li fer, pošteno i solidarno da oni snose posljedice takve odluke, a da banke obračunaju 20 miliona EUR. Ako je to solidarnost, šta je onda profiterstvo“, pitao je Konjević.

On je, obrazlažući predložene izmjene Zakona o radu, kazao da je minimalna zarada u Crnoj Gori najmanja u regionu, kao i da je Hrvatska u cilju pružanja pomoći privredi i građanima podgla na 530 EUR.

„Oni su podigli minimalnu zaradu, jer je to minimum kojim država trebalo da pomogne ljude koji ne rade ili su u stanju socijalne potrebe“, naveo je Konjević.

On je naveo da bi se predloženim izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje smanjuje opterećenje na zarade, koje u Crnoj Gori iznosi 64 centa na jedan euro neto zarade.

„U Crnoj Gori je 75 odsto ljudi radi u malom biznisu i ovo je prilika da im se pomogne tako što će im se smanjiti opterećenje na rad“, poručio je Konjević.

On je saopštio i da predložene izmjene Zakona o PIO podrazumijevaju promjenu u načinu obračuna penzije.

„Da smo na vrijeme usvojili Zakon, najniža penzija u Crnoj Gori bi bila 128 EUR i bila bi 20 odsto veća, a ljudi bi se penzionisali po povoljnijim uslovima“, kazao je Konjević.

Poslanica SDP-a, Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da je ta partija predložila i dopune Zakona o Prijestonici kojima je predviđena mogućnost da dio sredstava iz razvojnih projekata u okviru kapitalnog budžeta može biti preusmjeren na saniranje posljedica koje su usljed navedenih okolnosti izazvanih koronavirusom nastupile po privredu i građane Cetinja.

Ona je rekla da novac koji je bio opredijeljen za Cetinje za ovu godinu svakako ne može biti potrošen za kapitalne investicije zbog aktuelene krize i da ga treba usmjeriti tamo gdje je najpotrebnije, a to je malim i srednjim preduzećima, a ostatak na neophodne infrastrukturne projekte.

SDP je predložila i izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), kojom se predviđa da se stopa PDV-a, koji se naplaćuje na električnu energiju, smanji sa sadašnjih 21 odsto na sedam odsto.

Time bi se, kako smatra, značajno pomoglo građanima Crne Gore koji su suočeni sa krizom.

“Cijena električne energije je na referentnoj berzi značajni pala i ne vidimo reakciju Regulatorne agencije za energetiku (RAE), koja je bila agilna kada je trebalo braniti povećanje električne energije na osnovu rasta struje na berzi”, poručila je Vuksanović Stanković.

Najčitanije