fbpx
19.8 C
Podgorica
October 3, 2022.
NaslovnicaGlavna vijestNije pametno ulaziti u inicijative kakva je Otvoreni Balkan u ovom momentu

Nije pametno ulaziti u inicijative kakva je Otvoreni Balkan u ovom momentu

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ulazak u inicijativu kakva je Otvoreni Balkan nije dobar potez u momentu kada država ima vrlo ozbiljnu ekonomsku situaciju, veliki spoljnotrgovinski deficit, visoku zaduženost i nestabilnu političku situaciju, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije (CPEU), Gordana Đurović.

„Imamo vrlo ozbiljnu ekonomsku situaciju, kao i nestabilnu političku, i u ovom momentu ulaziti u ovakve inicijative nije dobar potez, već se treba dobro pripremiti za novi samit Berlinskog procesa i sačekati šta će nam kolege iz Evropske unije (EU) ponuditi za 3. novembar, kada se očekuje nastavak tog procesa“, navela je Đurović na konferenciji pod nazivom Jedno tržište za Post-COVID oporavak: podrška Višegradske četvorke promociji Zajedničkog regionalnog tržišta zemala Zapadnog Balkana.

 

Ona je na finalnom događaju jednogodišnjeg projekta i istraživanja konzorcijuma deset partnerskih organizacija iz deset zemalja, u šta su uključene Višegradska grupa i Zapadni Balkan, navela da odluke moraju biti propraćene obuhvatnim ekonomskim analizama, kao i da se javnosti mora objasniti da li je neka odluka u javnom interesu odnosno interesu građana i ekonomije, ili je to politička obligacija određene grupe ili pojedinca.

Đurović je, predstavljajući preporuke iz e-knjige Regionalna ekonomska saradnja V4 i WB6: Razmjena iskustava i znanja u kontekstu zajedničkog regionalnog tržišta i post-covid ekonomskog oporavka, kazala da postoje rizici pune primjene evropskih propisa u oblasti bezbjednosti hrane u modelu Otvorenog Balkana, u odnosu na model Zajedničkog regionalnog tržišta pod Berlinskim procesom.

„Mi smo zemlja koja deset godina pregovara za EU članstvo, mnogo toga smo uradili i zatvorili pregovaračko poglavlje 30. Međunarodni odnosi. Druga rezerva je prema vladavini prava i kontroli granica, odnosno borbi protiv organizovanog kriminala u regiji, jer ako ne bi bilo kontrole prometa robe po evropskim propisima, postoji rizik šta se u kamionima koji slobodno prelaze balkanske međudržavne granice može nalaziti“, rekla je Đurović.

Ona je navela da postoji rezerva da to nije samo ekonomska integracija, nego da ima i političke dimenzije.

„U zadnje dvije godine imali smo tri puta zatvorene granice za osnovne životne namirnice odnosno medicinska sredstva. Jednom u martu 2020, kada je bila zabrana izvoza medicinskih sredstava, drugi put je Srbija zatvorila granice za brašno i sada opet Srbija za sirovo mlijeko, ali samo za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru, zato što nijesu pristupile Otvorenom Balkanu, dok je za Albaniju i Sjevernu Makedoniju izvoz slobodan“, podsjetila je Đurović.

Ona smatra da je to granica koja se prešla i koja govori da Open Balkan zemlje, posebno Srbija, vrše ekonomski i politički pritisak da se istom pristupi, a ukoliko pristupanje izostane, slijede zabrane trgovine i prijetnje nestašicama u snabdijevanju osnovnim životnim namirnicama. Drugim riječima, regionalne integracije treba da budu dobrovoljne i da ostanu ekonomske, samo to može da nas spaja.

„Inicijativa Open Balkan promoviše ekonomsku saradnju, ali ona postepeno prerasta u političku platformu njenih kreatora, koji žele govoriti u ime regiona, kao jedan glas. Ako ova inicijativa postaje politička platforma koja posmatra region kao jedan, onda druge zemlje, koje joj inače nijesu pristupile, sa razlogom mogu imati određene rezerve“, rekla je Đurović.

Ona je navela da su poruke Višegradske grupe da treba čuvati i svoje nacionalne interese i da se kroz CEFTA-u ide ka zajedničkom regionalnom tržištu, a kasnije i prema jedinstvenom tržištu Unije.

„Kada je riječ o CEFTA 2006 sporazumu, za ovih 16 godina dosta se postiglo u podsticanju ekonomske saradnje i trgovine, imamo prostor za veliku slobodu kretanja robe, ali nijesmo svi jednako konkurentni. Situacija je danas vrlo različita i različita je ekonomska snaga zemalja koje učestvuju u regionalnoj trgovini“, kazala je Đurović.

Ona je saopštila da Crna Gora ima najveći robni deficit u trgovini sa zemljama regije, gdje trgovinski deficit predstavlja 57 odsto ukupne trgovine. Sličan trgovinski deficit ima i Kosovo, na niovou od 50 odsto u odnosu na ukupnu trgovinu sa ostalih pet zemalja u regiji, dok su Albanija, BiH i Sjeverna Makedonija sa znatno manjim deficitima u trgovini.

„Srbija u trgovini ostvaruje suficit od 52 odsto ukupne trgovinske razmjene“, dodala je Đurović.

Ona smatra da dalja libelarizacija mora biti u skladu sa mogućnostima zemalja i dinamikom rasta konkurentnosti njihovih kompanija.

„Da bi se ekonomije pripremile za veću konkurenciju i da bi naši skromni sektori u industriji, posebno u prehrambenoj, mogli biti konkurentni, nama treba malo više vremena, a svakako i podrška EU fondova. Zato nama treba Zajedničko tržište i EU fondovi, a ne Otvoreni Balkan gdje toga nema“, kazala je Đurović.

Analiza pokazuje da se, kako je navela, mora raditi na jačanju konkurentosti, smanjivanju ekonomske zavisnosti, ali to je atmosfera u kojoj se danas živi, a to je period post-covid krize sa višestrukim spoljnim šokovima.

„CEFTA 2006 je za našu regiju visoka ekonomska integracija, kako prema EU, tako i prema susjedima. Ono što je nama EU ponudila 2014. je Berlinski proces, i kroz njega Zajedničkog regionalno tržište, koje je prihvatilo svih šest partnera u regiji, koji je postao obuhvatna ekonomska inicijativa i sa kojim treba nastaviti. Crna Gora se zalaže za nastavak tog procesa“, dodala je Đurović.

CEFTA 2006, kako smatra, nije iscrpila svoje kapacitete i još može da pomogne, jer je to međunarodni ugovor i ima jasna pravila pregovaranja.

Ambasador Slovačke u Crnoj Gori, ispred Međunarodnog Višegrad fonda, Boris Gandel, ocijenio je da države Zapadnog Balkana ostaju važan prioritet za Višegradsku grupu, pri čemu će cilj slovenačkog predsjedavanja tom institucijom biti da region postigne opipljiv napredak u procesu integracija u EU.

“Jedna od važnih karika na putu u EU, pored unapređenja vladavine prava, su i dobrosusjedski odnosi i regionalna ekonomska saradnja. Važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je ujedno i politička obaveza koju je preuzelo šest lidera država regiona na samitu u Sofiji u novembru 2020”, rekao je Gandel.

On je dodao da čvrsto vjeruje da je regionu Zapadnog Balkana mjesto u EU, koja je najbolji garant mira, prosperiteta i napretka.

Gandel je naveo da će slovačko presjedavanje Višegradskom grupom djelovati u neviđenom kontekstu neopravdane i ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, što predstavlja odlučujući trenutak za cijeli evropski kontinent.

“Iz tog razloga se moramo vratiti korijenima višegradske saradnje koja više nego ikada mora biti zasnovana na principima poštovanja ljudskih prava, slobode, demokratije, vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i posvećenosti evropskim integracijama i transatlantskoj saradnji. Te principe je neophodno primijeniti i u regionu Zapadnog Balkana”, smatra Gandel.

On je podsjetio da je projekat finansiran iz sredstava Međunarodnog Višegradskog fonda koji je ujedno i jedina formalizovana institucija inače neformalne takozvane Višegradske grupe koja predstavlja platformu saradnje četiri centralnoevropske zemlje (Slovačka, Češka, Mađarska i Poljska).

Generalna direktorica za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, kazala je da je izuzetno važno što u ovom ključnom trenutku za Crnu Goru Češka predsjedava Savjetom EU i što će Berlinski proces baš u tom periodu dobiti novi zamah.

 

„Sa nestrpljenjem očekujemo nastavak Berlinskog procesa i sastanak lidera država koji će biti održan 3. novembra u Berlinu, gdje će biti riječi o razvoju projekata u regionu s posebnim akcentom na Zajedničko regionalno tržište. Vjerujem da je to inkluzivan put, koji se temelji na zajedničkim demokratskim vrijednostima, kao i da je to način za poboljšanje saradnje između država regiona Zapadnog Balkana“, navela je Radović.

Ona je rekla da je raduje novi zamah Berlinskog procesa gdje se, prema najavama, planira potpisivanje sporazuma koji se tiču slobodnog putovanja sa ličnim kartama među zemljama Zapadnog Balkana, priznavanje kvalifikacija, priznavanje akademskih zvanja, te omogućavanja putovanja državljanima trećih država.

„Kada je u pitanju Crna Gora, najvažnije je da se evropska agenda stavi iznad svih drugih uticaja, kao i da Skupština dobije ulogu koja joj pripada u demokratizaciji društva i stvaranju pretpostavki za nastavak reformskog procesa“, precizirala je Radović.

Ona je poručila da za Crnu Goru članstvo u EU nema alternativu i da će nastaviti da se bore za ostvarenje najvažnijeg vanjskopolitičkog prioriteta zemlje.

Na panelu pod nazivom Višegradska grupa: od CEFTA do jedinstvenog tržišta EU, naučene lekcije za Zapadni Balkan, Martin Hudcovský iz slovačke organizacije MESA 10 kazao je da države treba da izbjegnu da zavise samo od strukturnih fondova EU, da moraju dio razvoja i same kreirati i da moraju stalno da se unapređuju.

 

„Kada postanete punopravna članica EU, strukturni fondovi EU jesu veoma važni, ali nijesu jedini izvori finansiranja razvoja“, rekao je Hudcovský.

On smatra da treba promovisati lokalna istraživanja i razvoj, podsticati inovacije, kao i diverzifikovati svoj investicioni portfolio.

„Ne zaboravite da brinete o lokalnom biznisu, jer sve aktuelne kompetitivne prednosti mogu nestati“, kazao je Hudcovsksý.

Predstavnica Instituta za politiku i društvo iz Praga, Šárka Shoup, kazala je da Višegradska grupa treba da podstakne regionalnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.

„Ovo je jedinstven region, u kojem postoje problemi sa radnom snagom i određenim sporovima, a cilj procesa je da se zemlje pripreme i za pristup monetarnom tržištu, što su neke zemlje već uradile“, rekla je Shoup.

Ona smatra da se zemlje moraju obavezati na bližu saradnju, ako žele da ostvare ciljeve u pristupanju EU.

„Oporavak od covida važan je za region, pri čemu moramo biti sigurni u to da se više mora ulagati u pravcu zdravstvene zaštite stanovništva“, navela je Shoup.

Szabolcs Pasztor sa Instituta „Robert Schuman“ iz Budimpešte ocijenio je da je region Zapadnog Balkana na dobroj geografskoj poziciji i može služiti potrebama Zapadne Evrope uz pomoć radne snage, poslovno orijentisanog ambijenta i turizma.

„Za zemlje Zapadnog Balkana može biti rješenje outsourcing, pružanje određenih usluga evropskim kompanijama u smislu skraćivanja globalnih lanaca vrijednosti, ali je za to potrebno da se razvije transportna mreža, poslovni ambijent da bude još više prijateljski nastrojen prema stranim direktnim investicijama (SDI), kao i veći fokus na inovacije“, rekao je Pasztor.

László Árva sa Insitituta „Robert Schuman“ rekao je da se, gledajući te probleme, moraju naći adekvatna rješenja.

 

„Na Zapadnom Balkanu imamo mnogo sličnih problema. To se može prevazići obukom, obrazovanjem, čime će se smanjiti značajan gubitak radne snage, jer će kroz ulaganje biti kreirano tržište“, rekao je Árva.

On je dodao da se moraju obučavati i obrazovati mlade generacije, ali i kreirati inovativni pristupi toj problematici.

Oskar Chmiel iz Centra za socijalna i ekonomska istraživanja iz Varšave, kazao je da je, u slučaju Poljske, CEFTA kao takva bila uspješna inicijativa, a uspjeh se ogledao u uklonjenim barijerama i osnaživanju ekonomskih veza između zemalja potpisnica.

„CEFTA je zemljama ove regije ponudila mogućnost stabilizacije, što znači da nijesu bili samo važni trgovinski tokovi, nego i određeni aranžmani“, naveo je Chmiel.

On je rekao da je zahvaljujući liberalizaciji uspostavljen bolji protok robe i usluga, što se smatra blagodetom ovog okvira i potencijalno može biti nešto što je relevantno za zemlje Zapadnog Balkana.

„Potrebno je snažnije uključivanje u vezi sa regionalnim inicijativama, naročito u vezi sa Berlinskim procesom, ali i na bolji način iskoristiti EU programe, razvijati regionalnu infrastrukturu i staviti akcenat na unapređivanje digitalnih alata“, zaključio je Chmiel.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije