fbpx
NaslovnicaMINA BusinessInvesticijeCrna Gora prestižna top destinacija

Crna Gora prestižna top destinacija

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je prestižna top investiciona i turistička destinacija, koja je ojačala javne finansije, snažno nastavlja strukturne reforme i želi bez alternative da bude dio Evropske unije (EU), saopštio je premijer Duško Marković.

„Naša međunarodna pozicija nas promoviše kao bezbjednu i povoljnu investicionu destinaciju kao punopravne članice NATO-a. Time smo značajno unaprijedili poslovni ambijent i doprinijeli ne samo društvenoj nego i ekonomskoj afirmaciji“, rekao je Marković na godišnjoj skupštini Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG).

On je rekao da SSICG ima veoma važnu ulogu u saradnji sa Vladom i ministarstvima na kreiranju i implementaciji politike, koja je u posljednjem periodu dala impresivne rezultate.

foto: MINA

Marković je kazao da prema nekim procjenama za dvije godine rast stranih direktnih investicija (SDI) iz zemalja članica NATO-a iznosi preko 60 odsto.

On je dodao da je Crna Gora sada privlačnija destiancija za ulaganja od Kariba, Jamajke i Meksika.

„Ojačali smo javne finansije i rezultatima na suzbijanju sive ekonomije. To nam je pomoglo da ozdravimo i državni i budžet lokalnih uprava, koje su odgovornije prema izmirivanju svojih obaveza“, naveo je Marković.

On je kazao da su za 11 mjeseci i 20 dana novembra ostvareni 5,5 odsto, odnosno 81 milion EUR veći prihodi, kao i da su danas na 95 odsto ispunjenosti plana budžeta za 11 mjeseci.

„Nastavili smo i sa strukturnim reformama. Nijesam lično zadovoljan rezultatima bez obzira na napor koji se tu čini. To je najteži segment, koji ima specijalnu dimenziju, a očigledno svi u državnoj administraciji nemamo jednak odnos prema pitanju strukturnih reformi kada dođemo na sam teren“, rekao je Marković.

On je, govoreći o postupku davanja aerodroma u koncesiju, kazao da postoji interesovanje više od 22 kompanije i konzorcijuma, najjačih u tom segmentu, kao i da vjeruje da će očekivanja Vlade biti značajno premašena.

„Ohrabren sam kako u ovoj fazi izgleda investicija“, kazao je Marković.

Prema njegovim riječima, pokrenut je i Program ekonomskog državljanstva, koji uključuje priliku da dvije hiljade investitora uloži novac u razvojne projekte.

Marković je podsjetio da je Crna Gora bilježila stope rasta od 4,9 odsto u 2017. i prošloj godini, dok u prva dva ovogodišnja kvartala raste tri i 3,2 odsto.

„Za treći kvartal stopa rasta će biti značajno veća u odnosu na drugi, pri čemu naša ekonomija ima stabilan rast i veoma sam zadovoljan time. Otvorili smo blizu 30 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori, što se reflektovalo manjom stopom nezaposlenosti“, naveo je Marković.

Vlada, kako je dodao, nastavlja sa snažnim ulaganjem u kapitalnu infrastrukturu.

„Ostala su teška naslijeđenja pitanja, kao što je dug Montenegro Airlinesa (MA) i naša odluka da ipak naredne godine krenemo u povećanje zarada za zdravstvo i prosvjetu“, kazao je Marković.

Budžet je, kako je ocijenio, razvojni, pri čemu je 229 miliona EUR u kapitalnom budžetu opredijeljeno za investicije, a obezbijeđenja je i kreditna linija od 150 miliona EUR koja se može koristiti za razvoj.

„Turizam danas bilježi značajno bolje rezultate, gdje za nepunih 11 mjeseci imamo 160 hiljada turista više i 400 hiljada noćenja više. To će do kraja godine biti vjerovatno udvostručeno, a već u ovom trenutku smo prebacili finansijske efekte u odnosu na prošlu godinu“, precizorao je Marković.

On je dodao da je Vlada pri kraju usaglašavanja zakona o radu, koji će biti reformski.

„Nadam se da ćemo stvoriti pretpostavke da do kraja novembra ili prve sedmice decembra stvorimo uslove da on bude usvojen u decembru. Vjerujem da će to biti značajan zakon za sve nas“, kazao je Marković.

On je, govoreći o integraciji Crne Gore u EU, saopštio da je država pri samom kraju prvog procesa koji je uglavnom usmjeren na otvaranje poglavlja i privremeno zatvaranje nekih.

„Od 33 poglavlja otvorili smo 32, a zadnje Poglavlje 8 – Konkurencija bilo je spremno i prije godinu, ali zbog izazova u EU i njenih prioriteta nažalost nijesmo uspjeli da ga otvorimo“, rekao je Marković.

EU je, prema njegovim riječima, suočena sa značajnim unutrašnjim izazovima, Brexitom, posljedicama migrantske krize i globalnim trgovinskim sukobima, koji su prisutni na globalnoj sceni.

Marković je, govoreći o non paper dokumentu, rekao da već prvo iščitavanje govori da je politika proširenja neupitna da Zapadni Balkan treba i mora imati evropsku perspektivu.

„Crna Gora nema nikakav nervozan stav prema non paperu i ovom pristupu. Crna Gora je partner u pregovaračkom procesu i zrela je da razumije probleme u kojima se nalaze njeni partneri“, naveo je Marković.

On je dodao da za Crnu Goru EU nema alternativu i tako se odnosi i prema regionalnim inicijativama.

„Svaka regionalna inicijativa je dobra ako nadomjesti EU integraciju, a ne da predstavlja zamjenu za nju. Pažljivo ćemo se ponijeti prema njoj“, saopštio je Marković.

foto: MINA

Predsjednik SSICG, Christoph Schoen, kazao je da je Savjet tokom deset godina ostvario veliki značaj, jer je uspio da sa poslovnim udruženjima i Vladom stvori atmosferu povjerenja i želje da zajedno rade na poboljšanju položaja Crne Gore kao investicione destinacije.

On je naveo da će članovi Savjeta nastaviti da ulažu u Crnu Goru i da njihove projektovane investicije za period od naredne do 2022. godine iznose oko 500 miliona EUR na godišnjem nivou.

„Nastavićemo da pružamo punu podršku Vladi u kreiranju povoljnog ambijenta“, rekao je Schoen.

On je kazao da je ugled koji danas uživa Savjet izgrađen pažljivo i rezultat je temeljnog rada koji se preduzima kako bi se doprinijelo unapređenju ekonomije, poslovnog okruženja i Crna Gora učinila još privlačnijom za ulaganja i približila EU standardima.

„Želim da zahvalim Vladi koja je prepoznala važnost Savjeta i njegovu ulogu u ekonomskom razvoju Crne Gore, što nam je omogućeno da učestvujemo aktivno u donošenju odluka uz aktivan rad u najvažnijim Vladinim radnim tijelima sa ciljem prenosa znanja i iskustava koje posjeduju naši članovi kako bi se međunarodne prakse primjeniivale u crnogorskom zakonodavstvu“, naveo je Schoen.

On je zaključio da su završili sa godišnjom Skupštinom na kojoj su izvijestili o rastućem broju članova Savjeta, razgovarali o aktivnostima u prethodnom periodu i planovima za naredni.

Najčitanije