fbpx
NaslovnicaMINA BusinessImperativ diversifikovanje ekonomije

Imperativ diversifikovanje ekonomije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski privrednici podnose veliko breme krize koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić i dodala da je imperativ diversifikovanje ekonomije, kao preduslov jačanja otpornosti privrede na eksterne šokove.

Ona je kazala da je privreda prethodne dvije godine suočena sa pandemijom, koja nikoga nije poštedjela i koja je uzdrmala i mnoge snažnije ekonomije od crnogorske.

„Smatram da treba istaći značaj mjera koje je kao podršku privredi od početka pandemije do danas donosila Vlada. Istina je da je privredi trebala u određenim sektorima i intenzivnija pomoć, nerijetko i hitrije reakcije, ali ono što je realizovano pomoglo je da se sačuva naša ekonomska supstanca“, rekla je Drakić na godišnjem sastanku privrednika sa premijerom Zdravkom Krivokapićem.

Prema njenim riječima, privrednici podnose veliko breme krize koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija, sposobnost brzog prilagođavanja promjenama i vještinu upravljanja u nepredvidivim uslovima.

„Pokazali su i visok stepen društvene odgovornosti, a i brigu za zaposlenog, ne samo kao nekoga ko svojim radom učestvuje u stvaranju dobiti kompanije, već je to imalo i naglašenu socijalnu dimenziju“, kazala je Drakić.

Ona je navela da je najveći potencijal za kreiranje održivijeg rasta prepoznat u sektorima poljoprivrede, energetike, turizma i informaciono – komunikacionih tehnologija, te okretanju zelenim načinima poslovanja.

“Ulaganja u sektor poljoprivrede, edukacija, podrška u implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta imaće pozitivne efekte u srednjoročnom periodu u dijelu supstitucije uvoza hrane. Neophodno je jačati domaću proizvodnju, promovisati je i afirmisati na dobro osmišljen način”, ocijenila je Drakić.

Takođe, energetski sektor ima potencijal da u dugom roku bude nosilac ekonomskog rasta i značajno doprinese stabilnosti javnih finansija.

“U tu funkciju treba staviti sve raspoložive obnovljive izvore energije, vodeći računa o očuvanju ekološke i ekonomske ravnoteže koja je temelj odgovornog upravljanja resursima”, smatra Drakić.

Uz to, ulaganja u ICT sektor, podsticanje inovacija i usmjerenost ka digitalnoj transformaciji nameću se kao važno opredjeljenje.

“Osnažen IT sektor treba da bude i okosnica procesa digitalne transformacije cjelokupne privrede, čija hitnost i neophodnost više nijesu upitne. Ipak digitalna transformacija privrede, zavisi od niza preduslova i faktora, kompleksan je proces koji traži učenje i posvećenost, a i digitalizovanu javnu upravu“, rekla je Drakić.

Ona je navela da je zdrava ekonomija preduslov naprednog društva i države.

Drakić je podsjetila da je zdravstvena kriza prethodne godine uzrokovala zatvaranje granica, zabrane i ograničenja rada privrednih subjekata, što je rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3 odsto.

“Negativni trendovi nastavljeni su i u prvom kvartalu ove godine. Ipak, paralelno sa procesom imunizacije, kako u svijetu, tako i kod nas, otpočeo je oporavak ekonomije. Naša ekonomija je zabilježila izuzetno visoke stope rasta, od 19 odsto u drugom i 25,8 odsto u trećem kvartalu. Ostvarenom rezultatu najviše je doprinijelo povećanje prihoda od turizma, transporta i građevinskih usluga”, navela je Drakić.

Pored rasta u sektoru usluga, značajno je reći da pojedine oblasti poljoprivredne proizvodnje bilježe napredak, kao i prerađivačka industrijska i sektor snabdijevanja električnom energijom.

“Pored evidentnog oporavka ekonomske aktivnosti, poslovanje se još realizuje u zdravstveno kompleksnim uslovima uz rizike koje donosi pojava novih sojeva virusa. To uzrokuje nepredvidivost, te konzervativniji pristup u izradi poslovnih i investicionih planova za narednu godinu”, objasnila je Drakić.

Ona je rekla da je, imajući u vidu da je Crna Gora malo i otvoreno tržište, izrazito uvozno zavisno, jasno da su se kolebanja sa međunarodnog tržišta reflektovala na Crnu Goru. Nemogućnost uticaja na te cijene, kao i ograničen prostor za ublažavanje posljedica njihovog rasta, predstavlja poseban izazov za sve proizvodne djelatnosti.

“Ovih dana, nažalost, svjedočimo najavama obustavljanja proizvodnje aluminijuma, koja značajno doprinosi crnogorskoj privredi, sa veoma pozitivnim efektima i po naš spoljnotrgovinski bilans. Iskoristiću ovu priliku da još jednom apelujem na sve u ovom procesu da ulože dodatne napore u iznalaženju održivog rješenja koje će, prije svega, osigurati dalji razvoj industrijske proizvodnje te očuvanje radnih mjesta”, rekla je Drakić.

Ona je navela da je za deset mjeseci registrovan blagi rast prosječnog broja zaposlenih. Ipak, zabrinjava povećanje broja osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, budući da je na kraju novembra broj nezaposlenih bio 19,8 odsto viši u odnosu na isti period prošle godine, a čak 47,8 odsto viši u odnosu na uporedni period 2019.

“Ovogodišnja istraživanja pokazala su da se spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost izdvaja kao najveći problem u poslovanju”, dodala je Drakić.

Ona je pozdravila najavljenu reformu i smanjenje poreskog opterećanja na rad, uvjerena da će najvećem dijelu privrednih subjekata to donijeti smanjenje troškova.

“Ipak, uticaj ove refome na mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština može biti negativan, posebno kod onih koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima. To bi nažalost moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, koju možemo okarakterisati kao sistemski izazov koji opterećuje i privredu i državu, te kao takav zahtijeva naše sinergetsko i istrajno djelovanje”, navela je Drakić.

Ona je kazala i da je mišljenje privrednika da će ka povećanju sive ekonomije voditi najavljeno povećanje akciza i uvođenje novih na određene grupe proizvoda.

“Na tu opasnost nas upozorava i ranije iskustvo, kada smo nakon povećanja akciza u 2017. godini, kao rezultat imali 56 odsto manji prihod od akciza po osnovu prodaje cigareta u odnosu na planirano”, rekla je Drakić.

Ona smatra da je važno ukazati na potrebu sniženja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na sedam odsto kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

“Prenoseći iskazane zahtjeve privrede, istakla bih i značaj kreiranja predvidivog i stimulativnog ambijenta koji će privući kako strane, tako i domaće investicije”, dodala je Drakić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije