fbpx
NaslovnicaMINA BusinessKupovinom domaćih proizvoda veći dio novca ostaje u državi

Kupovinom domaćih proizvoda veći dio novca ostaje u državi

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U uslovima uravnoteženog odnosa kvaliteta i cijene domaćih i uvoznih proizvoda, prirodno je da potrošač izabere domaći, saopštio je direktor kompanije “Šimšić Montmilk”, Milutin Đuranović i dodao da na taj način veći dio novca ostaje u Crnoj Gori.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da kupovinom uvoznog proizvoda veći dio novca odlazi iz Crne Gore.

“Uvoz prehrambenih proizvoda u prethodnoj godini iznosio je 580 miliona EUR. Kada bi svaki stanovnik Crne Gore dnevno trošio na kupovinu domaćih proizvoda samo po jedan EUR, u Crnoj Gori bi ostalo 230 miliona EUR”, rekao je Đuranović, koji je i predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG.

On je naveo da kampanje koje afirmišu crnogorske proizvođače i proizvode – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi kratkoročno i dugoročno posmatrano, imaju za cilj očuvanje i razvijanje ideje kupovine domaćih proizvoda, koja je odomaćena kod savremenih potrošača razvijenih država i predstavlja sastavni dio nacionalnog identiteta.

“Mlada prehrambena industrija Crne Gore je nastala u vremenu apsolutne otvorenosti domaćeg tržišta, kada su moćne regionalne i kontinentalne industrije već zaposjele naše tržište i podijelile ga. Kreirana je potrošačka navika, koja se lako ne mijenja. Uvozni prehrambeni proizvodi koji su prisutni na našem tržištu potiču iz finansijski moćnih prehrambenih sistema, koji na našem tržištu plasiraju svega par procenata svoje ukupne proizvodnje”, naveo je Đuranović.

Prema njegovim riječima, ni država, ni domaći proizvođači nemaju pravo, ni želju, ni mogućnost, da “primoraju“ potrošače da kupuju domaće proizvode, a te kampanje su kreirane sa zadatkom da se domaći proizvodi predstave na takav način da potrošač sam razumije zašto je i za njega kao pojedinca i za društvo u cjelini značajno da kupuje domaće.

“Svjesni smo činjenice da nije dovoljno da domaći proizvodi imaju epitet domaćeg porijekla da bi našli put do potrošača”, dodao je Đuranović.

On je pohvalio i zahvalio se Vladi, PKCG, trgovinskim firmama, hotelima, ugostiteljskim firmama na naporima koje ulažu na planu afirmacije ideje kupovine domaćih proizvoda.

Đuranović je, na pitanje u kojoj mjeri je pandemija Covid-19 pokazala važnost razvoja domaće proizvodnje, odgovorio da je sada ta situacija, posmatrano sa zdravstvenog aspekta, ali i ekonomskog puno neizvjesnija i teža nego na početku.

“Ono što godinama unazad, a ni danas nemam dilemu, to je oslanjanje na sopstvene potencijale, prije svega na poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Ideji liberalizma nema mjesta u oblasti poljoprivrede u periodu ekonomske ekspanzije, a kamoli u kriznim periodima”, smatra Đuranović.

Države koje su to, kako je dodao, blagovremeno razumjele i formalno-neformalnom metodologijom primijenile, mnogo lakše će prebroditi krizu u odnosu na one koje su spavale pokrivene zastavom liberalizma.

Đuranović je, odgovarajući na pitanje kako se pandemija odrazila na poslovanje njegove kompanije, kazao da mlijeko spada u osnovne životne namirnice koje se konzumiraju svakodnevno, što je srećna okolnost u poslovanju njihove firme.

“U kriznim vremenima, u sektoru mljekarstva najvažnije je sačuvati sirovinsku osnovu. Da bi se shvatio značaj očuvanja primarne farmerske proizvodnje, ukazaću na dvije specifičnosti, odnosno na proces proizvodnje sirovog mlijeka, njegov otkup, prerada i proizvodnja mliječnih proizvoda se mora realizovati svakodnevno”, objasnio je Đuranović.

On je rekao da mljekara mora otkupljivati mlijeko svakog dana i preraditi ga svakodnevno.

“Proces otkupa i prerade u mljekari traje 24 sata, 365 dana u godini. U prosjeku se u Crnoj Gori dnevno otkupi preko 77 hiljada litara mlijeka od oko dvije hiljade gazdinstava”, precizirao je Đuranović.

Kod nekih mljekara, prije svega kod sirara, javili su se tržišni viškovi, zbog slabe turističke sezone. Sirare koje proizvode polutvrde sireve imaju prilične zalihe sira, koje ne mogu da prodaju, sir lagano kalira, nemaju mjesta da smjeste nove zalihe sira.

“Da ne bi došlo do likvidiranja farmi kod kooperanata koje predaju mlijeko sirarama, mi smo se kroz intenzivnu komunikaciju sa kolegama sirarima dogovorili da oni nastave sa otkupom, i da otkupljeno mlijeko preusmjere u našu mljekaru, kao i druge mljekare koje mogu da preuzmu tržišne viškove sirovog mlijeka”, naveo je Đuranović.

On je dodao da je u periodu pandemije došlo do djelimične promjene navike domaćih potrošača koji u prvi plan stavljaju kupovinu domaćih proizvoda, koji idu dotle da čak prioritet u izboru mjesta kupovine daju onim koji favorizuju domaće proizvode.

Mljekara Lazine je privatna mljekara sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori. Počela je da radi 1998. godine, u okviru “Šimšić Montmilk” iz Danilovgrada.

Na početku rada Mljekara je zapošljavala pet radnika, da bi u prošloj godini broj zaposlenih iznosio 121 radnika, od kojih su 12 visokoobrazovani kadar. U prošloj godini otkupljeno je 7,2 miliona litara mlijeka. Vrijednost ostvarenog prihoda je iznosila 9,5 miliona EUR, uz zadovoljavajući nivo dobitka.

Najčitanije