Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada očekuje da skupštinska većina što prije usvoji Predlog zakona o budžetu za ovu godinu, jer je on sanacioni, fiskalno odgovoran, pravedan i socijalnog karaktera, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.
“Rekao sam da je budžet najbolji u istoriji, jer je ostvaren maksimum u odnosu na javašluk koji nas je dočekao, dugogodišnju interesnu ekonomiju za bogaćenje jednog sloja društva i najveći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Evropi od preko 15 odsto”, rekao je Spajić.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, kazao da je u pitanju predlog budžeta dobrih domaćina, a ne rasipnika.
“Ovo je budžet koji ne donosi povlastice izabranima. Očuvali smo plate, penzije i socijalna davanja, uz povećana izdvajanja. Nijesu nam bili prioritet stanovi za privilegovane i državni krediti po specijalnim/bagatelnim uslovima”, dodao je Spajić.
On je dodao da su za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i partnera, povlašćene uslove mogli samo da sanjaju najugroženiji građani, zdravstveni i prosvjetni radnici, mladi bračni parovi ili radnici ugašene industrije.
Spajić je poručio da je ovo godina oporavka, ocijenivši da su reforme put pravog i sigurnog ozdravljenja finansija i ekonomije države.
On je saopštio da Vlada teret krize nije prevalila na građane, jer se nije opredijelila za povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) ili opterećenja na rad koja su, kako je rekao, zahvaljujući bivšoj vlasti najveća u regionu i šire.
Spajić je najavio da će Vlada sa socijalnim partnerima pokušati da nađe optimalno rješenje za taj problem.
“Imali smo najveći pad ekonomije u Evropi u prošloj godini i nijesmo odlučili da povećanjem PDV-a izazovemo lančani rast cijena, uvedemo krizni porez, zamrznemo penzije ili nametnemo takse ‘euro po euro’, kojima su se uzimali milioni EUR od građana. Ništa od toga nismo uradili, već smo raskrstili sa prethodnom praksom kada je najlakše bilo ‘boriti’ se preko džepa građana za finansijsku konsolidaciju”, poručio je Spajić.
On je saopštio da je PDV na jaja smanjen sa 21 odsto na sedam odsto i time je pridružen osnovnim proizvodima za ishranu, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast i ulje.
“Što se tiče politike države, ona nije uticala na rast cijena bilo kojeg od tih proizvoda. Naprotiv, počeli smo da širimo listu proizvoda sa nižom stopom PDV-a od sedam odsto, upravo da bismo pomogli da zaštitimo građane od rasta cijena”, objasnio je Spajić.
On je naveo da je nakon najveće recesije predloženo samo djelimično mijenjanje akcizne politike kako bi bila usklađena sa evropskim pravilima, i to samo za proizvode koji bi mogli negativno uticati na zdravlje stanovništva.
“Sve to da bismo pojačali izdvajanja za zdravstvo u pandemiji gdje Vlada bilježi uspješne rezultate, uz odličnu organizaciju i tempo vakcinacije stranovništva”, rekao je Spajić.
Predlog budžeta je, bez glasova protiv, prošao na matičnom skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a dva mjeseca je u parlamentu.
Spajić je ocijenio da prvi put postoji detaljna struktura i puna primjena programskog budžeta, koji će povećati transparentnost cijelog sistema javnih finansija.
Deficit budžeta u ovoj godini projektovan je na 139,1 miliona EUR ili tri odsto BDP-a, a u prošloj je bio 10,3 odsto, odnosno preko 425 miliona EUR.
“Predloženim mjerama budžeta se postiže značajno fiskalno prilagođavanje i težićemo da dostignemo taj cilj”, poručio je Spajić.
On je dodao da se od opustošenih javnih finansija i države na ivici bankrota došlo, u rekordnom roku, do održivih javnih finansija.
“Ostvarili smo značajne uštede od preko 150 miliona EUR, uz smanjenje nepotrebnih troškova, ali uz očuvanje plata, blago uvećanje penzija usljed redovnog zakonskog usklađivanja i veća izdvajanja socijalnih davanja“, poručio je Spajić.
Povećana su sredstva za finansiranje zdravstvenog sistema i masovnu vakcinaciju stanovništva od koronavirusa.
„Znamo gdje moramo više – kod povećanja plata biće među prvima zdravstveni radnici, kojima je nedavno isplaćen stimulans od po 250 EUR, kao zahvalnost građana za sve što čine u borbi sa ovom pošasti”, saopštio je Spajić.
On je podsjetio da je za samo nekoliko mjeseci rada Vlade obezbijeđeno povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 EUR ili skoro 13 odsto, čime se utiče na rast prosječne plate, a kao posljedica stvaraju se uslovi za povećanje socijalnih i drugih davanja usljed zakonskih usklađivanja.
“Sa socijalnim partnerima tražimo rješenje i za rasterećenje privrede zbog rasta minimalne zarade. Stvorili smo uslove za uvođenje dodatka od po 30 EUR za djecu u predškolskom uzrastu, besplatne udžbenike za sve osnovce, povećanje staračke naknade na 70 odsto minimalne penzije, a obezbijedili smo osnivački kapital i nabavku aviona za novog crnogorskog avio ambasadora – Air Montenegro”, precizirao je Spajić.
On je podsjetio da je Vlada već imala dva paketa mjera podrške privredi, kroz koje je snažno podstakla zapošljavanje.
Spajić je ukazao i na značaj subvencija za zarade sa proširenom listom privrednih djelatnosti.
“U subvencijama smo bili izdašniji, primjera radi, od Grčke, iako smo u daleko siromašnijoj poziciji”, dodao je Spajić.
Uvođenje markiranja mineralnih ulja i njihovih derivata je još jedna od mjera Vlade za suzbijanje nelegalnog prometa, bolji kvalitet derivata na tržištu i povećanje budžetskih prihoda.
„Za markiranje će se koristiti najsavremenije nano-tehnologije. Spriječićemo da se u prometu nađe gorivo koje nije markirano na propisan način. Pored povećanja prihoda budžeta, direktne koristi će imati i vlasnici motornih vozila, jer će imati gorivo isključivo propisanog kvaliteta“, tvrdi Spajić.
Od preduzeća u državnom većinskom vlasništvu i zavisnim kompanijama traženo je da neto dobit od prethodne godine bude uplaćena u budžet Crne Gore u skladu sa vlasničkim udjelom države.
Spajić je dodao da je veći kapitalni budžet, iz kojeg najviše ide za auto-put, ali da će se njime biti zadovoljno tek u narednom budžetu i u godinama koje slijede.
“Sada moramo plaćati naslijeđene, ugovorene obaveze za projekte koji ne donose ravnomjeran razvoj u državi. Saglasan sam da treba više novca za određene opštine. To će obezbijediti ova Vlada, ali tako da kapitalni budžet bude ravnomjerno raspoređen. Nećemo dozvoliti da se isti projekti godinama prolongiraju bez završetka, a da se novac građana izdvaja svake godina za te namjene, dok se u stvarnosti ništa ne dešava”, upozorio je Spajić.
On je podsjetio da je emisijom crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u decembru prošle godine obezbijeđena stabilnost javnih finansija i omogućeno da država bude redovan platiša svih finansijskih obaveza.
Spajić je dodao da se već uspio smanjiti dug, a planirano je da se postepeno smanjuje do nivoa od 70,6 odsto BDP-a u 2023. godini.
“Projektovano je smanjenje deficita budžeta na ispod jedan odsto BDP-a u narednoj godini, nakon čega budžetski saldo prelazi u pozitivnu zonu i ostvaruje suficit od 1,2 odsto projektovanog BDP-a. Stope realnog ekonomskog rasta su planirane na 10,5 odsto u ovoj godini, 6,5 odsto u narednoj, pa 5,8 odsto u 2023. godini”, zaključio je Spajić.
