fbpx
NaslovnicaGlavna vijestPandemija uticala na rad svih banaka

Pandemija uticala na rad svih banaka

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Neizvjesnost prouzrokovana pandemijom koronavirusa uticala je na rad svih banaka, ocijenili su njihovi predstavnici, ali u Centralnoj (CBCG) smatraju da je, uprkos tome, bankarski sistem, kao najznačajniji dio finansijskog, očuvao svoju stabilnost.

Predstavnici Addiko banke kazali su agenciji Mina-business da su veoma fleksibilno i odgovorno prilagođavali svoju politiku postojećim okolnostima, osluškujući potrebe tržišta, uz želju da se očuva kontinuitet poslovanja i zadovoljstvo klijenata. Iz Erste banke su saopštili da u prethodnom periodu nijesu pooštravali propisane uslove za kreditiranje privrede i stanovništva.

„Koronakriza je izmijenila okolnosti na tržištu, oslabila rad velikog broja privrednih djelatnosti i povećala rizike. Addiko banka je veoma fleksibilno i odgovorno prilagođavala svoju politiku, osluškujući potrebe tržišta, uz želju da očuva kontinuitet poslovanja i zadovoljstvo klijenata“, rekli su njeni predstavnici.

Oni su podsjetili da je prvih mjeseci pandemije bila prisutna slabija potražnja za kreditima građana i preduzeća, što se odrazilo i na sporiji rast kreditnog portfolija.

„Na zadovoljstvo svih, interesovanje i potražnja klijenata je posljednjih godinu u porastu, pa je primjetan uzlazan trend koji je ohrabrio banke da svoje kriterijume u najvećoj mjeri vraćaju na period prije koronakrize“, kazali su iz Addiko banke.

Oni su dodali da se banka od prve pojave krize uključila i podržala aktivnosti regulatora, te učešćem u konkretnim mjerama doprinijela rasterećenju građana i preduzeća kroz odobravanje moratorijuma na otplatu glavnice, u trajanju od tri mjeseca.

Addiko banka je nastavila sa sprovođenjem drugog moratorijuma, kao i sa restrukturiranjima kreditnih plasmana ugroženih posljedicama koronakrize. Banka učestvuje i u projektu podrške privredi kroz kreditnu liniju Vlade, kojom će se u narednom periodu plasirati oko 140 miliona EUR povoljnih kreditnih aranžmana.

„Paralelno sa mjerama pomoći klijentima u pogođenim djelatnostima, ni u jednom trenutku nijesmo zaustavili proces novih kreditiranja, već smo inovacijama i novim kanalima prodaje proširili ponudu prema građanima i preduzećima i približili se našim postojećim i budućim klijentima“, saopštili su iz Addiko banke.

Iz Erste banke su kazali da ta banka u prethodnom periodu nije pooštravala propisane uslove za kreditiranje privrede i stanovništva, već je sprovela značajne olakšice za klijente u smislu moratorijuma na otplatu kredita i pronalaženja modaliteta za restrukturiranje obaveza onih koji su pogođeni koronakrizom.

„S druge strane, usljed širokih efekata koronakrize, očekivana je veća opreznost sektora, jer je dio privrede i stanovništva pretrpio direktan ili indirektan uticaj krize koji se ogleda u smanjenom potencijalu za nova zaduženja u odnosu na period prije krize“, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Erste banke.

Oni su objasnili da se ta banka, kao dio velike evropske bankarske grupacije, prilikom kreditiranja, uz standarde koje propisuje regulator, vodi pravilima kreditiranja koja propisuje Erste grupa.

„U tom smislu, prilagođavanja su redovna aktivnost banke, a revizija pravila kreditiranja redovan godišnji proces. To može u konačnom, za određenu grupu klijenata ili proizvoda, rezultirati pooštrenim kriterijumima, ako revizija pokaže da je nužno promijeniti pravila, jer performanse nijesu na nivou koji je očekivan, a u cilju zadržavanja kvaliteta na željenom nivou“, saopštili su iz Erste banke.

Oni su dodali da je, takođe, moguća i relaksacija uslova kreditiranja.

„Dodatno, na osnovu analiza i očekivanja u budućnosti, moguće su i revizije postojećih pravila u cilju povećanja spremnosti banke da dočeka nove okolnosti“, poručili su predstavnici Erste banke.

