fbpx
NaslovnicaMINA BusinessPotrebna bolja institucionalna podrška

Potrebna bolja institucionalna podrška

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Žene i mladi su prepoznati kao veliki, ali nedovoljno iskorišćen potencijal crnogorske ekonomije, pri čemu je za razvoj ženskog preduzetništva potrebna bolja institucionalna podrška, ocijenila je predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Ljubica Kostić-Bukarica.

Ona je ocijenila da je uključivanje što većeg broja građana i građanki Crne Gore u biznis potrebno, prije svega, u cilju socio-ekonomskog razvoja zemlje.

“Žene i mladi su prepoznati kao veliki, ali nedovoljno iskorišćen potencijal crnogorske ekonomije, no nažalost još ne postoji sistemska i sveobuhvatna podrška u tom segmentu”, rekla je agenciji Mina-business Kostić-Bukarica, koja je vlasnica i izvršna direktorka marketinške agencije M.A.S. CODE iz Podgorice.

Prema statističkim podacima iz 2011. godine u Crnoj Gori je, kako je podsjetila, bilo samo 9,6 odsto preduzeća u vlasništvu žena. Posljednjih godina vidljiv je veliki napredak u broju vlasnica biznisa, kojih je sada 21,81 odsto.

“U cilju ekonomskog napretka zemlje i prihvatanja savremenih društvenih tokova neophodno je da mi kao društvo omogućimo ženama da ravnopravno učestvuju u biznisu. Ne samo da se nadam nego i sugerišem da bi u ovom vremenu nezapamćene krize, izazvane virusom COVID-19, trebalo da preispitamo vrijednosti na kojima se naše društvo temelji, zakone, tabue i stereotipe i pomognemo svima, a posebno ženama i mladima da ravnopravno učestvuju u preduzetništvu”, kazala je Kostić-Bukarica.

Ona je navela da je činjenica da se žene teže odlučuju za sopstveni biznis.

“U Crnoj Gori se žene odlučuju za preduzetnički poduhvat uglavnom da obezbijede sredstva za opstanak domaćinstva i porodice, dok se u razvijenim zemljama uključuju u biznis, prije svega, zbog šansi i dobrih prilika da realizuju svojih poslovnih ideja”, navela je Kostić-Bukarica.

Za takvu situaciju, kako je precizirala, postoji više razloga, među kojima su tradicionalni stereotipi koji, nažalost, još vladaju na ovim prostorima i prema kojima je ženi mjesto u kući, a ne u svijetu biznisa, zatim vlasništvo nad imovinom, koja se u više od 90 odsto slučajeva vodi na muške srodnike i iz tog razloga žene nijesu u mogućnosti da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava za započinjanje biznisa, a kasnije i za njegov razvoj.

“Žene kao vlasnice malih i srednjih preduzeća u odnosu na muške kolege preduzetnike, često imaju nejednak status i kredibilitet na tržištu. Teže im je da osnuju firmu, a treba im i daleko više vremena da postanu prihvaćene u poslovnom svijetu”, rekla je Kostić-Bukarica.

foto: Asocijacija poslovnih žena Crne Gore

Ona je ocijenila da prilikom osnivanja i razvoja preduzeća žene nemaju iste polazne tačke, a posebno im je otežan pristup ekonomskim i finansijskim resursima.

“Ukoliko tome dodamo sve porodične obaveze čiji je nosilac, kako kod nas tako i u većini zemalja regiona uglavnom žena, jasno nam je da na razvoj ženskog preduzetništva utiču brojni otežavajući faktori”, dodala je Kostić-Bukarica.

Prema njenim riječima, rodne razlike postoje i po pitanju biznis sektora u kojima su žene. One su dominantno u sektorima trgovine i usluga, dok su muškarci prisutniji u segmentima građevine, proizvodnje i transporta.

Kostić-Bukarica je, govoreći o tome koliko su nadležne institucije u državi spremne da pomognu u ekonomskom osnaživanju žena, kazala da je potrebna bolja institucionalna podrška.

“Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sprovode u dovoljnoj mjeri. Trenutno je u pripremi nova Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori za period od naredne do 2024. godine. Ovaj, za nas, izuzetno važan dokument bi trebalo da podstakne brže i lakše ekonomsko osnaživanje žena kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju preduzetničkih potencijala žena”, saopštila je Kostić-Bukarica.

Prema njenim riječima, neophodno je preispitivanje postojećih i kreiranje novih programa državne podrške sa stanovišta stvarnih potreba preduzetnica. Da bi se to postiglo u proces kreiranja bi trebalo uključiti same preduzetnice preko njihovih udruženja.

“Podsjetila bih da je prva kreditna linija Investiciono razvojnog fonda osnovana 2010. godine upravo na inicijativu naše Asocijacije”, navela je Kostić-Bukarica.

Ona smatra da bi trebalo povećati broj programa mentorstva i osnivanje biznis inkubatora za početnice u biznisu, jer je za razvoj preduzetništva žena izuzetno važna edukacija.

“Preduzetnicama je potrebno pomoći prilikom usklađivanja porodičnog i poslovnog života i tu je najvažnija je podrška porodice, ali ne smijemo zanemariti ni ulogu države u segmentu otvaranja boravaka za djecu u osnovnim školama, različitih servisnih centara za domaćinstva, jaslica i vrtića sa kliznim radnim vremenom”, kazala je Kostić-Bukarica.

Takođe je potrebna velika promocija ženskog preduzetništva kroz medije, kako tradicionalne tako i putem društvenih mreža, gdje se bilježe značajni pomaci.

Kostić-Bukarica je, govoreći o poruci svima koji se dvoume u vezi sa pokretanjem svog biznisa, kazala da se niko nikada ne može natjerati da uđe u biznis.

“Svaka priča je posebna i svako ima različit motiv. Ženama, kao i mladima, koji su takođe osjetljiva kategorija kada po pitanju osnivanja biznisa, mogu da dam savjet, da, ukoliko žele da počnu da se bave sopstvenim biznisom, budu istrajni, da stalno uče i da se uvijek trude ne da budu dobri u tome što rade, već izvanredni i rezultati neće izostati”, poručila je Kostić-Bukarica.

Asocijacija poslovnih žena Crne Gore Poslovna žena osnovana je 2009. godine sa ciljem da obezbijedi povezivanje poslovnih žena na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu, u cilju razvoja sopstvenog poslovanja, prezentovanja razvojnih mogućnosti i potreba, i na toj osnovi identifikovanja i korišćenja raspoloživih stranih i domaćih resursa.

Asocijacija je članica Udruženja poslovnih žena Mediterana (AFFAEMME), a od aprila 2014. godine je članica i Svjetske asocijacije poslovnih žena (FCEM). Takođe je i jedna od prvih potpisnica UN Globalnog sporazuma za Crnu Goru.

Asocijacija ima preko 120 članica.

Najčitanije