fbpx
NaslovnicaMINA BusinessI dalje previše banaka u Crnoj Gori

I dalje previše banaka u Crnoj Gori

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na crnogorskom tržištu je, prema evropskim mjerilima, i dalje preveliki broj banaka, saopštio je glavni izvršni direktor NLB-a, Martin Leberle i dodao da bi prije očekivao akvizicije, nego osnivanje novih banaka.

“Ne znači da drugim bankama ne bi moglo biti zanimljivo da dođu na crnogorsko tržište, ali očekivao bih da će se to dogoditi prije akvizicijama, a ne osnivanjem novih banaka”, rekao je Leberle u intervjuu Pobjedi.

On je dodao da vjerujem da je za Crnu Goru važno da privuče dugoročne strane investicije u različitim oblastima, kako bi se makroekonomske prilike dodatno stabilizovale u budućnosti.

Leberle smatra da će se tržišno učešće NLB-a povećati preuzimanjem Komercijalne banke, pa će ona postati druga u Crnoj Gori.

“Preuzimanje Komercijalne banke ne znači samo veće tržišno učešće, već i udruživanje znanja i resursa, kao i uključivanje novih kolega s visokim profesionalnim potencijalom i motivacijom”, rekao je Leberle.

On je najavio nastavak trenda stabilnog poslovanja i pozitivnog kretanja kada je u pitanju obim kreditiranja i posljedično, rast kreditnog portfelja i kamatnih prihoda.

“Komercijalna banka je kao nova članica NLB grupe bila u obavezi da uskladi politike i metodologije upravljanja kreditnim rizikom sa onima koje važe u NLB grupi, što je pokazalo uticaj na rezultat u prvom polugodištu. Troškovi povezivanja dvije banke odraziće se na rezultat NLB banke u drugoj polovini ove godine”, kazao je Leberle.

On je poručio da je uvjeren da će banka na kraju godine moći da predstavi konsolidovani zajednički rezultat.

Leberle je ocijenio da su banke u Crnoj Gori dočekale koronakrizu u boljoj kondiciji, sa značajnim rezervama kapitala i likvidnosti, što im je omogućilo da u uslovima pada ekonomske aktivnosti nastave da pružaju usluge.

On je kazao da bi se, prema rezultatima u prvom polugodištu, moglo reći da banke i dalje posluju pozitivno.

“Pad ekonomske aktivnosti neizbježno će uticati na tržište rada, ali i finansija. Set mjera podrške ekonomiji koji je do sada implementiran najčešće obuhvata direktno finansiranje najugroženijih sektora privrede, kao i inicijative za implementaciju privremenih zastoja u plaćanju, takozvanih moratorijuma u otplati obaveza, za privredu i građane”, saopštio je Leberle.

On smatra da će za banke najveći izazov predstavljati pogoršanje kvaliteta aktive, sa vjerovatnim povećanjem problematičnih plasmana i povećanjem rezervisanja za očekivane kreditne gubitke.

Leberle je naveo da je kreditna sposobnost klijenata značajno pala u uslovima pandemije, pogotovo u turizmu i djelimično transportu i uslugama i povezanim djelatnostima.

NLB je, prema njegovim riječima, u prethodnoj i tekućoj godini, kroz moratorijum na otplatu, restrukturiranja kredita i podršku likvidnosti pomogla klijentima da lakše prevaziđu probleme uzrokovane redukcijom novčanih tokova zbog smanjenja obima poslovanja. U tekućoj godini, u ključnim mjesecima turističke sezone, evidentni su znaci oporavka turističke privrede i povezanih djelatnosti.

“Nakon značajnijeg rasta portfolija nekvalitetnih kredita, dominantno uzrokovano negativnim posljedicama pandemije, sada možemo reći da je udio ovih kredita relativno stabilan”, kazao je Leberle.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

CEDIS

U četvrtak zbog radova isključenja struje u više opština

Zbog planiranih radova na mreži, u četvrtak 25. aprila, bez napajanja električnom energijom će...