Oni su naveli da je evidentno da postoji rast nekvalitetnih kredita (NPL) na nivou industrije, zbog čega su posebne napore uložili da građanima kroz dostupne moratorijume, reprograme i restrukturiranja olakšaju otplatu u situacijama gdje je pandemija negativno uticala na njihov otplatni kapacitet.

„I dalje primamo zahtjeve za finansiranje od svih privrednih subjekata, uz povećani oprez prilikom sagledavanja onih preduzeća koja posluju u industrijama koje su bile najteže pogođene pandemijom“, kazali su iz Erste banke.

Oni su dodali da je udio nekvalitetnih kredita u ukupnom iznosu kredita blago povećan tokom prošle godine, ali da je taj trend zaustavljen u ovoj.

„Na osnovu trenutnih makroekonomskih kretanja, kao i ponašanja portfolija, očekuje se oporavak smanjenjem udjela nekvalitetnih kredita u budućem periodu“, poručili su iz Erste banke.

Oni su saopštili da prethodni period, kako na tržištu, tako i u Erste banci, nijesu obilježili očekivani volumeni u prodajnom dijelu kad je u pitanju poslovanje sa stanovništvom.

„Međutim, ostvaren je rast broja klijenata i računa, kao i rast kreditnog portfolija, a ono na što smo posebno ponosni, imajući u vidu specifičnosti perioda iza nas, je da smo očuvali, a u određenim segmentima i unaprijedili, stepen zadovoljstva klijenata“, rekli su predstavnici Erste banke.

Oni su podsjetili da su mjere protiv koronakrize izazvale različite vrste ograničenja, generalno smanjenu poslovnu aktivnost, što se osjetilo i kod tražnje građana za kreditnim proizvodima, prvenstveno kod gotovinskih kredita. Tražnja za stambenim kreditima bila je stabilna u svojim volumenima.

„U strukturi plasiranih potrošačkih kredita, dijelom i zbog povoljnih uslova koje Erste banka trenutno nudi, primjetna je veća potražnja za potrošačkim kreditima, obezbijeđenom hipotekom na rok do 15 godina. Tu je banka preuzela sve troškove realizacije takvog plasmana, pa su klijenti značajno rasteretili kućni budžet od mjesečnih obaveza“, objasnili su iz banke.

Iz Erste banke su kazali da je, generalno posmatrano, u proteklih 18 mjeseci nesumnjivo primijećen pad tražnje za kreditima u privredi. Taj pad se u najvećem dijelu odnosi na investicione dugoročne kredite i posljedica je izostanka investicione aktivnosti prouzrokovane pandemijom.

„Neznatan je broj kompanija koje su u uslovima povećane neizvjesnosti ulagale u dugoročnu imovinu. Sa druge strane, nelikvidnost u realnom sektoru je posljedično dovela do značajnog povećanja tražnje za kratkoročnim kreditima koji su namijenjeni finansiranju tekućih obaveza, i upravo su revolving i overdraft krediti bili najčešće plasirani proizvodi u proteklom periodu“, saopštili su iz Erste banke.

Oni su precizirali da se u prvoj polovini ove godine čak 91 odsto kredita realizovanih ka privredi odnosilo na kratkoročne za likvidnost.

„Prepoznajući okolnosti izazvane pandemijom i njihov negativan uticaj na ekonomske i privredne tokove, a samim tim i na finansijsku stabilnost klijenata i kreditnog portfolija u domenu poslovanja sa stanovništvom, banka je formirala poseban tim za reprograme, koji je u svakodnevnoj interakciji sa ciljanim klijentima nastojao da nađe adekvatan modus prevazilaženja njihovih trenutnih problema u redovnom servisiranju obaveza, kroz sagledavanje mogućnosti za reprograme i moratorijume postojećih kreditnih zaduženja“, objasnili su iz Erste banke.

Banka je, u namjeri da nađe kvalitetan odgovor i ponudu klijentima u okolnostima ograničenim makroprudencijalnim mjerama, definisala posebne uslove za gotovinske kredite sa hipotekom, koji su pokazali jako dobar odziv i pozitivnu reakciju kroz povećanu tražnju.

Erste banka je, pored moratorijuma i ostalih mjera pomoći, u bliskoj komunikaciji sa klijentima pristupila analiziranju strukture finansiranja svakog klijenta i u dogovoru sa njima pravila planove reprograma, što je podrazumijevalo prilagođavanje finansijskih obaveza postojećem nivou poslovne aktivnosti.

„Pored toga, ugovaranjem posebnih povoljnih kreditnih linija sa međunarodnim partnerima, kao što je Evropska investiciona banka (EIB), Erste banka je u protekloj godini za kompanije koje su ispunjavale kriterijume pristupila smanjenju kamatnih stopa, što je predstavljalo značajno rasterećenje u servisiranju obaveza“, saopštili su njeni predstavnici.

U CBCG smatraju da je bankarski sektor, uprkos snažnom uticaju pandemije na pad ekonomske aktivnosti i rast nezaposlenosti, sačuvao stabilnost, koju karakteriše visok koeficijent adekvatnosti kapitala od 19,22 odsto, visoka likvidnost i očuvana profitabilnost.

Iz CBCG su kazali da, uprkos izazovima pandemije, nivo nekvalitetnih kredita nije ostvario značajan rast i da je u odnosu na pretkrizni nivo od 4,7 odsto povećan jedan procentni poen. Takođe, krediti koji kasne sa otplatom preko 90 dana i dalje su na niskom nivou i predstavljaju 2,46 odsto ukupnih.

Oni su naveli da je tokom ove godine došlo do značajnog oporavka kreditne aktivnosti, pa su novoodobreni u prva dva ovogodišnja kvartala iznosili 604 miliona EUR, što je 27 odsto više nego u uporednom periodu.

CBCG je, kako su kazali njeni predstavnici, od izbijanja pandemije koronavirusa u kontinuitetu djelovala proaktivno na očuvanju finansijske stabilnosti i zaštiiti banaka i njihovih klijenata, sa posebnim fokusom na najpogođenije kategorije. Oni su podsjetili da CBCG predstavlja jednog od lidera u Evropi po broju mjera donošenih u cilju ublažavanja efekata pandemije, kao i po njihovom trajanju.

„U okviru devet paketa mjera, CBCG je, između ostalog, implementirala više moratorijuma, od kojih su neki bili opšti, a neki targetirani na pojedine segmente korisnika koji su bili najviše pogođeni pandemijom“, rekli su predstavnici regulatora.

Oni su dodali da su se banke samo po osnovu prvog moratorijuma, koji je bio opšti, privremeno odrekle oko 150 miliona EUR u korist korisnika tog mehanizma tokom tromjesečnog perioda.

Iz CBCG su podsjetili i na moratorijum za preduzeća najpogođenija pandemijom, koja do kraja mjeseca imaju mogućnost njegovog korišćenja. Pogodnost u smislu korišćenja moratorijuma do kraja ove godine predviđena je za sve građane koji su ostali bez posla usljed pandemije i kojima se iz istog razloga ne isplaćuje neto zarada.

„Restrukturiranje kredita sa regulatornim tretmanom novoodobrenog kredita takođe predstavlja stimulativnu mjeru za banke, odnosno alat koji mogu da koriste za usklađivanje očekivanih novčanih tokova zajmoprimalaca sa planovima otplate, čime se utiče na dugoročnu održivost kreditnog zaduženja navedenih korisnika kredita“, rekli su iz CBCG.

Oni su saopštili da, na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, krediti u moratorijumu i restrukturirani u skladu sa odredbama privremene regulative predstavljaju 9,89 odsto ukupnih bruto kredita.

Iz CBCG su naveli da svaka neizvjesnost inherentno utiče na povećanje rizika naplate kredita, kao i da koleterali predstavljaju sekundarni izvor njihove otplate, ukoliko se banke ne uspiju naplatiti iz primarnih izvora, koje predstavljaju novčani tokovi zajmoprimalaca.

„U situaciji kada pandemija povećava rizik ostvarivanja očekivanih novčanih tokova zajmoprimalaca, banke se, ponašajući racionalno, opredjeljuju da pooštre uslove odobravanja kredita, u smislu zahtjevanja dodatnih kolaterala ili kolaterala veće vrijednosti“, rekli su iz CBCG.

Oni su objasnili da se banke na taj način trude da rizik naplate kredita drže u okvirima njihove deklarisane sklonosti ka preuzimanju rizika.

„Sa druge strane, imajući u vidu ekstenzivni nivo likvidne aktive, banke moraju pronaći balans između spremnosti da preuzmu rizik naplate kredita i profitabilnosti, imajući u vidu da plasiranje kredita predstavlja njihov osnovni posao koji utiče u najvećoj mjeri na ostvarenje zacrtanih ciljeva povrata na aktivu i kapital“, kazali su iz CBCG.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije