fbpx
NaslovnicaMINA BusinessNovo zatvaranje bi negativno uticalo na veliki broj preduzeća

Novo zatvaranje bi negativno uticalo na veliki broj preduzeća

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odluka o novom zatvaranju preduzeća u uslužnom sektoru zbog pogoršane epidemiološke situacije, negativno bi uticala na poslovanje velikog broja malih preduzeća, a time i na standard domaćinstava, saopštila je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), Jadranka Kaluđerović.

Ona je kazala da je pandemija negativno uticala na ekonomiju svih zemalja, a posebno na one u kojima usluge daju najznačajniji doprinos ekonomskom rastu, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom.

„Odluku o zatvaranju treba donijeti na bazi analize informacija koje nam nudi nauka, sa jedne strane medicina, a sa druge ekonomija. Treba uporediti koristi i štete koje takva odluka može da donese. Odluka o zatvaranju će sigurno ugroziti poslovanje velikog broja, posebno malih preduzeća, a time i standard značajnog broja domaćinstava“, rekla je Pobjedi Kaluđerović.

Ona je dodala i da bi takva odluka bila opravdana ukoliko analize i procjene pokažu da će zatvaranje tih objekata imati značajniji pozitivan uticaj na usporavanje pandemije.

Kaluđerović je podsjetila da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu pao petinu, na šta je prije svega uticalo smanjenje aktivnosti u oblasti turizma, trgovine i saobraćaja.

“Negativni trendovi iz tih sektora su se prelili i na ostale povezane, poljoprivredu i industriju, koje su takođe zabilježile pad. To je rezultiralo smanjenjem zaposlenosti, pa se broj registrovanih nezaposlenih od marta do septembra povećao skoro 19 hiljada. Nastavkom pandemije za očekivati je da će se negativni trendovi nastaviti i bez zatvaranja u određenim sektorima”, rekla je Kaluđerović.

Ona je navela da su, za sada, zemlje u čijoj ekonomiji dominira industrija manje pogođene, kao i da nijesu svi uslužni sektori pogođeni na isti način.

“Tako, na primjer, sektor digitalnih usluga bilježi rast. Ipak, ukoliko se pandemija nastavi zbog smanjenja realnog dohotka zbog rasta nezaposlenosti, doći će do smanjenja tražnje za industrijskim proizvodima, posebno onim koji nijesu namijenjeni zadovoljenju primarnih potreba. Smanjena tražnja dovešće i do smanjenja proizvodnje, čime će se i pretežno industrijalizovane zemlje dovesti u nepovoljan položaj”, objasnila je Kaluđerović.

Ona je podsjetila da je jedna od karakteristika crnogorske ekonomije, koja je djelimično posljedica njene strukture, izraženi sezonski karakter. U trećem kvartalu je najintenzivnija ekonomska aktivnost, dok se najniži BDP ostvaruje u prvom tromjesečju.

“To znači da je eventualno zatvaranje moglo imati najveći negativan uticaj na ekonomsku aktivnost tokom trećeg kvartala, dok bi takva odluka tokom četvrtog tromjesečja imala nešto manje negativne posljedice. Ipak, jasno je da se najveći broj preduzeća već sada suočava sa problemima likvidnosti i pitanje je koliko bi ih moglo održati biznis u slučaju novih restrikcija”, upozorila je Kaluđerović.

Ona je saopštila da se zbog već smanjene likvidnosti može očekivati da najveći broj preduzeća svega nekoliko sedmica izdrži zatvaranje.

Najčitanije