fbpx
NaslovnicaMINA BusinessPovećanje cijena stočne hrane ugrožava poljoprivredne proizvođače

Povećanje cijena stočne hrane ugrožava poljoprivredne proizvođače

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Povećanje cijena stočne hrane od deset do 40 odsto direktno ugrožava poljoprivredne proizvođače, naročito mlijeka i mesa, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG).

Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period od januara do aprila i realizaciju javnih poziva kroz IPARD.

Iz PKCG je saopšteno da su na sjednici koncipirani predlozi za rješavanje aktuelnih problema u agraru, između ostalog da se kroz program intervencija na tržištu obezbijedi otkup viškova poljoprivrednih proizvoda, naročito kozijih sireva i proizvoda ribarstva i akvakulture.

„Zbog povećanja cijena stočne hrane potrebno je sagledati mogućnost uvođenja subvencije do stabilizacije tržišta, budući da je u posljednjim mjesecima cijena stočne hrane porasla i do 40 odsto u pojednim kategorijama“, navodi se u saopštenju.

Članovi Odbora udruženja smatraju i da je potrebno nastaviti sa realizacijom projekata Kupujmo domaće i Domaći ukusi, sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda.

„Potrebno je izmijeniti Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) čime će se uvesti jedinstvena niža stopa PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani“, rekli su iz PKCG.

Ocijenjeno je i da je neophodno raditi na udruživanju proizvođača, što će im omogućiti zajedničke nastupe na tržištu i time ojačati njihovu konkurentnost.

Sekretarka Odbora, Lidija Rmuš, kazala je da je tokom prva četiri mjeseca ove godine poslovanje privrednih subjekata u oblasti agrara bilo pod velikim uticajem pandemije.

„Ukupna prerađivačka industrija je u prvom kvartalu ove godine ostvarila pad od 13,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je u industriji pića ostvaren rast od 4,7 odsto, duvanskoj industriji sedam odsto, a u prehrambenoj industriji 3,3 odsto“, precizirala je Rmuš.

Iako nije dolazilo do zastoja u proizvodnji tokom trajanja pandemije proizvođači su se, kako je navela, susreli sa problemom plasmana proizvoda, kako zbog velikog uvoza i sporije naplate, tako i dijelom što su morali zbog nedovoljne tražnje na tržištu smanjiti proizvodnju i svesti asortiman samo na osnovne proizvode.

U ovoj godini na tržištu stočne hrane došlo je do povećanja cijena od deset do 40 odsto, što direktno ugrožava poljoprivredne proizvođače, naročito proizvođače mlijeka i mesa.

„Kako Agrobudžet još nije usvojen, to dodatno otežava situaciju, jer poljoprivredni proizvođači za sada još ne znaju koje će subvencije biti dostupne i kada će biti raspisani javni pozivi po mjerama podrške, naročito za mjere iz biljne proizvodnje“, smatra Rmuš.

Rmuš je saopštila da je istovremeno potrebno obezbijediti pomoć mljekarama koje otkupljuju mlijeko i već imaju problem gdje prodati, odnosno skladištiti gotove proizvode.

Što se tiče kozijeg mlijeka generalno je došlo do smanjenja otkupa, upravo zbog nemogućnosti plasmana sira, jer su dvije sirare koje otkupljuju mlijeko smanjile, odnosno potpuno ukinule, otkup od proizvođača.

Ova situacija, kako je ocijenila Rmuš, zahtijeva hitnu intervenciju kroz Program intervencija na tržištu.

Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović, rekao je da je Crna Gora turistička zemlja, pošto ta grana doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) 25 do 30 odsto.

„Svi sektori su vezani za turizam, pa i poljoprivreda. Smatram da je ovo godina oporavka, i to kroz turizam“, ocijenio je Đuranović.

On je saopštio da bi država trebalo da izdvaja više sredstava za podršku agrarnoj proizvodnji, navodeći da ulaganja u ovaj sektor ne predstavljaju trošak, već vrijednu investiciju koja daje značajne rezultate.

Predstavnik Zrnožita, Branko Pejović, istakao je važnost udruživanja proizvođača u klastere i planske proizvodnje u agraru u skladu sa zahtjevima tržišta.

„Nije problem proizvesti, već plasirati proizvode na tržište. Ako nemamo tržište, nema plasmana“, rekao je Pejović.

Božidar Jokić iz preduzeća Agro Mont smatra veoma pozitivnim uvođenje niže stope PDV-a za proizvođače jaja.

On smatra da je razvoj poljoprivrede nemoguć bez državne podrške, putem subvencija.

Safet Franca iz Mesoprometa ukazao je na problem oporezivanja bijelog sira po stopi od 21 odsto, što predstavlja značajna izdavanja za otkupljivače.

„Potrebno je inicirati prema Ministarstvu da se ovaj PDV smanji jer smo nekonkurentni, pošto prodavci na pijaci i nakupci uopšte ne plaćaju ovaj porez“, rekao je Franca.

Ova kompanija otkupljuje sir od 250 kooperanata, ali mora da obračuna PDV, što nije slučaj kod prodaje sira na pijaci.

Predstavnik resornog Ministarstva, Mirsad Spahić, kazao je da su brojni izazovi u sektoru, a pojedine među njima, kao što su otkup mlijeka, sira i jagnjadi, kako smatra, treba riješiti strateškim djelovanjem kako bi se izbjeglo stvaranje tržišnih viškova.

On je dodao da je notirao zahtjeve privrednika i da će se raditi na njihovom rješavanju.

Spasoje Vujošević iz Investiciono-razvojnog fonda (IRF) kazao je da su za ovu godinu definisali kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovima, ženama, početnicama u biznisu, ženskom preduzetništvu, ženama i mladima u biznisu.

On je najavio podršku preduzećima u održavanju i poboljšanju likvidnosti, podsticaju konkurentnosti, realizaciji green i brown field investicija, te infrastrukturnim projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i onima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije