Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ove sezone, nakon dužeg niza godina, nema problema sa otkupom maline na sjeveru Crne Gore, saopštio je predsjednik Udruženja malinara Malina Polimlja, Andrija Delić.
“Ne samo da nema problema sa otkupom, već se traži kilogram više, jer je ogromna nestašica crvenog blaga na svjetskom tržištu, zbog čega su drastično skočile otkupne cijene maline”, rekao je Delić Vijestima.
On je naveo da za kilogram malina u Arilju hladnjačari plaćaju i do 450 dinara, što je oko 3,8 EUR, a u susjednom Brodarevu 380 dinara, što je oko 3,22 EUR. U selu Prilike u Ivanjici organsku malinu plaćaju hladnjačari i do 550 dinara.
Međutim, količine maline su ove godine prepolovljene usljed vremenskih prilika.
“Imamo ogromnu sušu, što povlači i ogromnu toplotu, pa ljudi čak i sa sistemom za navodnjavanje trpe veliku štetu. Takođe, velike količine i učestali grad oštetili su i uništili mnoge malinjake i u regionu i kod nas. Skoro su na meti jakog grada bila sela u bjelopoljskoj opštini Dobrakovo, Mioče, Kanje, Bijedići, Voljavac, Tomaševo, zbog čega je lako i zaključiti koliko je bitno svako zrno proizvođačima i otkupljivačima”, objasnio je Delić.
Cijene u Bijelom Polju se kreću od 2,7 do 2,9 EUR, iako su iz dosadašnjeg iskustva te cijene bile kao u Srbiji ili za desetak centi niže.
“Veliki broj članova Udruženja malinara Malina Polimlja se odlučio na saradnju sa firmom Emar u vidu pružanja usluga skladištenja i zamrzavanja malina za određen iznos usluge. Ta saradnja se u protekle dvije godine pokazala najboljom za proizvođače, gdje smo u cijenu usluge imali dolazak hladnjačara na plantažu i uzimanje maline, a dotjerivanje praznih gajbi, skladištenje, pakovanje i otpremanje maline sa svim carinskim papirima”, kazao je Delić.
On je dodao da su na taj način dostigli 1,87 EUR po kilogramu, dok je otkupna cijena bila od 1,65 do 1,75 EUR.
Delić je objasnio da udruženje u narednom periodu planira unapređenje, ali i pravno definisanje saradnje.
“Takođe, osmislićemo i strategiju razvoja malinarstva u okviru te saradnje kao i povlastice koje bi članovi mogli da korsite”, kazao je Delić.
Kada je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Delić je poručio da od njih imaju samo “kićenje tuđim perjem“ kao i proteklih godina, bar što se tiče malinarstva i cijene koja je trenutno na svjetskom tržištu.
“Doduše, to rade i sada isti ljudi kao i u prethodnom periodu koji su nam savjetovali da smo pogriješili kulturu gajenja i da treba da pređemo na nešto drugo, da bi danas od istih njih imali puna usta razvoja malinarstva. Međutim, od tih ljudi i dalje nema nikakvih ideja strategije razvoja, kao ni zaštite domaćeg proizvoda. Pa umjesto da našu malinu kvalitetnu ostavimo i preradimo u Crnoj Gori ona se izvozi, a poslije uvozimo razno ‘smeće’ iz regiona sa procentom voća od četiri odsto, dok je ostalo želatin”, kazao je Delić.
On je kazao da vlada veliko interesovanje sadašnjih malinara, kao i budućih, oko novih zasada, zbog čega će u narednom periodu praviti komunikaciju sa provjerenim rasadničarima oko nabavke zdravog i sertifikovanog sadnog materijala.
Delić je kazao da se nada da će malinarstvo opet dostići onu ekspanziju i razvoj kao 2018. godine, koja je zbog nepostojanja strategije i plana bila istovremeno i pogubna za razvoj iste.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
